Dostupni linkovi

Nerazjašnjen Marovićev biznis


Posljednih dana otvorena je polemika oko toga zašto potpredsjednik Demokratska partije socijalista Svetozar Marović nije prijavio nekretnine u Budvi koje su se do skoro u katastru vodile na njegovu kćerku Milenu. Marović je javno objasnio da te nepokretnosti nije prijavio Komisiji za konflikt interesa jer je nedugo nakon trgovine raskinuo ugovor za prodavcem, investitorom Duškom Glendžom iz Budve koji mu je, tvrdi, vratio uloženi novac. Glendžo je tu verziju potvrdio podgoričkim „Vijestima“. I dok je pažnja javnosti usmjerena na proceduralne detalje u vezi sa ovom transakcijom niko ne pokreće pitanje odakle Svetozaru Maroviću novac da po sopstvenom priznanju prije godinu dana plati tristo metara stambenog i poslovnog prostora u strogom centru Budve. O kolikoj se sumi radi može se naslutiti iz podatka da se stambeni kvadrat u tom gradu danas kreće oko tri hiljade eura. Marović u svojim javnim istupima nikada nije pojasnio koliko je novca uložio u kasnije poništenu trgovinu niti kako je do njega došao. Poslanik Narodne stranke Dragan Šoć za naš radio kaže da interesovanje za imovinu javnih funkcionera ne smije stati na tome ko je šta prijavio nadležnim organima:

„Naravno, kada govorimo o interesu javnosti onda mislim da taj interes treba da se proteže od izvora bogatstva, novca, bilo čega, pa do krajnjeg efekta. On ne može da se zadrži samo na tome ima to i to, odakle ima to i to, je li to nasljeđe, je li to neko poklonio ili je to zarada. To je nešto što bi trebalo da bude dio informacije i tak onda je informacija kompletna“.

Šoć napominje da bi ta problematika morala biti predmet interesovanja tužilaštva i nadležne Uprave za sprječavanje pranja novca:

„Tužilaštvo je ovlašćeno, ne samo tužilaštvo nego kroz to, ako se ne varam, posebno na instituciju unutar crnogorskog sistema koja je upravo zadužena za borbu protiv pranja novca ako govorimo o toj vrsti kriminala. Tužilaštvo ima generalno ovlašćenje da sve ono što procijeni da može da bude krivično djelo u bilo kom obliku može da goni. Ja ne vidim da bi to trebalo da bude nešto specijalno, pa da uvedemo krivično djelo ispitivanje porijekla imovine funkcionera. Ako je neko do imovine došao krivičnim djelom onda je to nešto što je u nadležnosti tužilaštva“.

U Upravi za spriječavanje pranja novca, međutim, kažu da su ovlašćenja tog tijela precizno definisana zakonom i drugim aktima i da u slučaju transakcije od više stitina hiljada eura koje je prije godinu dana obavio Svetozar Marović nijesu imali osnova za reagovanje. Portparol Uprave Miroslav Radojević:

„U konkretnom slučaju Uprava za spriječavanje pranja novca nije dobila legislativu od strane zakonskih obveznika što znači da oni nijesu prepoznali u tim transakcijama ništa sumnjivo, pa shodno tome ni Uprava za spriječavanje pranja novca nije vršila pretrage u vezi s tim“.

RSE: Koji su zakonski obveznici koji bi trebali da vas alarmiraju da povedete tu akciju?

RADOJEVIĆ: U prvom redu agencije za nekretnine preko kojih su vjerovatno, ja sad ne znam, nijesam u toku, nemam kompletan uvid u dokumentaciju preko kojih agencija je gospodin Marović, odnosno njegova uža rodbina, vršila odgovarajuće transakcije, ali u prvom redu radi se o zakonskim obveznicima agencijama za nekretnine pretpostavljam i bankama, ali opet morate prihvatiti drugi dio ove moje izjave sa rezervom.
  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

XS
SM
MD
LG