Dostupni linkovi

Ko je kupio 5000 kopija iste knjige?


Negdje 1998-e godine Galina Starovoytova je ušla u svoju zgradu u St. Petersburgu i tražila ključ od stana u svojoj torbici. Nešto je pričala sa svojim kolegom i nikog nije primjetila da joj se približava niti joj je nešto bilo sumnjivo. Tek neki osjećaj da je tu bilo i nepoznatih. Bila je u pravu. Našli su je kasnije sa metkom u potiljak. Ubojica nije nikad otkriven. Galina je bila član Dume, ruskog parlamenta i to je njeno ubistvo učinilo još očiglednije politički motiviranim. Sa njom je bio njen pomoćnik, Ruslan Linkov. I on je dobio metak u glavu, ali je, nekim čudom, preživio.

Petog dana rujna ove godine isti taj Ruslan Linkov je zadovoljno šetao i razmišljao o Galini. Konačno je, nakon istraživanja i dosta truda, završio knjigu, koja nudi odgovare na neke do sada neobjašnjene dogadjaje u modernoj Rusiji. Jedan od tih dogadjaja je ubistvo Galine Starovoytove, drugi je ubistvo zamjenika guvernera St. Petersburga 1997-e godine, treći je priča o bivšem guverneru istog grada Yakovlevu i tako dalje. Knjigu je nazvao "Zapiski nedobitka", što bi se mogloprevesti kao "Iz bilježnice preživjelog."

Pisao je o osjetljivim problemima i zato se čudio što se od vlasti niko nije obazirao na njegovu knjigu. Niti ga je ko tražio, niti je tada osjećao bilo kakav dodatni pritisak. I to ga je bilo čudilo. Ali, mislio je tada, bila je to tek knjiga koja će se čitati medju ljudima koji ionako nisu ljubitelji Putina pa vlast valjda nema šta ni izgubiti niti ima razloga da bude zabrinuta.

Šestog rujna ove godine, dakle u prošli četvrtak, na moskovskom sajmu knjiga imao je zakazano predstavljanje knjige. Znao je da će biti osjetljivih političkih pitanja i pripremao se da kaže što misli, a da sebi ne natovari na vrat velike nevolje. Nije očekivao neki veliki uspjeh na tržištu, niti je za tržište pisao knjigu. Iznenadio se zato kad je bio saznao da je neko nazvao izdavača, naručio svih 5.000 kopija knjige, platio i - otišao!!! Niko ne zna ni danas ko je tajanstveni kupac, nema nikakvih dokaza da se u sve elegantno umješala vlast. Ali, 5.000 kopija knjige nema. U tiskovnoj su firmi rekli da je "neko naručio svih 5.000 kopija PRIJE nego li je knjiga uopće tiskana!" Ali, niko iz tiskare nije infomirao izdavača o tako dobroj vijesti, da je čitav tiraž - rasprodat!!. Predstavljanje knjige na sajmu knjiga u Moskvi je moralo biti otkazano. Knjigu "Iz bilježnice preživjelog" nema više - ni preživjeli. Osim, vjerojatno, u svom kompjuteru.

Na medjunarodnom sajmu knjiga u Moskvi knjigu nije uspio prezentirati ni Garry Kasparov, najpoznatiji oporbeni lider u Rusiji i, naravno, bivši svjetski prvak u šahu. Izdavačka kuća "Eksmo" je odbila da tiska knjigu Kasparova "Kako život imitira šah". Glasnogovornica kompanije kaže da za to nije bilo političkih razloga nego da je kompanija koja je za "Eksmo" sklopira ugovor sa Kasparovom prije tri godine ustvari prestala postojati još prošle godine i novi ugovor nije bio napisan! Novi ugovor, ya godinu dana, nije niko pripremio!

U jednoj prethodnoj kolumni pisao sam o ruskom romanopiscu Pavelu Astakhovu koji je pisao roman "Jahač" o vezama kriminala i policije. Prvi čovjek policije ga je optužio da roman sadrži čitav niz "uvreda i kleveta" koje slikaju policiju u lošem svijetlu. Policijski dužnosnik je zatražio od tužioca da pokrene postupak protiv pisca i njegovog romana. Nekome je palo na pamet da se ne može u stvarnosti tužiti za ono što se opisuje u romanu i tužilac je, s pravom, odbio podići optužnicu.

Broz je bio mudar, vraćam se na početak priče. Znao je da će nepodobne knjige i nepodobne autore protivnici režima ioanako čitati. To što će se tu naći neki zalutali ili nezalutali studenti, nije ga mnogo brinulo. Čemu zabranjivati knjige kad će to malo kopija što policija nije sklonila ionako čitati uvijek isti ljudi. I Putin je mudar. Čemu zabranjivati knjige? Zar ih nije bolje jednostavno - sve kupiti!!

Email me Nenad Pejic
  • 16x9 Image

    Nenad Pejić

    Od rujna mjeseca 1993. je zaposlen na Radiju Slobodna Evropa. Osnivač je redakcije na južnoslavenskim jezicima, koja je sadržavala programe na albanskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, makedonskom i srpskom jeziku, kao i regionalni program. Godine 2002. kao prvi neamerikanac imenovan je za zamjenika direktora Radija Slobodna Evropa, 2013. na mjesto glavnog i odgovornog urednika RFE/RL a u februaru 2014. i za kopredsjednika kompanije.

XS
SM
MD
LG