Dostupni linkovi

Srpski kapital nepoželjan u Hrvatskoj?


Kapital nema boju, okus, miris, niti naciju, pa je u Hrvatskoj zdrav kapital, bez obzira otkud dolazio, dobrodošao, ponovio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore, Nadan Vidošević:

„Tu postoji jedna kriva predodžba. Prije svega, srpskog kapitala ima malo izvan Srbije. Zašto ga nema više u Hrvatskoj, dva su razloga. Jedan je razlog, ali manjim dijelom, što se zbog javnog mijenja strukture odlučivanja od vrha do lokalne razine oprezno ponašaju. Veći je razlog nedostatak hrabrosti srpskog kapitala i njegove sposobnosti da izađe na vanjsko tržište. Mogli bi smo postaviti pitanje i zašto nema više Hrvata na nekim tržištima, tamo gdje ima prostora za investicije? Treba imati organizacijsku sposobnost za to i morate imati vlastiti kapital.“

I SDP-ov kandidat za premijera, doktor Ljubo Jurčić, ponavlja kako je njegova izjava o „nepoželjnosti“ srpskog kapitala u nekim dijelovima Hrvatske izvađena iz konteksta, te da se i on i stranka zalažu za otvorenu suradnju sa Srbijom.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore, koji je prvi odveo hrvatske gospodarstvenike u Srbiju, ističe čak da bi srpski investitori, ali i iz ostalih država bivše Jugoslavije, trebali u Hrvatskoj biti poželjniji od ulagača iz ostalog dijela svijeta:

„Potpuno razumijem traume koje smo prošli i osjetljivost pojedinih hrvatskih područja. Nije isto pojava srpskog kapitala u Vukovaru i u Zagrebu. Mislim da srpski kapital može pokazati više senzibiliteta za neka socijalna pitanja, za neke društvene odnose, nevezano za rat i ratne prilike. Samoupravljanje je nama u glavama sa svim svojim plusevima i minusima.“

Župan Križevačko-Koprivničke županije i predsjednik Hrvatske seljačke stranke, Josip Friščić, Jurčićevu izjavu smatra nespretnom i ističe da se kapital ne može i ne smije dijeliti po zemljama iz kojih dolazi, već jedino je li legalan i iz zdravog sustava:

„Zasigurno da su to kriteriji i za srpski kapital jer kapital je nemoguće dijeliti na to da li je on hrvatski, srpski, talijanski. Kapital dolazi preko banaka i kroz određene sustave i ovakve izjave zasigurno već su na sceni. Mogu samo slati negativne poruke jer ima pokazatelje da su već određeni pregovori u Srbiji zbog toga zaustavljeni.“

Neovisni ekonomski analitičar, doktor Dražen Kalođera, također smatra da u Hrvatskoj još postoje predrasude prema srpskom kapitalu:

„To su barijere koje su ostale, koje su više psihološke, nego stvarne i to je razumljivo, pogotovo što kod nas još uvijek postoji jedan animozitet desnice koja ne razumije moderna kretanja, koja to ne prati i koja je više opterećena nacionalnim, nego racionalnim.“

Procjenjuje se da je dosad iz Hrvatske u Srbiju investirano oko 300 milijuna eura, a iz Srbije u Hrvatsku, od 1993. do 2005. godine, svega 230 tisuća eura.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore ponavlja da je ipak više u pitanju sposobnost srpskog kapitala koji bi, da je jak, unatoč barijerama, našao načina ulagati u Hrvatsku:

„Mislim da su u ovom trenutku to ekonomske barijere, nesposobnost srpskog kapitala da dovoljno ekspandira. To je prvi razlog jer ako nemate sposobnost napraviti takav iskorak, onda je puno lakše to podvesti pod obladnu političkih prilika.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Preporučujemo

XS
SM
MD
LG