Državno odvjetništvo i policija su u deset mjeseci važenja izmjena Kaznenog zakona pokrenuli pet postupaka protiv 11 osoba koje se terete da su – motivirani mržnjom prema drugim osobama zbog etničke pripadnosti ili spolne orijentacije – izvršili različita kaznena djela. Još koncem prošle godine, dubrovačko Županijsko državno odvjetništvo je podnijelo optužni prijedlog protiv šestorice muškaraca u dobi od 25 do 31 godinu zbog sumnje da su iz mržnje prema stanovniku dubrovačkog predgrađa Nova Mokošica, srpske nacionalnosti, razbijali pivske boce o vrata njegova stana i prijetili mu.
Javnosti je najpoznatiji slučaj dvadesetpetogodišnjaka koji je – iz mržnje – planirao „molotovljevim koktelima“ napasti povorku na ovogodišnjem zagrebačkom „Gay prideu“. Državno odvjetništvo je nedavni brutalni napad na oca i sina Bogojević u selu Gornji Vrhovci, pored Slavonske Požege, okvalificiralo kao „pokušaj teškog ubojstva iz mržnje“, a bilježimo i dva napada na vozila srbijanskih registracijskih oznaka, koja se također okvalificiralo kao zločine iz mržnje.
Saborski Odbor za ljudska prava artikulirao je amandman kojim se tražilo uvođenje zločina iz mržnje u Kazneni zakon, podsjeća u izjavi za naš radio predsjednik Odbora Furio Radin:
„Činjenica je da ona stvara jednu bazu za drugačije razmišljanje o zločinima koji se čine iz mržnje prema onima koji su drugačiji. Takav zločin je motiviran namjerom da se nekome nanese zlo samo zato što je drugačiji. To je važno, to je plemenita ideja i ona će sigurno ostati u zakonodavstvu. Nadam se, ubuduće sročena na način da se može lakše primijeniti nego što se primjenjuje danas.“
Načelnik Ureda ravnatelja policije u Ministarstvu unutarnjih poslova Dubravko Novak kaže za Radio Slobodna Evropa kako policijske analize pokazuju da u Hrvatskoj nema planiranog i organiziranog nasilja iz mržnje:
„Valja reći – mi to analitički pratimo – da kod nas u Republici Hrvatskoj nije evidentirano organizirano nasilje prema nekim određenim skupinama, nego se uglavnom radi o pojedinačnim ili neorganiziranim incidentima, koji u svojoj biti nemaju onu oznaku koja bi ukazivala na planiranje, organiziranje i provođenje takvog zločina iz mržnje prema određenoj grupaciji ili pojedincu.“
Inicijatori donošenja ove zakonske odredbe bile su nevladine udruge „Iskorak“ i „Kontra“, koje se zalažu za prava seksualnih i rodnih manjina. Koordinatorica pravnog tima ovih udruga Sanja Juras, u izjavi za naš radio pozdravlja početak primjene odredbe o zločinu iz mržnje:
„Ja smatram da one mogu biti dobar temelj za sustavno evidentiranje tih zločina počinjenih iz mržnje, a i za onda adekvatno sankcioniranje takvih zločina. Ipak, nažalost – već sada se to može vidjeti – one se u cijelosti ne primjenjuju, osobito kada se radi o slučajevima napada iz mržnje nad pripadnicima seksualnih manjina. Smatram da je zbog toga potrebna edukacija policijskih službenika, ali i sudstva, o implementaciji tih odredbi.“
Među inicijatorima bila je i nevladina organizacija Srpski demokratski forum. Izvršni direktor Foruma Ljubo Manojlović pozdravlja dosadašnje rezultate, ali upozorava da njihova iskustva na terenu pokazuju da bi tek multietničke policijske ophodnje bile garancija da se neki sukob motiviran mržnjom neće kvalificirati kao obično narušavanje javnog reda i mira:
„U područjima gdje je policija jednonacionalna, nijedan slučaj neće biti prijavljen na toj osnovi, jer su jednostavno trojica policajaca u ophodnji uglavnom iste nacionalnosti. Aludiram na provođenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Jer, tamo gdje imate većinu stanovništva ili veliki broj stanovništva manjine, a nema nikog u policiji, tko se najčešće u zapisniku okvalificira kao slučaj remećenja jednog reda i mira.“
Javnosti je najpoznatiji slučaj dvadesetpetogodišnjaka koji je – iz mržnje – planirao „molotovljevim koktelima“ napasti povorku na ovogodišnjem zagrebačkom „Gay prideu“. Državno odvjetništvo je nedavni brutalni napad na oca i sina Bogojević u selu Gornji Vrhovci, pored Slavonske Požege, okvalificiralo kao „pokušaj teškog ubojstva iz mržnje“, a bilježimo i dva napada na vozila srbijanskih registracijskih oznaka, koja se također okvalificiralo kao zločine iz mržnje.
Saborski Odbor za ljudska prava artikulirao je amandman kojim se tražilo uvođenje zločina iz mržnje u Kazneni zakon, podsjeća u izjavi za naš radio predsjednik Odbora Furio Radin:
„Činjenica je da ona stvara jednu bazu za drugačije razmišljanje o zločinima koji se čine iz mržnje prema onima koji su drugačiji. Takav zločin je motiviran namjerom da se nekome nanese zlo samo zato što je drugačiji. To je važno, to je plemenita ideja i ona će sigurno ostati u zakonodavstvu. Nadam se, ubuduće sročena na način da se može lakše primijeniti nego što se primjenjuje danas.“
Načelnik Ureda ravnatelja policije u Ministarstvu unutarnjih poslova Dubravko Novak kaže za Radio Slobodna Evropa kako policijske analize pokazuju da u Hrvatskoj nema planiranog i organiziranog nasilja iz mržnje:
„Valja reći – mi to analitički pratimo – da kod nas u Republici Hrvatskoj nije evidentirano organizirano nasilje prema nekim određenim skupinama, nego se uglavnom radi o pojedinačnim ili neorganiziranim incidentima, koji u svojoj biti nemaju onu oznaku koja bi ukazivala na planiranje, organiziranje i provođenje takvog zločina iz mržnje prema određenoj grupaciji ili pojedincu.“
Inicijatori donošenja ove zakonske odredbe bile su nevladine udruge „Iskorak“ i „Kontra“, koje se zalažu za prava seksualnih i rodnih manjina. Koordinatorica pravnog tima ovih udruga Sanja Juras, u izjavi za naš radio pozdravlja početak primjene odredbe o zločinu iz mržnje:
„Ja smatram da one mogu biti dobar temelj za sustavno evidentiranje tih zločina počinjenih iz mržnje, a i za onda adekvatno sankcioniranje takvih zločina. Ipak, nažalost – već sada se to može vidjeti – one se u cijelosti ne primjenjuju, osobito kada se radi o slučajevima napada iz mržnje nad pripadnicima seksualnih manjina. Smatram da je zbog toga potrebna edukacija policijskih službenika, ali i sudstva, o implementaciji tih odredbi.“
Među inicijatorima bila je i nevladina organizacija Srpski demokratski forum. Izvršni direktor Foruma Ljubo Manojlović pozdravlja dosadašnje rezultate, ali upozorava da njihova iskustva na terenu pokazuju da bi tek multietničke policijske ophodnje bile garancija da se neki sukob motiviran mržnjom neće kvalificirati kao obično narušavanje javnog reda i mira:
„U područjima gdje je policija jednonacionalna, nijedan slučaj neće biti prijavljen na toj osnovi, jer su jednostavno trojica policajaca u ophodnji uglavnom iste nacionalnosti. Aludiram na provođenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Jer, tamo gdje imate većinu stanovništva ili veliki broj stanovništva manjine, a nema nikog u policiji, tko se najčešće u zapisniku okvalificira kao slučaj remećenja jednog reda i mira.“
