Dostupni linkovi

Nova zgrada Vlade RS šest puta skuplja


Iako je premijer RS Milorad Dodik još u svom ekspozeu rekao da će sredstva za izgradnju ovog objekta biti plaćena iz dividendi Telekoma, te da neće biti dodatnih izdvajanja iz budžeta, malobrojni opozicionari kažu da je Vladin izvještaj o izgradnji ove zgrade pokazao da nije govorio istinu. Ili, da su apetiti u međuvremenu porasli. Naime, prvobitna cijena radova koju je ugovorio Telekom iznosila je oko 34 miliona, dok će po sadašnjim procjenama cijena zgrade i pratećih objekata dosegnuti najmanje 180 miliona konvertibilnih maraka.

Da premijer RS-a smatra kako ništa nije preskupo za entitetsku prijestonicu, svjedoče njegova objašnjenja ove fantastične sume koja predstavlja šestinu budžeta RS-a:

“Kompletna izgradnja, kompletno uređenje objekta, unutrašnje uređenje, i kompletan namješta ne prelaze cijenu od 3.400 maraka po kvadratu - sa PDV-om koji smo bili obavezni da platimo za sve te poslove i koji je 17 posto od cijene koja je tamo. I smatram da je to, imajući u vidu cijene koje se kreću u gradu, racionalno i da je to realno dobra cijena vezano za poslovne objekte ovakvog karaktera.”

Cijela priča kulminirala je nakon što je Vlada RS, uoči sjednice entitetskog parlamenta, stavila oznaku tajnosti na dijelove “Izvještaja o aktivnostima u izgradnji zgrade Vlade RS” o kojem se trebalo raspravljati, da bi tu isti oznaku naknadno skinula.

Ustanovljeno je da su tajnim označeni dokumenti koji su se odnosili na aneks ugovora kojim je Vlada, na ime nepredviđenih, naknadnih i viška radova, izvođaču „Integral inžinjeringu“ odobrila povećanje cijene sa početnih 34 na 106 miliona maraka.

Ekonomista Svetlana Cenić smatra da je cilj Vlade bio da se upravo tajnošću dokumenta izbjegne podlijeganje Zakonu o javnim nabavkama. Ona objašnjava da dokument može nositi oznaku tajnosti samo ukoliko se tiče strateških, vojnih i bezbjednosnih pitanja. Ona takođe postavlja pitanje na koji način se Vlada mogla kreditno zadužiti za izgradnju dvije zgrade:

“Vlada se zadužuje po drugim osnovama, a ne po Zakonu o obligacionim odnosima i članovima koji oni navode. Znači i to je još jedna laž. Ovdje ima nekoliko višestrukih, onako višeslojnih laži. I sad, naravno, treba da nas ubijedi sve da ko god kaže i zine nešto protiv četiri fontane, frizerskog salona, podzemnih prolaza i apartmana koje svijet vidio nije na ovim prostorima, ako neko kaže: ’Pa zašto, majku mu, imamo preče slučajeve?’, onda se kaže da je protiv RS, protiv svega, protiv nacionalnih interesa.”

Srđan Blagovčanin, iz organizacije Transparency International BiH, kaže da je, počevši od toga da je cijeli proces do skora bio pod velom tajne, u izgrdanji zgrade Vlade sporno - gotovo sve:

“Pretpostavlja se da je logično pitanje šta je to što Vlada ima da krije od građana s obzirom na vrlo velika novčana sredstva koja su bila u igri, s obzirom na zaobilaženje Zakona o javnim nabavkama, s obzirom na zaključivanje ugovora uvijek s istim firmama. A ovo što se dešavalo na Skupštini liči na pokušaj verifikovanja, odnosno pokušaj sklanjanja odgovornosti s Vlade i zaklanjanja iza skupštinskog zaključka.”

Urednik magazina Patrtiot Slobodan Vasković smatra da priča o izgradnji zgrade Vlade pokazuje da “premijer RS i Vlada žele da se stave iznad zakona”, te da im će to biti i omogućeno jer, kako kaže, imaju skupštinsku većinu:

“Dodik, kao i svi drugi diktatori prije njega, želi sebi za života da digne spomenik i evo, kao što smo svjedoci, u tome je i uspio.”

Dodik ističe da je cijeli postupak podložan svim kontrolnim mehanizmima, ali i u opoziciji ponavljaju da su svi kontrolni mehanizmi - Dodikovi.

Srđan Blagovčanin kaže da RS dolazi u situaciju ukidanja podjele vlasti na zakonodavnu i izvršnu i najavljuje šta bi Vlada mogla da uradi:

“Da se praktično sakrije iz zaključka Skupštine i da sve nezakonite radnje koje su se dešavale oko izgradnje zgrade Vlade na takav način budu amnestirane.”

Prema procjenama glavnog revizora RS-a, konačna cijena kompleksa biće oko 220 miliona konvertibilnih maraka.
  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

XS
SM
MD
LG