Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Na banjalučkoj pijaci...


Mileva Šućur, koja više od decenije prodaje povrće, kaže da odavno nije zapamtila slabiju prodaju. Pored štanda joj zna proći i po stotinu ljudi, a da niko ništa ne kupi:

„Uzmu frtalj kile, a ne kilu, nekad pola kile, a uvrh glave kilu. Sve je to slabo. Kad uzimaju jaja, uzmu po pet jaja. Ne mogu uzeti više, nemaju para. Stolovi se ne mogu isplatiti od robe, moraš se snaći na neki drugi način da se plati stol.“

Prodavac Mirko, mišljenja je da je posao oslabio jer je voće i povrće zbog suše poskupilo i do 20 posto unazad petnaestak dana. Međutim on strahuje od još slabijeg posla, jer se najavljuju i nova poskupljenja:

„Teže je ove godine. Prošle je bilo daleko lakše. I cijene su bile povoljnije, narod je imao više para, promet je bio veći. Sad, pogledajte, nema ništa. Svaki dan je sve skuplje.“

U udruženju za zaštitu potrošača „Plava sfera“ kažu da analize pokazuju da cijene prehrane ipak neće puno rasti. Predsjednik udruženja Ljubo Janjić:

„Nemamo nekih najava zvaničnog poskupljenja, međutim, u neformalnim razgovorima sa građanima i proizvođačima poljoprivrednih proizvoda, dakle najviše povrća. Oni najavljuju da će to poskupiti zbog toga što su poskupili i repro materijali, a samim tim i njihov rad. Mislimo da će biti pokušaja da to bude veliko poskupljenje, ali da se neće moći desiti, s obzirom na to da i oni koji kupuju proizvode nemaju veliku kupovnu moć. Tako da bi veliko poskupljenje samo izazvalo kontraefekat za proizvođače.“

Cijene i nisu toliki problem, koliko činjenica da građani uopšte nemaju novca, kaže predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić. Više od jedne trećine stanovništva Bosne i Hercegovine, izrazito je siromašno. Za njih je kupovina voća ili povrća na pijaci čist luksuz, no situacija nije puno bolja ni sa zaposlenima, ističe Mišićeva:

„Naravno da jedna četveročlana porodica sa 570 maraka prosječne plate ne može ni da razmišlja o kupovnoj moći, odnosno da bude kupac bilo koje vrste robe osim mlijeka i hljeba. Od pijace ništa, pogotovo u ovom periodu kada su potrebe građana izražene, odnosno kad se pripremaju neke zalihe u vidu zimnice ili nečeg drugog za zimski period, zato što su cijene takve da građani ne mogu da budu potrošači u kvalitetnom smislu. Novca nema.“

Jedan od primjera kako se do para mora doći da bi se kako tako preživjelo je i šezdesetosmogodišnja bakica Vidosava Gatarić. Poranila je jutros i iz Han Kola, udaljenih dvadesetak kilometara od Banjaluke, i na pijacu donijela drenjine i trnjine za prodaju:

„Donijela sam jutros desetak kila. Nemam penzije, nemam ništa. Tražim drenjine i trnjine po šumi. A ljudi kažu da im je skupo dvije marke za kilo. Nije skupo, treba to naći, hodam po šumi po dva-tri dana. Pa platim autobus četiri marke da dođem ovdje. Da imam makar 20 maraka, ako se ovoliko mučim.“

Povremeni, honorarni i radovi na crno već odavno su načini da se dođe do para. No Ranka Mišić upozorava da je situacija takva da se građani okreću i mnogim lošijim stvarima ne bi li nešto zaradili. Navela je i jedan primjer:

„Užasno je porastao broj ljudi koji pokušavaju doći do novca za preživljavanje u kladionicama. I to je jedan pokazatelj u kakvom stanju se nalazimo.“
  • 16x9 Image

    Milorad Milojević

    Diplomirao je 2003. kao prvi diplomirani novinar sa Univerziteta u Banjaluci. Novinarstvom se počeo baviti 1999. na banjalučkoj Alternativnoj televiziji. Godine 2002. postaje dopisnik RSE iz Banjaluke. Obrađuje političke i društvene teme.

XS
SM
MD
LG