Dostupni linkovi

Srbija i Crna Gora: treba li omogućiti dvojno državljanstvo?


Omer Karabeg: Gospodine Vukoviću, kako je vaše mišljenje, da li građani Srbije i Crne Gore treba da imaju pravo na dvojno državljanstvo?

Miodrag Vuković: Ne, iz više razloga. Prvo formalnih. Dvojno državljanstvo je izuzetak, a ne pravilo. Evropska konvencija o državljanstvu ne poznaje dvojno državljanstvo kao princip. Poznaje samo obavezu država da svojim građanima omoguće da imaju državljanstvo. Državama pojedinačno se prepušta da odluče šta će sa bipatridima, odnosno onima koji imaju više državljanstava. Kad je riječ o Srbiji i Crnoj Gori, mislim da način na koji je to pitanje otvoreno apsolutno nije prihvatljiv, čak je i nelegitiman, jer dvojno državljanstvo nije pitanje politike i političkih stranaka, nije pitanje političke utakmice, već pitanje državnih politika, konsenzusa i iskustva. Balkansko iskustvo pokazuje da treba obazrivije pristupiti tom pitanju.

Zoran Stojković: Moje je mišljenje da za dvojno državljanstvo nema nikakvih smetnji. Ali slažem se sa gospodinom Vukovićem da je to pitanje koje treba da se reši u Crnoj Gori. Svaka država pitanje prava na državljanstvo reguliše na svoj način. A da li je dvojno državljanstvo izuzetak - o tome bismo mogli da razgovaramo. Različite zemlje to regulišu na različite načine. Slovenija i Nemačka, na primer, ne dozvoljavaju dvojno državljanstvo, kao ni Španija. Ali, Italija, Irska, Francuska, Britanija, Austrija, Kanada i Amerika tu mogućnost dozvoljavaju. Dozvoljava je i Srbija. Inače, ja tu priču uopšte ne bih vezivao za etničke zajednice. Kad su Srbija i Crna Gora u pitanju, treba imati u vidu da su godinama bili jako dobri odnosi i među građanima i među državama, bilo kad su one bile odvojene, bilo kad su bile u nekom zajedničkom okviru. Zbog toga mislim da ne bi trebalo da bude nikakve smetnje za davanje dvojnog državljanstva. Kada je nakon referenduma Crna Gora postala samostalna, oko 200 i nešto hiljada ljudi je imalo crnogorsko državljanstvo. Srbija im je dozvolila da steknu i srpsko, imajući u vidu njihova ranije stečena prava kao državljana SR Jugoslavije, pa potom zajednice Srbije i Crne Gore.

Miodrag Vuković: Ne mogu se složiti sa vama da postoji 270.000 onih koje ste stavili u neke tabake i odnijeli u Brisel kako biste pokušali zaustaviti crnogorski referendum o nezavisnosti i da ste im, ako ih uopšte ima toliko, dali srpsko državljanstvo. Jer, po podacima koje ja imam, a koje sam dobio iz relevantnih institucija - Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva za javnu upravu - do maja ove godine samo je 300 crnogorskih državljana u Srbiji, i to pod pritiskom i prijetnjom da će ostati bez posla i drugih beneficija, zatražilo srpsko državljanstvo, a od maja mjeseca nijedan. Prema tome, treba govoriti jezikom činjenica. Crna Gora priprema ustav i zakon o državljanstvu i odmah moram da vam kažem da mi ne predviđamo uvođenje dvojnog državljanstva. Naravno, time apsolutno ne oduzimamo pravo Srbiji da ga ima. Ja bih, međutim, volio da čujem da li će Srbija, kao nama najbliža država, riješiti pitanje crnogorskih državljana koji traže status nacionalne manjine u Srbiji, a to im se ne dozvoljava. Oni ne mogu da steknu status Slovaka, Rusina, Rumuna ili Mađara.

Omer Karabeg: Ima dosta građana Crne Gore koji se izjašnjavaju kao Srbi i koji bi želeli da imaju i crnogorsko i srpsko državljanstvo. Opoziciona koalicija Srpska lista tvrdi da ih ima oko 80.000. Ukoliko neko od Crnogoraca, koji se izjašnjavaju kao Srbi zatraži srpsko državljanstvo, da li će ga dobiti, gospodine Stojkoviću?

Zoran Stojković: Ja mislim da hoće, naravno pod određenim uslovima koje zakon predviđa. Međutim, državljanu Crne Gore koji zatraži državljanstvo Srbije moglo bi desiti da izgubi crnogorsko i da dođe u situaciju da bude stranac u svojoj zemlji, jer Crna Gora ne priznaje dvojno državljanstvo. Imao bih jednu malu zamerku gospodinu Vukoviću što u ovom razgovoru politizuje stvari. Ja sam rekao da je u Srbiji dvesta i nešto hiljada crnogorskih državljana. Kao grdajani bivše zajedničke države, koja je obuhvatala i Srbiju i Crnu Goru, oni su imali sva prava koja izviru iz državljanstva, kao ključnog prava. Mogli su, recimo, da budu birani za sudije, tužioce, ministre, čak i za predsednika vlade. Kad je zajedničko državljanstvo prestalo, onda se postavilo pitanje šta s tim ljudima. I Srbija je tada, ne da bi izvršila pritisak, nego da ti ljudi ne bi ostali na brisanom prostoru zauzela stav da treba uraditi sve da oni ne bi ostali bez svojih stečenih prava.

Miodrag Vuković: Gospodine Stojkoviću, očigledno se nismo razumjeli. Ja nemm ništa protiv toga da vi dajete ljudima dvojno državljanstvo, to je vaša odluka, to je vaše viđenje kako treba riješiti status građana Srbije koji imaju i državljanstvo drugih država iz okruženja. Ali ne vjerujem da ste za ovih godinu dana uspjeli da dodijelite 270.000 državljanstava ljudima koji su do juče imali samo crnogorsko. Inače, novine su pune raznih izjava političkih kolovođa koji govore da samo onaj ko se zakune da je Srbin može da optira za srpsko državljanstvo, a da se drugima ne smije pružiti prilika da to urade.

Zoran Stojković: Da se razumemo, rekao sam da pravo na dvojno državljanstvo ne vezujem za etnički princip, to pravo treba da se odnosi na sve građane. Recimo, trećina ljudi koji žive u Crnoj Gori izjašnjavaju se kao Srbi, a na referendumu o nezavisnosti 40 i nešto posto glasalo je za zajedničku državu sa Srbijom. Isto tako, i iz srpskog korpusa bilo je ljudi koji su glasali za samostalnu Crnu Goru. Tako da mislim da državljanstvo ne bi trebalo vezivati za etničku pripadnost.

Miodrag Vuković: Govorite ono što sam ja uvijek tvrdio i što su tvrdili svi racionalni ljudi u Crnoj Gori, a što ne tvrde lideri srpskih nacionalnih i šovinističkih stranaka koji jedni druge pomažu. Ovdje je neki dan došao Tomislav Nikolić, šef srpskih radikala. Zloupotrebljavajući jednu neprijatnu situaciju sa srpskim vladikom Filaretom, on je, zajedno sa svojim "izvođačem radova", novim četničkim vojvodom Andrijom Mandićem, obećao, onako srpski, patriotski: „Presjećemo sve veze između Srbije i Crne Gore, skinućemo Crnu Goru s cucle Srbije da bi kaznili vlast“.

Zoran Stojković: Dva naroda su vekovima živeli u slozi, bilo u dve nezavisne države ili u nekoj zajedničkoj, i to ne treba kvariti.

Miodrag Vuković: I ja to tvrdim i nema nikakvog razloga da se to kvari.

Omer Karabeg: Da li bi onda dvojno državljanstvo, s obzirom na dugogodišnju tradiciju zajedničkog života, moglo da bude nekakav most između dve države?

Miodrag Vuković: Ne. Imam u vidu razna iskustva - slovačka, češka, slovenačka, hrvatska, makedonska. Slovenci i Makedonci su to vrlo restriktivno uradili, Hrvati nešto malo blaže. Kada se Slovenija osamostalila, Slovenci su izbrisali 80.000 ljudi koji su tu živjeli i koji su stekli pravo na slovenačko državljanstvo, ali se nisu u predviđenom roku prijavili da ga uzmu.

Zoran Stojković: Ustavni sud Slovenije je 1998. godine doneo odluku da im se mora dati dvojno državljanstvo, jer je to bilo neustavno i nije bilo u skladu s standardima Evropske Unije. Slovenija sada zbog toga ima problema. Znam da je gospodin Drnovšek zatražio da se poštuje odluka Ustavnog suda.

Miodrag Vuković: Šta su uradili Česi i Slovaci? Kad su se sporazumno razdvojili, Slovaci su napravili jedan mali ustupak, a u Češkoj dvojno državljanstvo nije dolazilo u obzir ni po kakvom kriterijumu koje poznaje međunarodno pravo. E onda, kad ih je stisnula muka, kada je trebalo da uđu u Evropsku uniju, počeli su da to rade vrlo pojedinačno, vrlo selektivno, samo na osnovu direktnog zahtjeva pojedinca, a ne onako u kumbulj - hajmo svi, popišimo se po sokacima i prijavimo se, kao što to želi neki u Crnoj Gori.

Omer Karabeg: Gospodine Stojkoviću, kako je Srbija regulisala dvojno državljanstvo sa Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom?

Zoran Stojković: S Bosnom i Hercegovinom imamo sporazum, s Hrvatskom nemamo. Međutim, Srbija i Hrvatska, iako nemaju sporazum, prećutno tolerišu dvojno državljanstvo. Veliki broj ljudi koji su nekad živeli u Hrvatskoj, pa došli u Srbiju i uzeli srpsko državljanstvo, zadržali su hrvatsko. Neki ljudi iz Srbije, koji su u Hrvatskoj imali imovinu i živeli tamo, uzeli su hrvatsko državljanstvo. Tako da ima dosta ljudi s dvojnim državljanstvom. Hrvatska, inače, dozvoljava dvojno državljanstvo, pogotovo Hrvatima koji žive u dijaspori, čak im daje i mogućnost da glasaju na izborima u Hrvatskoj. I mi smo to isto omogućili Srbima koji žive u dijaspori.

Omer Karabeg: Koliko znam, maltene svi Hrvati iz Bosne i Hercegovine imaju hrvatske pasoše.

Zoran Stojković: A imaju i bosanskohercegovačke. Rekao sam, samo Nemačka, Slovenija i Španija ne dozvoljavaju dvojno državljanstvo, ali druge zemlje dozvoljavaju.

Miodrag Vuković: Gospodine Stojkoviću, treba da kažemo i ovo. Hrvati iz Bosne i Hercegovine koji ne mogu da dobiju hrvatski pasoš su u hendikepiranom položaju u odnosu na Hrvate iz dijaspore koji po nacionalnom ključu dobijaju dvojno državljanstvo. To sam čuo od Hrvata u Sarajevu koji nemaju hrvatsko državljanstvo. Oni tvrde da su građani drugog reda. Nemaju hrvatski pasoš, s kojim se, kao s pasošem države kandidata na članstvo u EU, može putovati po Evropi, već pasoš države s kojim ne mogu priviriti nosom u inostranstvo dok 15 dana ne odstoje ispred nekog konzulata da bi dobili vizu. Eto vam još jednog primjera kakve sve probleme može da napravi dvojno državljanstvo.

Omer Karabeg: Srpska lista se obratila Ustavnom sudu Crne Gore tražeći da proglasi neustavnim odredbu zakona po kojoj građanin Crne Gore, koji primi državljanstvo druge države, gubi crnogorsko.

Miodrag Vuković: To je van pameti. To je pravna blasfemija, da ne kažem budalaština. Ja sam to rekao javno, pa su se oni naljutili i traže da im se javno i izvinim. U zakonu piše ono što je dozvoljeno ustavom. Oni traže da se zakon proglasi neustavnim, a u važećem ustavu iz 1992. godine, u članu 10, piše sledeće: da u Crnoj Gori postoji crnogorsko državljanstvo i da niko ne može biti lišen crnogorskog državljanstva, niti prava da promijeni državljanstvo. Dakle, država ne može oduzeti, bez određenih razloga, koji su navedeni u međunarodnim papirima, nijednom građaninu Crne Gore - Srbinu, Crnogorcu, Albancu, Hrvatu- crnogorsko državljanstvo. Aki, ako neko dobrovoljno odluči da promijeni to državljanstvo, zakon kaže: "Onaj ko promijeni državljanstvo, gubi crnogorsko državljanstvo". Zar tu nije logičan slijed iz ustava do zakona? I oni traže da sud obori zakon koji je potpuno naslonjen na ustav? Taj zahtjev će da padne i to će biti još jedan "argument" kako je Crna Gora antisrpska država, kako je Crna Gora zlo i naopako, mrak, crna rupa na Balkanu i tako dalje. Stvari su previše jednostavne, previše očigledne, i pravno i stručno, tako da takvi potezi predstavljaju pravno neznanje. A u udžbenicima na prvoj godini pravnog fakulteta piše da neznanje ne oslobađa.

Zoran Stojković: Ja u to neću da se upuštam. Tumačenje da li je nešto ustavno ili ne je unutrašnja stvar Crne Gore. Ja samo hoću da kažem da bi u sadašnjoj situaciji građani Crne Gore, koji bi dobili srpsko državljanstvo, bili brisani iz državljanstva Crne Gore i postali bi stranci. I zato mislim da bi to trebalo regulisati sporazumom između dve države. Svaka država će proceniti šta je njen interes, šta je interes njenih građana, šta je interes građana Srbije, šta je interes Crne Gore. Dakle, treba napraviti sporazum, kao što smo ga napravili s Bosnom i Hercegovinom, a koliko znam, napravićemo ga i sa Hrvatskom. Na ovom prostoru je mnogo ljudi koji žive u rasejanju i to nekako treba regulisati da ti ljudi ne osećaju nikakve posledice.

Miodrag Vuković: Kad je Crna Gora u pitanju, to treba regulisati tako što će se državljanstvo dati svim građanima, bez obzira na vjeru i naciju. Evropska konvencija iz 1997. godine izričito kaže da se davanje državljanstva ne smije zasnivati na bilo kom obliku diskriminacije, posebno ne na vjerskoj i nacionalnoj osnovi. U ovom trenutku mi u Crnoj Gori smatramo da treba da zadržimo jedno državljanstvo - crnogorsko. A ko hoće, svojom voljom, da optira za drugo državljanstvo, to može slobodno učiniti, ali tada, ukoliko mu druga država da svoje državljanstvo, dolazi do brisanja tog čovjeka iz knjige državljana Crne Gore. Crna Gora je mala politička zajednica koja je vjerski i nacionalno vrlo slojevita, posebno nacionalno. Ako bismo Srbima dozvolili dvojno državljanstvo, onda bi i crnogorski Albanci tražili albansko državljanstvo, Bošnjaci državljanstvo Bosne i Hercegovine, dok Hrvati u Crnoj Gori zbog propusta administracije već imaju i hrvatsko i crnogorsko državljanstvo još od devedesetih godina. Jedina grupa koja bi imala samo crnogorsko državljanstvo bili bi Crnogorci.

Zoran Stojković: Sporazum bi se, ukoliko do njega dođe, morao da se odnosi na sve građane Crne Gore i na sve građane Srbije.

Miodrag Vuković: Sporazumom ne morate da utvrdite da ćete dati dvojno državljanstvo, da ćete dati pasoš, ali možete dati neke olakšice, kao što su Hrvati u početku davali neke papire kojima su olakšavali ljudima iz drugih sredina korišćenje nekih prava u Hrvatskoj, a to je tek kasnije pretvoreno u domovnice. Dakle, sporazum može da kaže da će se dvije države naknadno dogovoriti i oko dvojnog državljanstva.

Zoran Stojković: Znači, mi se u principu slažemo da to mora da bude sporazum. Tu nije ništa sporno.

Miodrag Vuković: Ja mislim da su jednostrani akti vrlo loši i da mogu samo da poremete odnose - ukoliko, recimo, Srbija dozvoljava dvojno državljanstvo, a Crna Gora ima zakon koji to ne dozvoljava.

Omer Karabeg: Znači li to da je sporazum o dvojnom državljanstvu potreban, s tim što vi, gospodine Vukoviću, smatrate da u ovom trenutku to nije na dnevnom redu.

Miodrag Vuković: U ovom trenutku to za Crnu Goru apsolutno nije prihvatljivo.

Omer Karabeg: A u budućnosti?

Miodrag Vuković: U budućnosti će odlučivati druge generacije, neće odlučivati Miško Vuković i ostali. Tomas Džeferson, tvorac prvog ustava na svijetu, rekao je: "Ova generacija ne treba da odlučuje o tome šta će odlučiti slijedeća".

Zoran Stojković: Ne slažem se sa gospodinom Vukovićem da to treba da bude neka daleka budućnost.

Miodrag Vuković: Vi dvojno državljanstvo hoćete sad, ja dvojno državljanstvo neću sad. Ja nisam rekao daleka budućnost, već – o tom potom, to jeste onda kada se steknu uslovi da se o tome razgovara kao o obostrano prihvatljivom ili obostrano neprihvatljivom rješenju.

Zoran Stojković: Tačno, kad bude postojala politička volja na obe strane.

Miodrag Vuković: Tako je.
  • 16x9 Image

    Omer Karabeg

    Novinar RSE od osnivanja Balkanskog servisa. Marta 1994. pokrenuo emisiju "Most" s namerom da uspostavlja ratom pokidane veze između ljudi sa prostora bivše Jugoslavije. Dobitnik je nagrade "Jug Grizelj" Nezavisnog udruženje novinara Srbije (NUNS) i nagrade "Erhard Busek" Medijske organizacije Jugoistočne Evrope (SEEMO).

XS
SM
MD
LG