Dostupni linkovi

Opasno more?


U nedjelju popodne gliser je pokosio četvero djece u gumenjaku u Rovinjskom akvatoriju, dvoje mališana su u životnoj opasnosti. Prije deset dana kod otoka Žirja, dvadesettak metara od obale, vozač glisera usmrtio je ronioca i pobjegao s mjesta nesreće. Istog dana talijanska jahta kod Unija potopila je šesto-metarsku jedrilicu, a u stravičnom sudaru poginula je žena koja je na jedrilici radila kao prevoditeljica. To je samo dio crnih vijesti posljednjih dana o sve učestalijim prometnim nesrećama na Jadranu, o čemu govori i Dalibor Toić iz Nacionalnog centra za traganje i spašavanje na moru:

„Današnjim danom smo imali 266 akcija na području cijele Hrvatske, cijelog Jadrana. Prošle godine, za isti taj period, je bilo 194 akcije. Ipak je to nekih 72 akcije više nego prošle godine u ovo doba.“

Zaključuje da je prije svega riječ o sve većem broju snažnih glisera i jahti na Jadranu, i s druge strane -neprofesionalizmu i nepažnji:

„Događa se svašta: nasukavanje, kvar motora, prevrnuće, sudar brodova ili sudar broda sa roniocem ili plivačem. Ima svašta. Ima puno smrtnih slučajeva. Prošli tjedan su neki išli iz Lošinja za Pulu gliserom, pa su pokupili jedrilicu. Isti dan je jedan gliser pokupio nekog ronioca. Dosta stranaca je stradalo.“

Počinitelji prometnih nesreća u Hrvatskoj mogu dobiti jednu do 10 godina zatvora, a ako je takvo djelo počinjeno iz nehaja, kazna je od šest mjeseci do pet godina zatvora. Javnost je ogorčena jer dosadašnja praksa pokazuje da se uglavnom izriču uvjetne zatvorske kazne.

Boris Maduna iz Centra za traganje i spašavanje, koji je osnovan prije osam godina:

„Možda je toga bilo i prije, ali mislimo da je prilično veliki broj brzih jahti došao na Jadran, ljudi koji si to mogu financijski priuštiti, koji možda nisu iskustvom ravni nekim domaćim ljudima koji ovdje žive uz obalu. Radi se o ljudima iz stranih zemalja, koji su došli iz zemalja u tranziciji, koji se odjednom pojavljuju sa jakim jahtama. Vidi se jedno određeno neiskustvo, pa čak i bahatost i nepoštivanje nekih pomorskih propisa.“

Hrvatska bi, kao turistička zemlja, smatra Maduna, morala više uložiti u edukaciju, te propagandnim materijalima upozoriti goste na signalizaciju i pravila ponašanja u moru, bilo da je riječ o običnim kupačima, ili brodicama - od gumenjaka do jahti, pri čemu iznosi i vlastita ronilačka iskustva:

„Jednom sam ronio na dah, loveći ribu, i uredno sam imao ronilačku plutaču koju sam vukao za sobom. Kada sam bio na 15 metara dubine, umirio se na dnu i čekao ribu, počelo me nešto potezati za konop od plutače, da bi me znatiželjni Nijemci izvukli na površinu mora. Problem je što ronioci propisno ne postavljaju svoje bove, koje bi trebali postavljati. Gliseri ne bi trebali voziti u području udaljenom 300 metara od obale. Treba se malo savjesnije ponašati na moru.“

Maduna ističe da je Hrvatski nacionalni centra za traganje i spašavanje vrlo dobro opskrbljen i u pogonu puna 24 sata:

„Broj za hitne slučajeve je 9155, besplatan je sa bilo koje mreže. Na raspolaganju je 24 sata. Uvijek će se netko javiti.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG