Dostupni linkovi

Ponovo priča o tri entiteta


Stranke sa hrvatskim predznakom u predstojeće pregovore o promjenama Ustava BiH ulaze sa stavom da je za Bosnu i Hercegovinu najbolje stvaranje federalne zajednice, u kojoj bi sva tri konstitutivna naroda dobila po jednu federalnu jedinicu.

Predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić ističe da je oko ovog pitanja u načelu postignut sporazum hrvatskih stranaka u Bosni i Hercegovini:

„Ja smatram da je BiH sa tri multietničke federalne jedinice, pod uvjetom da Hrvati u jednoj budu većina, moguća BiH ili, bolje rečeno, jedno od mogućih rješenja.“

Nijedna hrvatska stranka ne može prihvatiti građansku, unitarnu pa i ovakvu dvoentitetsku Bosnu i Hercegovinu, zbog čega se mi zalažemo za federalno uređenje BiH, kaže predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Dragan Čović:

„Jedno od načela iz deklaracije, koju ćemo mi vjerojatno potpisati 21. rujna u Kreševu, bit će da se osigura i mogućnost diskontinuiteta teritorija, kako bi se uobličila jedna, druga, treća ili već koja federalna jedinica.“

To znači da ćemo mi voditi računa o cjelini hrvatskog narod u BiH, pojašnjava Ljubić:

„Kao i o cjelini druga dva naroda, a to na neki način znači federalno uređenje sa elementima konsocijacijske demokracije.“

Za poziciju Hrvatskog naroda u BiH, stranke iz Republike Srpske imaju razumijevanja, ali samo ukoliko bi se federalna jedinica u kojoj bi većina bili Hrvati pravila mimo ovog bosanskohercegovačkog entiteta. Savez nezavisnih socijaldemokrata se takođe zalaže za federalizaciju BiH, a lider ove partije, Milorad Dodik, više puta je rekao da će podržati hrvatske političare u stvaranju njihove federalne jedinice:

„Ovakvo uređenje u BiH u kojem su hrvati već majorizirani, a pogotovo u procesu donošenja političkih odluka, dugoročno je neodrživo i ono može doprinijeti destabilizaciji na ovom prostoru. Zato mislim da se treba uspostaviti jedan balans sa tri federalne jedinice u BiH i održavanje tog balansa je ključno pitanje za opstanak i dugoročnu perspektivu BiH.“

Predsjednik partije Demokratskog progresa Mladen Ivanić:

„Hrvatski problem u Bosni i Hercegovini realno postoji. Ono što ja kao političar iz Republike Srpske mogu reći jeste da je svaka promjena uređenja BiH moguća ako nije na uštrb Republike Srpske.“

Stranka demokratske akcije oduvijek je bila protiv ustroja po etničkom principu kada je u pitanju država Bosna i Hercegovinha, kaže potpredsjednik SDA Adil Osmanović:

„Smatramo da se takve stvari ni ne mogu realizirati bez ratnih dejstava, etničkog progona, genocida i tako dalje. Uostalom, na takav način je jedino i mogla nastati Republika Srpska kao produkt ratnih dešavanja. Ideja da se BiH ustroji kao država sastavljena od federalnih jedinica na čijem prostoru bi se znalo koji su konstitutivni narodi većinski, ustvari je ponovo oživljavanje politike Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana i onih njihovih trabanata u BiH kao što su bili Karadžić i Mate Boban.“

Federalizacija BiH neprihvatljiva je i za Stranku za BiH. Funkcioner ove stranke Muharem Murseilović, mišljenja je da je konačni cilj podjela Bosne i Hercegovine mirnim putem, jer federalne jedinice imaju pravo na opredjeljenje do odcjepljenja:

„To nije rješenje ni za Hrvate, a bogami niti za ikoga, jer bi to dovelo do dalje etničke podjele. Umjesto da brišemo te etničke crte i podjele, time bismo ih samo produbili.“

Profesor Filozofskog fakulteta u Banjaluci Miodrag Živanović takođe misli da je podjela BiH po etničkim osnovama vraćanje u 1992. godinu:

„Ja mislim da to nije dobro, jer nas to ponovo može voditi novim konfliktima. Mada, s druge strane, analitički posmatrano, Hrvati u BiH nemaju šansu ako nemaju svoju federalnu jedinicu. Oni bez toga ne mogu normalno živjeti. Njima je Vašingtonski sporazum nametnuo nešto što je svima nama ovdje nametnuo Dejtonski sporazum.“

Profesor mostarskog sveučilišta Slavo Kukić, sličnog je mišljenja:

„Jednom je projekt ,decentralizacije‘, koji je značio disoluciju BiH, propao i ne treba ga ponovo oživljavati. A to što sada radi Milorad Dodik i na čemu mu aplaudiraju hrvatski političari, i ne samo oni, nego čak i kardinal Puljić, zapravo je vraćanje na taj koncept.“

U pozadini svega, prema mišljenju Kukića, razne su političke igre, koje se u ovom trenutku vode u BiH između srpskih i bošnjačkih stranaka, a u koji su se, kaže, sada umiješale i hrvatske političke stranke.
  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

XS
SM
MD
LG