Dostupni linkovi

Kuda lete bijele ptice


Ovog su tjedna Rusija i svijet obilježavali trogodišnjicu tragedije u Beslanu, gradiću u Sjevernoj Osetiji, kada je grupa terorista zauzela jednu tamošnju školu. Na kraju svega, početkom rujna 2004-e godine, izbrojano je 334 mrtvih, medju njima 186 djece. Nema, za razumne ljude, ni jednog jedinog opravdanja da se djeca upotrebljavaju i zloupotrebljavaju u bilo kakve političke svrhe, kao što terorizam ne može biti opravdan bilo kakvim političkim motivima. Ali, za mrtve u Beslanu se ne mogu kriviti samo teroristi. "Nema pregovora sa teroristima" - politika je predsjednika Vladimira Putina i ta politika ima dosta argumenata. Što više pregovaraš sa nasilnicima to ih više podstičeš na nasilje, tek je jedan od razloga koji idu u Putinovu korist. Ali, tri godine nakon tragedije u Beslanu zvanična istraga još uvijek ćuti o tome kako je i zašto počela pucnjava i granatiranje. Zvaničnici kažu da su sve počeli teroristi dok neovisne udruge, stručnjaci, kažu da je sve počelo granatiranjem ruskih oružanih snaga.

Ella Kesayeva, članica organizacije Glas Beslana kaže za naš radio da su žrtve istražnim organima "podnijele nove činjenice, nova svjedočanstva svjedoka, ali istraga nije na to obraćala pažnju i redovno ih je odbacivala. Nisu ih zanimali ni rezultati istrage neovisnih istražitelja". Umjesto toga, u predvečerje treće godišnjice terorističkog napada na školu u Beslanu, zvaničnici su uspjeli da promjene voćstvo nevladine organizacije "Glas Beslana". Emma Betrozova, koja je izgubila kompletnu obitelj u napadu, je smijenjena. Grupa ljudi koju je organizazija izbacila iz svojih redova prije 18 mjeseci se sada vratila i preuzela kontrolu nad "Glasom Beslana" tvrdi Ella Kesayeva: "Oni su nam bili poslati da nas diskredituju i da nas provociraju" kaže ona. "Oni djeluju po naredbama iz Moskve".

Rodjaci žrtava u Beslanu su poslali zajedničku žalbu evropskom sudu za ljudska prava, njih 89, tvrdeći da su njihova prava bila ugrožena za vrijeme terorističkog čina i nakon njega. Jučer zvanično objavljena video snimka koja sadrži svjedočanstva i mišljenje eksperata da su zvanične ruske snage počele vatru, te je očigledno, a to tvrdi i organizazija "Majke Beslana", da su mnogi taoci ubijeni zahvaljujući i tom granatiranju. Član parlamentarne komisije koja takodjer istražuje tragediju u Beslanu, Yury Ivanov, je takodjer jučer izjavio neovisnoj moskovskoj radio stanici Ekho Moskvy da je komisija planirala da razgovara i sa Putinom ali je ime predsjednika nekako nestalo sa liste ljudi sa kojima treba razgovarati.

Neki strucnjači nazivaju akciju ruskih snaga amaterskom i neodgovornom spram života talaca. Onaj ko se sjeća jednog sličnog dogadjaja, u Moskvi, u kazalištu Dubrovka može medjutim postaviti drugačije pitanje. Naime, u listopadu 2002-e godine čečenski su teroristi zauzeli kazalište Dubrovka i zarobili oko 800 ljudi. Odlukom iz Kremlja ruske specijalne snage su zauzele kazalište upotrebljavajući, do danas nepoznati, smrtonosni plin. Tom prilikom je ubijeno ili otrovano 129 civila i 41 terorista. Nema nikakve dileme da je većina nevinih posjetilaca kazališta ubijeno plinom ruske policije. Kao ni u slučaju Beslana tako i u slučaju Dubrovke Putin nije želio pregovarati sa teroristima. Ni po ciijenu gubljenja nevinih života.

Možda bi svijet mogao slijediti Putinovu logiku i mogao drugačije reagirati i možda bi svijet trebao mnogo više ZAJEDNIČKI reagirati. Možda bi i umjesto da, na primjer, južnokorejske misionare kao vrući krompir ostavi samo Južnoj Koreji možda bi mogao odaslati teroristima poruku poput, na primjer, ove: "OK gospodo! Vi tvrdite da će te likvidirati taoce ako se ne ispune vaši uvjeti. Naš je odgovor: ako likvidirate taoce, mi šaljemo u Afganistan novih tisuću vojnika za svakog ubijenog taoca!!"

Ne znam da li bi to pomoglo da se taoci spase niti znam da li bi to spriječilo neke naredne otmice. Ali, ono što se čini jasno, jeste da se životi nevinih moraju bar pokušati spasiti. Pa i po cijenu kršenja principa. Već pomenuti član parlamentarne komisije Rusije koja takodjer istražuje tragediju u Beslanu, Yury Ivanov, je još ranije izjavio za novine "Novaya Gayeta" da je Putin mogao spasiti djecu da je htio pregovarati sa liderom Čečena Aslanom Maskhadovom. Znano je da je u slučaju kazališta Dubrovka odbio pregovaračke usluge predstavnika Čečena u Londonu Zakayeva. U modernom svijetu političari obično pregovaraju da bi oslobodili taoce i tamo su životi gradjana najvažniji. Životi su važniji od politike jer se glasovi dobijaju na spašavanju života, a ne na krutom držanju principa. Nisam siguran da je autoritet južnokorejskog premijera manji zato što je pregovarao sa teroristima. Prije bih rekao - sasvim obrnuto.

Jedan veliki svjetski lider, ime mu je John Fitzerald Kennedy, je rekao: "Nikad ne treba pregovarati iz straha ali se nikad ne smijemo bojati pregovarati!"

Email me Nenad Pejic
  • 16x9 Image

    Nenad Pejić

    Od rujna mjeseca 1993. je zaposlen na Radiju Slobodna Evropa. Osnivač je redakcije na južnoslavenskim jezicima, koja je sadržavala programe na albanskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, makedonskom i srpskom jeziku, kao i regionalni program. Godine 2002. kao prvi neamerikanac imenovan je za zamjenika direktora Radija Slobodna Evropa, 2013. na mjesto glavnog i odgovornog urednika RFE/RL a u februaru 2014. i za kopredsjednika kompanije.

XS
SM
MD
LG