Dostupni linkovi

Mljekarica a ne sekretarica


Ljuba Radić iz sela Pridvorci kod Nevesinja, već nekoliko godina radi kao proizvođač mlijeka. Predratni posao sekretarice u jednoj mostarskoj srednjoj školi, zamijenila je ovim zanimanjem. Danas, kada zarađuje barem šest-sedam puta više od prosječne sekretarice, ističe da se na selu itekako može dobro živjeti. Koristeći kredite Međunarodnog fonda za razvoj poljoprivrede (IFAD), Ljuba Radić kupila je nekoliko krava, aparat za mužu i laktofriz, a uz pomoć supruga, sagradila je štalu. Svojim primjerom, ona svjedoči da Bosna i Hercegovina pruža velike mogućnosti onima koji hoće da se bave stočarstvom ili poljoprivredom. Ljuba objašnjava kako je uspjela:

„Uložili smo, po mom mišljenju, u pravu stvar. Da sam digla kredit i kupila auto, taj kredit se vjerovatno ne bi mogao da vrati. Kad uložiš u nešto i čega ti se onda vraća, nekako se osjećaš sigurnijim i stabilnijim.“

Ljuba Radić dobro živi, između ostalog, zahvaljujući projektu razvoja stočarstva i ruralnog finansiranja koji je pokrenuo IFAD. Projekat je vrijedan 12 miliona dolara, a uključujući domaće učešće vlada i korisnika, ukupno iznosi oko 25 miliona dolara na nivou BiH. Njime je samo u Republici Srpskoj obuhvaćeno 11 izrazito nerazvijenih opština. Direktor jedinice za koordinaciju poljoprivrednih projekata u tom entitetu Željko Vaško kaže da se ovaj projekat počeo realizovati početkom 2002. i da će trajati do kraja sljedeće godine:

„Taj projekat je imao za cilj da se pomogne siromašnom seoskom stanovništvu da unaprijedi svoje stočarstvo, da na taj način poveća svoje prihode i da se poboljšaju njihovi uslovi života na selu.“

Projekat se sastoji od tri komponente – unapređenja stočarstva, razvoja štedno kreditnih zadruga na selu i pomoći u obnovi seoske infrastrukture, koja je znatno podigla kvalitet života na selu. Željko Vaško smatra da su projekti postigli uspjeh jer je hiljade bosanskohercegovačkih domaćinstava, uz pomoć kredita, unaprijedilo stočarsku proizvodnju i uvećalo zaradu:

„Svakako da je taj broj potvrdio da se od stočarstva može živjeti. Upravo je stočarstvo nešto što nama daje tu prednost, jer ima dosta zemljišnih površina koje se ne mogu iskoristiti za neku drugu proizvodnju, znači ratarsku, povrtarsku, nego samo za stočarstvo. Još uvijek je značajan broj ljudi nezaposlen. Oni mogu, ako ništa drugo, na neki kraći rok, znači na nekih pet do deset godina, da obezbijede svoju egzistenciju kroz bavljenje stočarstvom.“

Direktor Jedinice za koordinaciju projekata u FBiH Halil Omanović podsjeća da je IFAD prisutan u BiH još od 1998. godine i nabraja šta je sve omogućeno ovim projektima:

„Kroz IFAD-ove programe je nabavljeno preko 40.000 junica, koje uglavnom služe ili za rasplod ili za proizvodnju mlijeka. Onda, dobar dio ovaca, koza i tako dalje. Dalje, dobar dio opreme za mužu odnosno za higijenu mlijeka i tako dalje.“

Omanović kaže da u BiH postoje izražene predrasude prema bavljenju poljoprivredom i stočarstvom, što potvrđuje konstantan odliv seoskog stanovništva u gradove. A tu famu, kaže Omanović, treba razbijati:

„Tu postoji i dobar dio neznanja, odnosno nedostaje tih raznih vrsta obuka i praktičnih primjera kako se fino može zaraditi, odnosno kako se fino može živjeti od poljoprivrede.“

Ljuba Radić ne shvata zašto se bježi od poljoprivrede i stočarstva.:

„Radije će da čisti neku prostoriju nego da drži kravu. Kao to je blam. Za mene je to posao kao i svaki drugi. Imam svoje slobodno vrijeme, mogu biti s djecom, mogu izaći da se družim… Za mene je to posao kao i svi normalni poslovi. Kao i posao sekretarice koji sam nekada radila. Odnosno, ovim poslom sam možda i zadovoljnija jer imam veća primanja, a stalno sam kući.“

Željko Vaško ističe da su prednosti bavljenja stočarstvom i poljoprivredom, putem kreditiranja, u ekonomskoj održivosti, povećanju zaposlenja, ali i sprečavanju odliva stanovništva sa sela. S druge strane, Halil Omanović dodaje da ekspanziju ovih oblasti ometa nizak nivo znanja o njima, nedovoljne mjere države i entiteta prema primarnim poljoprivrednim proizvođačima, ali i nedostatak volje potencijalnih farmera da pristupe toj vrsti proizvodnje.
  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

XS
SM
MD
LG