Dostupni linkovi

Spisak pomagača haških bjegunaca


Današnje podgoričke „Vijesti“ objavile su kompletan spisak osoba koje Haški tribunal sumnjiči za pomaganje haškim bjeguncima. Na tom spisku od jula 2007. nalaze se 42. osobe. Jedno od imena sa spiska je i vladika Filaret, srpski državljanin, kome su crnogorske vlasti po tom osnovu zabranile ulazak u Crnu Goru, pridržavajući se preporuka Savjeta Evropske unije da se tim osobama ograniči kretanje. Sada se pokreće pitanje da li na spisku osumnjičenih ima još ljudi koji nemaju ovdašnje državljanstvo, a koji nesmetano boravi i posluju na crnogorskoj teritoriji. Na ovom spisku među osumnjičenima za pomaganje haškim optuženicima nalazi se i ime Tomislava Kovača, bivšeg ministra policije Radovana Karadžića, koji još od sredine devedesetih boravi u Crnoj Gori i bavi se biznisom kao vlasnik preduzeća „Aleksandrija“ iz Bijele. Na pitanje da li ima crnogorsko državljanstvo i da li je do sada ima problema sa crnogorskim vlasima zbog činjenice da se nalazi na spisku Haškog tribunala, Tomislav Kovač u izjavi za naš radio nije eksplicitno odgovorio:

„Jednostavno, u nekim sam procesima i ne bih komentarisao ni o čemu. Nazovite me za nekih sedam do deset dana dok se završe neka svedočenja i u nekim sam procesima i tako da ne bih sada davao izjave, nego za deset dana me nazovite, pa ću vam mnogo štošta oko takvih stvari da dam“.

Đorđije Blažić, bivši pomoćnik ministra pravde, koj je jedno vrijeme bio zaposlen u firmi Tomislava Kovača nije želio da govorio tom konkretnom slučaju, ali kao pravnik naglašava da svako ograničenje kretanja mora imati isključivo pravni osnov:

„Kada se vrši uslovno rečeno zabrana licima da ulaze na teritoriju jedne države onda mora postojati pravni osnov za to. Pravni osnov može ležati samo u međunarodnim pravnim propisima i u propisima unutrašnjeg prava. Ne može stajati u nekim političkim aktima“.

Preporuke Savjeta Evropske unije su jasne. Tim dokumantom državama članicama Evropske unije sugeriše se da ne dozvole ulazak u zemlju ili tranzit osobama koje se nalaze na spisku osumnjičenih Haškog tribunala, osim ako se ne radi o državljanima tih zemalja. Po tom osnovu Crna Gora je i zabranila ulazak u zemlju vladici Filaretu koji je srpski državljanin, ali ne može praviti probleme ljudima koji imaju crnogorsko državljanstvo. To za naš radio potvrđuje i Luka Karadžić, brat haškog bjegunca Radovana Karadžića, koji se takođe nalazi na spisku osumnjičenih. On je crnogorski državljanin i tvrdi da za sada nije imao problema sa crnogorskim vlasima oko ulaska ili izlaska iz zemlje:

„Što se mene tiče nijesam imao nekih problema, osim one rutinske kontrole – predaja na ulazu u Crnu Goru, predaja lične karte. Drugih problema nijesam imao, osim problama koji su već objavljivani u više navrata da su privodili moju porodicu, konkretno ženu i kćerku, sestru u tri mjeseca dva puta kao nazovi informativne razgovore koji su trajali po pet, šest sati i to ih vodili u Podgoricu. Drugo, nekih problema konkretnih nemam“.

Istraživač za kršenje ljudskih prava Aleksandar Zeković za naš radio kaže da su nadležni obavezni da pothitno razjasne da li Tomislav Kovač, bivši ministar policije Radovana Karadžića, ima crnogorsko državljanstvo i pod kojim uslovima ga je stekao:

„Prvo važno pitanje koje se nameće jeste zašto je crnogorska Vlada ignorisala, pa možda i krila činjenicu da se na tom spisku nalazi biznismen Tomo Kovač. Pitanje koje slijedi je i da li je gospodin Kovač crnogorski državljanin i zašto nije, jer logično ide, zašto nije i on bio poput Filareta, ako nije državljanin, podređen režimo posebnih mjera koje predviđa saradnja sa Haškim tribunalom. Ono pitanje koje slijedi jesta, ako je stekao crnogorsko državljanstvo jeste pod kojim uslovima, na koji način, da li je ta procedura u skladu sa zakonom“.
  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

XS
SM
MD
LG