Dostupni linkovi

Filaret ponovo zaustavljen na granici


Sead SADIKOVIC, Srdan JANKOVIC, Slobodan KOSTIC

"Prolaziću ja tuda, neka oni miniraju, to im je najpametnije da neću moći šetati, nek’ me ubiju, do skončanija moga života ću ostati ovde ili ću pobediti,“ rekao je Filaret.

Inače, započinjući štrajk glađu vladika Filaret je negirao da ima kontakte sa Karadžićem i Mladićem:

"Zaista ne znam gde su Karadžić i Mladić. Poslednji put sam Karadžića jesam video ’94. godine na Palama. Poslednji put sam Ratka Mladića video na Topčiderskom groblju, na sahrani njegove kćerke“.

Vladika Filaret se obratio i crnogorskoj policiji koja je raspoređena tik uz granicu na svega dvedesetak metara od njega:

"Ali prošao je Brozov komunizam, ovo svi da čuju. Tada su nas u crkvi progonili, pa sada vele nismo mi to radili, e toga ćete se i vi stideti za koji dan i za koju nedelju, to da znate. Stidećete se i pred porodicom kakvi ste, a kamere su vas snimile. Stidećete se ako imate obraza, to da znate“.

Podsjetimo. Ovo je treći put ovog ljeta da crnogorska policija spriječava episkopa Filareta da vrši službu na pljevaljskoj teritoriji koja po crkvenim podjelama potpada pod upravu Mileševske eparhije čije je sjedišta u Srbiji u manastiru Mileševa pokraj Prijepolja. Tvrdeći da mu država Crna Gora ugrožava vjerska prava vladika Filaret je kazao:

"Ako sam kriv neka me izvedu na sud. Ako zakon važi za jedne mora važiti zakon i za vladiku. Nemojte vladiku štititi, izvedite ga na sud. Šta kaže Matije Bećković "Ćeraćemo se“. Ovde je borba protiv srpske crkve i svega onoga što je srpsko, što je svetosavsko i pravoslavno. Prisiljavaju moje sveštenike, obećavaju „kule i gradove“ da pređu u takozvanu Crnogorsku Pravoslavnu Crkvu. Nisam očekivao od svoje braće Crnogoraca, a to nisu braća nego razbraća, da ovo urade što rade. Mi Srbi njima nećemo to uraditi, oni su naši“.
Pored jakih policijskih snaga na granici Srbije i Crne Gore bile su i brojne novinarske ekipe koje prate početak štrajka vladike Filareta, te nekoliko desetina građana koje je vladika pozvao da se raziđu, a posjetili su ga i funkcioneri Srpske liste.

Podsjetimo, ovo je treći put ovoga ljeta da crnogorska policija sprečava episkopa Filareta da vrši službu na pljevaljskoj teritoriji koja po crkvenim podjelama potpada pod upravu mileševske eparhije čije je sjedište u Srbiji u manastiru Mileševa pokraj Prijepolja. Prvi put se to zbilo 9. jula, a potom i 2. avgusta kada se vladika Filaret pojavio na Ilinom brdu odakle ga je deportovala crnogorska policija. Policija je potom saopštila da je to urađeno po nalogu Haškog tribunala, a vladika Filaret je potom zatražio crnogorsko državljanstvo, pri čemu se odgovor policije na taj njegov zahtjev još uvijek čeka. Recimo još na kraju da su pored jakih policijskih snaga na granici Srbije i Crne Gore i brojne novinarske ekipe koje planiraju da proprate početak štrajka glađu vladike Filareta.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović očekuje da će episkop Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Filaret svojim ponašanjem pokazati da je Crna Gora dio međunarodne zajednice, a ne da joj se suprotstavlja. Odgovarajući na pitanje da li će Crna Gora ostati pri odluci da zabrani Filaretu ulazak Predsjednik Vujanović je danas u Kolašinu rekao da se radi o dužnosti Crne Gore prema međunarodnim organizacijama:

„To je pitanje odnosa prema međunarodnoj zajednici i saradnje sa njom, sa međunarodnom zajednicom morate sarađivati u svim segmentima njenog funkcionisanja, pa i u dijelu pravosudnog funkcionisanja međunarodne zajednice. Prema tome, Crna Gora poštuje ono što je očekivanje međunarodnog Haškog tribunala i tužilaštva, Crna Gora je dužna da kroz to iskaže poštovanje prema međunarodnoj zajednici, Crna Gora će tu obavezu poštovati, a ja se nadam da će episkop Filaret razumijeti potrebu da se to poštuje i da će svojim ponašanjem pokazati da je Crna Gora dio međunarodne zajednice, a ne da joj se suprotstavlja“.

Podršku vladici Filaretu prethodnih dana uputio je i glavni imam islamske zajednice Samir Kadirbašić koji je osudio zabranu ulaska u Crnu Goru vladici Filaretu. Kadribašić je saopštio za dnevni list „Dan“ da će na graničnom prijelazu svojim prisustvom podržati Filareta: „U borbi za slobodno ispovijedanje vjere“. Imam islamske zajednice Pljavalja Samir Kadribašić je za naš radio pojasnio da se njegova podrška ne može smatrati političkom podrškom Filaretu. Imam Kadribašić tvrdi da je podrška isključivo vjerskog karaktera i da će pomoći razumijevanju dvije religije u Pljevljima:

„Ja nijesam osudio sa političke osnove, već sa vjerskog aspekta. Prije svega, ne može niko nikome zabraniti da on ispovijeda svoja vjerska osjećanja, onako kako on ispovijeda. Ja ne želim da ulazim u to da li se taj čovjek ogriješio prema državi ili ne, ukoliko jeste postoje nadležni organi koji će to sigurno razriješiti. Mi nijesmo ti koji mogu prosuđivati bez nekih validnih dokaza. Ja sam samo želio da njemu pružim podršku kao vjerskom službeniku i tamo u onom tekstu stoji da ću otići, posjetiti ga, ali samo kao vjerskog službenika, jer zaista je možda i tragično da na taj način čovjek, bez obzira ko to bio, da li to bio taj vladika Filaret ili bilo ko, stvarno je tragično da jedan vjerski službenik na taj način istjeruje neku svoju pravdu. Ne želim da ulazim u to da li je taj čovjek zaista kriv ili nije, da li je zaista skrivao te ratne zločince ili nije, po nekim mojim saznanjima on je čak priznao i da jeste, ali u svakom slučaju ja nijesam njemu pružio nikakvu političku podršku, već samo podršku sa vjerskog aspekta“.

RSE: U izjavi listu „Dan“ ste naveli da vladici Filaretu treba izdati pisanu zabranu o ulasku, te da se ne smije napamet pričati. Na osnovu čega tvrdite da je odluka o zabrani ulaska donijeta napamet, s obzirom da se radi o odluci Međunarodnog suda za ratne zločine i stavu drugih međunarodnih organizacija kao što je Savjet Evrope, a što zvanična Crna Gora treba da poštuje:

KADRIBAŠIĆ: Da, da, da. Ja sam rekao samo to, napamet to pričam, ja to nijesam rekao. Ja sam rekao da treba napismeno dostaviti. Ja koliko sam upoznat taj čovjek nije dobio nikakav papir od nadležnih državnih institucija i prema tome sigurno ta neka usmena zabrana ili usmena obećanja nemaju toliku težinu kao pismena. Ja to zaista nijesam rekao da se priča napamet jer sigurno, u pravu ste, Haški trubunal je najmjerodavnija institucija trenutno, tako da sigurno nije napamet priča, ali u svakom slučaju pisani dokument je mnogo, mnogo validniji, mnogo teži, nego neka usmena obećanje ili neke usmene prijetnje i zabrane.

RSE: Da li ostajete pri odluci da na prijelazu Ranče podržite vladiku Filareta?

KADRIBAŠIĆ: Samo kao vjerskog službenika, ne nikako sa političke osnove, jer ja te njegove političke stvari, odnosno taj njegov „sukob“ sa državnim organima ne želim da komentarišemi i jednostavno to nije moj fah, tako da ja mu mogu pružiti podršku, ali samo kao vjerskom službeniku, kao nekome, kao osobi koja jednostavno je vođa toj jednog vjerskog klišea tu kod nas u našoj okolini. Sigurno da bi taj moj potez doprinio mnogo boljem međusobnom razumijevanju i zbližavanju jedne i druge religije.

Da li je podrška upućena vladici Filaretu od strane glavnog imama ujedno i stav islamske zajednice u Crnoj Gori nijesmo mogli dobiti odgovor od reisa Rifata Fejzića koji nije odgovarao na naše telefonske pozive.

Državni čelnici Srbije prethodnih dana su formalnim i neformalnim kanalima upućivali razne molbe crnogorskom rukovodstvu da omogući slobodu kretanja episkopu Filaretu. Stoga dosledno pozivanje crnogorskih vlasti na odluku Evropske unije o sankcijama koje se primenjuje na one za koje se sumnja da pomažu haške begunce, nije naišlo na previše razumevanja kod srpskih zvaničnika. Ministar vera Radomir Naumov kaže za naš program, da ono što se dešava oko Filareta sigurno neće doneti previše dobra srpsko-crnogorskim odnosima:

„Dobrosusedski odnosi se razvijaju na mnogim nivoima i u mnogim domenima. Ovo je jedan domen koji sigurno ne doprinosi pre svega zbog samog naroda koji je tamo - mislim da je to previše krut stav. Naravno sam štrajk nije način za rešavanje ovog problema. Za mene bi bilo najbolje ono što smo mi podržavali vladiku Filareta da dobije crnogorsko državljanstvo i da on ima mogućnost i pravo da nastavi da služi – time bi se rešili problemi.“

S druge strane predsednik Saveta za saradnju sa Haškim tribunalom Rasim Ljajić kaže da je i sa predstavnicima haškog suda prošle nedelje razgovarao o mogućnostima da se Filaretovo ime izbriše sa spiska, kako bi episkop mileševski nesmetano mogao da putuje u Crnu Goru:

„Dobio sam odgovor da nakon njihovih analiza i saznanja oni to ne mogu učine - probali smo i pokušali sve što je do nas. To je, dakle, odluka saveta EU verovatno na osnovu informacija koje su stigle iz Haškog tribunala i naše mogućnosti da nešto više učinimo su prilično ograničene.“


RSE: Da li to njihovo objašnjenje znači da oni još uvek sumnjaju da ih on pomaže?

„Upravo su mi tako i odgovorili. Tribunal je došao do nekih saznanja, a na koji način i da li su ta saznanja validna ja u ovom trenutku ne mogu da tvrdim.“

Savetnik glavne tužiteljke Haškog tribunala Karle Del Ponte Anton potvrđuje za naš program da je ovaj sud u više navrata davao sugestije Evropskoj uniji o licima kojima bi trebalo ograničiti kretanje. To ne znači da neka imena, nakon određenih procena ne mogu biti skinuta sa tog spiska:

„Postoji procedura za skidanje. Neke stvari su se promenile – bivši pomagači Gotovine su skinuti sa liste, Ilić koji je umro je bio skinut sa liste. Za ove ostale oni smatraju da postoje osnove, ali u EU to odlučivanje traje dosta vremena. Ponekad nema smisla da se te mere primenjuju, ali su ljudi ostajali na spisku duže nego što je to bilo potrebno.“

RSE: Znači nije nemoguće da se neko skine sa liste?

„Nije nemoguće. Ako postoje dobri razlozi da se neko skine sa liste EU će to uraditi, to je njihova institucionalna odluka. Oni prihvataju naše razloge za uključivanje ili za skidanje sa liste.“

No bez obzira na to zbog čega se episkop Filaret našao na spisku haških optuženika, on svojim stavovima iz dana u dan potvrđuje svoju ljubav prema haškim optuženicima Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću. Stoga je državna podrška takvom crkvenom velikodostojniku za sociologa Zagorku Golubović umnogome sporna, tim pre što rešavanje slučaja Filaret postaje jedan od državnih prioriteta:

„Postaje ključni državni prioritet zato što je crkva postala ključni faktor u državi. Faktički, kod nas je crkva postala država u državi i šta je odlučio SPC to mora da prihvati država – tu nema pogovora. Za mene je mnogo problematičnije to što se takvi nemoralni odnosi u redovima crkvenih velikodostojnika ne samo prikrivaju nego i opravdavaju. Stvar je u jednom veoma problematičnom položaju koji crkva zauzima u jednoj sekularnoj državi koja prestaje da bude sekularna.“
XS
SM
MD
LG