Dostupni linkovi

Skupa i neracionalna državna urpava


Kako je Bosna i Hercegovina poznata kao zemlja sa najvećim brojem ministarstava u Europi, nema ni dovoljno prostora da ih sve smjesti. Samo za kirije državnih institucija godišnje se iz državnog proračuna izdvoji oko 20 milijuna maraka.

U nedavno obnovljenu zgradu bivšeg Izvršnog vijeća, danas zvanu zgradu grčko-bosanskog prijateljstva, bit će mjesta tek za dio državne vlasti, kaže Fuad Kasumović, zamjenik ministra financija Bosne i Hercegovine:

„Sve vrijeme radimo u neuslovnim uvjetima, a tolike zakupnine plaćamo. Shodno tome u novu zgradu će, po mojim saznanjima, biti smješteno sedam ministarstava. Na žalost, to neće umanjiti kiriju ni za 10 posto jer su upravo ta ministarstva smještena po raznim institucijama koja su u vlasništvu države.“

Dovoljno prostora za rad već godinama nemaju neke od važnijih institucije vlasti Bosne i Hercegovine. U zgradi Predsjedništva Bosne i Hercegovine trenutno je smješteno još i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih poslova, te Ustavni sud, dok Ministarstvo vanjskih poslova dijeli zgradu sa Željeznicama Federacije, dodaje Kasumović:

„Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih poslova selit će se u ovu zgradu i na taj način će osloboditi Predsjedništvo, da ono ima adekvatne uvjete za rad. Preko puta Predsjedništva je Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Po onome što sam kao nacionalni koordinator radio, smatram da zbog želje ove države da pristupi Euro-atlantskim integracijama, moramo imati veoma jako Ministarstvo vanjskih poslova.“

U Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, ni u ovom ni u prethodnom sazivu, nije se potezalo pitanje da se ovi troškovi smanje. Konkretnih prijedloga do sada nije bilo ni u Državnom parlamentu, kaže zastupnicam Azra Hadžiahmetović:

„Naravno da je previše, posebno kada posmatramo ukupnu cifru koja se izdvaja za to. Mi nemamo riješeno pitanje državne imovine. Imamo samo pravo raspolaganja i upravljanja državnom imovinom, pogotovo kada su u pitanju entiteti i službe koje upravljaju državnom imovinom.”

Zastupnica Hadžiahmetović također dodaje kako se problem prostora za državne institucije mora pod hitno rješavati:

„Ne može se desiti, i ne smije se desiti, da državne institucije, ili neki njeni organi, budu podstanari u prostorijama kojim upravljaju državni organi na nekom nižem nivou vlasti.“

Samo za prostorije CIPS-a godišnje se potroši oko šest milijuna maraka. Fiker Hadžić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, smatra da je potrebno napravi jednu detalju analizu utroška ovih sredstava, kako bi se mogla napraviti ušteda:

“Povećanjem efikasnosti i racionalnosti poslovanja državnih institucija zasigurno bi se stvorila mogućnost za reduciranjem broja zaposlenih, a time i za smanjenjem potrebnog prostora koji bi se iznajmljivao za njihov rad. S druge strane, moglo bi se razmišljati o izgradnji ili adaptaciji određenih prostora. I na taj način bi se ostvarile određene uštede.“

Za sada jedino Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine ima adekvatan prostor. Preseljavanjem sedam ministarstava u novu zgradu, ostat će još tridesetak državnih direkcija i agencija koje će i dalja plaćati ogromne kirije za svoje prostor.
  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

XS
SM
MD
LG