Dostupni linkovi

U BiH nedostaje pola miliona tona pšenice


Iako Bosna i Hercegovina važi za poljoprivrednu zemlju, još uvijek se ne proizvodi dovoljno žitarica ni za vlastite potrebe. Bosna i Hercegovina je zemlja koja uglavnom uvozi žitarice i zavisi od stanja na svjetskom tržištu. Ovogodišnje poskupljenje pšenice na svjetskom tržištu, od skoro 120 posto u odnosu na prošlu godinu, te zaštitne mjere o zabrani izvoza, koje su uvele pojedine zemlje poput Srbije, dovele su u zbiljnu krizu mlinarsku i pekarsku industriju u Bosni i Hercegovini. Predsjednik grupacije poljoprivrednih proizvođača i prehrambene industrije pri Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine, Halil Meša, zbog toga je zatražio hitnu intervenciju BH vlasti, kako stanovništvo ne bi ostalo bez hljebnog žita:

„Trebalo bi da se angažuje i Ministarsko vijeće, Vlada Bosne i Hercegovine i entitetske vlade, da bi se u što kraćem roku našla novčana sredstva da se obezbjedi dinamika ulaska pšenice za potrebe mlinske industrije Bosne i Hercegovine, odnosno snadbijevanje stanovništva osnovnim artiklima, hljebom i brašnom. Nedostaje oko 350.000 tona pšenice.“

Ni državna, ni entitetske vlasti, za sada nisu preduzele neke posebne mjere u ovom pogledu. Predsjednik Udruženja mlinara u Privrednoj komori Republike Srpske i direktor prijedorske Žitoprerade, Zoran Kos:

„Političari će pokušati ovo prebaciti na nas, ali kako da prodajemo brašno za 40 feninga kada je pšenica poskupila skoro za 20 posto. Nema te matematike i te čarolije da hljeb bude 80 feninga, kada je to nemoguće.“

Osim ovih problema, bosanskohercegovački poljoprivrednici zbog šteta od posljedica suše, koje se procjenjuju na oko 40 posto, suočavaju se i sa problemom kako ove godine prehraniti stočni fond. Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Republike Srpske, Vladimir Usorac, smatra da je najugroženija govedarska proizvodnja:

„Govedarstvo se veoma teško obnavlja. Što se tiče živinarstva, ono se obnovi veoma brzo. Već za šest mjeseci imate koku nosilju koja nosi jaja. I kod svinja se dosta brzo može obnoviti stočni fond. Ali, kada je u pitanju govedarstvo, onda je to veoma problematično jer trebaju dvije godine da od teleta postane krava. Tu je proces veoma spor.“

Vlada Republike Srpske prije sedam dana donijela je odluku o interventnom uvozu 5.000 tona žitarica za stočnu ishranu, za šta su potrebna sredstva u visini od 3,5 miliona KM. Premijer Milorad Dodik:

„Zadužujemo Direkciju za robne rezerve da otpočne sa procedurom i iznalaženjem količine koja treba proizvođačima do sljedeće žetve, do novembra, da na taj način saniramo štetu.“

Pomoć od 5000 tona kukuruza mogla bi stići iz robnih rezervi Srbije, ukoliko to odobri Vlada Srbije, koja je donijela odluku o zabrani izvoza žitarica. Ministar privrede, energetike i razvoja Republike Srpske, Rajko Ubiparip, koji je prije nekoliko dana o tome razgovara sa ministrom trgovine i usluga u Vladi Republike Srbije, Predragom Bubalom, uvjeren je da bi ova pomoć mogla doći za petnaestak dana:

„Obzirom da je u Srbiji na snazi uredba o zabrani, naš zahtjev i cijela konstrukcija koju smo dogovorili ići će u četvrtak na sjednicu Vlade Srbije i odmah poslije toga možemo očekivati prve količine kukuruza.“

Problem nije samo u suši. Naši političari konačno bi morali shvatiti da je problem mnogo složeniji, upozorava Vladimir Usorac:

„Glavni problem je što je došlo do donošenja Zakona o proizvodnji bio goriva i veliki dio žitarica se sada povlači u proizvodnju bio goriva. Zbog toga je manjak žitarica na svjetskom tržištu. Nije u pitanju samo suša. Suša je samo ona tačka na I, a slovo I je sve ono što je uradila Evropska unija. U sljedećih nekoliko godina taj problem će biti evidentan.“

Obzirom da se i narednih godina treba očekivati manja ponuda žitarica ne svjetskom tržištu, poljoprivrednici upozoravaju na potrebu veće proizvodnje u Bosni i Hercegovini. Ovo je također poruka vlastima da konačno treba da profunkcioniše Direkcija za robne rezerve, koja bi u kriznim situacijama mogla intervenisati.
  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

XS
SM
MD
LG