Dostupni linkovi

Štediše nezadovoljne novim rješenjima


Dražen Zubac, predsjednik Udruženja štediša iz zapadne Hercegovine:

„Vratili su nas na stari njihov prijedlog od 0,5 posto kamate, što je van svakoga razuma, i pomakli rok na devet godina - i zato smo mi reagirali. Mislim, stvarno je to smiješno, jer ljudi umiru. Ljudi čekaju svoj novac 15 godina i plus još 9 - koliko to dođe godina, molim vas? I moramo reagirati, jer sa njima, meni se čini, nema nikakav ozbiljan dogovor.“

Izmjene zakona o vraćanju stare devizne štednje predvidjele su, između ostalog, skraćenje roka za povrat sa 13 na 9 godina, što je za štediše neprihvatljivio, kaže Ale Lizalović, iz Udruženja građana za povrat stare devizne štednje BiH i dijaspore:

„Oni su napravili prijedlog, poslali Parlamentu, da bude 9 godina i da bude isplata kamata od 1991. do donošenja novog zakona 0,5 posto. A mi smo tražili 5 posto, a ne 0,5 posto. Drugo, tražili smo do 7 godina, a oni su rekli do 9. To je ono čime mi nismo zadovoljni i mi smo prosto prevareni.“

Lizalović je, također, dodao kako će jedan od sljedećih koraka koje će štediše poduzeti, bit masovni prosvjedi:

„Mi ćemo ovih dana, najvjerovatnije za desetak, petnaest dana, održati protestni miting u Orašju, a zatim ćemo ići i po većim mjestima u BiH. Pored tužbe, tužićemo sada i vladu BiH Komitetu za ljudska prava u Vijeću Evrope i uputićemo tužbu Sudu za ljudska prava.“

Amila Omersoftić, predsjednica Udruženja starih deviznih štediša BiH, kaže kako će svoja prava tražiti i na Međunarodnom sudu u Strazburu:

„Ono što je jako bitno - a mi smo već upozorili i Predsjedništvo BiH da ono sa pozicija ustavnih koje ima, i nadležnosti, intervenira - je to što novi zakon koji predleže Vijeće ministara prozvodi daleko veće žrtve i težu poziciju po štediše nego što je osnovni zakon, bez obzira što nudi 9 godina. Mi svoja prava više ne možemo po tom zakonu ostvarivati u BiH i zbog toga od sutra nastavljamo slati naše tužbe u Strazbur, jer je to, izgleda, jedino mjesto gdje ćemo moći konačno utvrditi svoja prava.“

Fuad Kasumović, zamjenik ministra financija i trezora BiH, kaže kako se u postojećem zakonu sporne tri stvari: verfikacija, kamate, te period povrata:

„Oko verifikacije - Udruženje deviznih štediša vi znate da bojkotuje verifikaciju, bar jedan dio, što nama stvara aposlutno velike probleme jer ne možemo doći do cifre koju ova država treba da vrati tim štedišama. Ostale su dvije stvari sporne: to su godine vraćanja i kamata. Oko kamata imaju dvije stvari: jedna je kamata do izdavanja obveznica, a druga je od izdavanja do dospijeća obveznica. Međutim, u sadašnjem zakonu stoji da je to 0,5 posto po godini i mi smo ispred Vijeća ministara to prihvatili. I drugo, ostali smo koda stava da ova druga kamata od izdavnja obveznica do dospijeća obveznica bude 2,5 posto.“

Zastupnik u državnom Parlamentu Slavko Jovičić je među malobrojnim koji posebno naglašava problem devizne ušteđevine iz BiH koja je blokirana u Ljubljanskoj banci:

„Hoćemo li mi imati mogućnost kao država da izađemo pred neki međunarodni arbitražni sud, pa da taj sud, što je sigurno, presudi u našu korist, jer je očito da je Ljubljanska banka pokupila taj novac i opljačkala te ljude?“

Potraživanje stre devizne štednje iznose oko 2,5 milijarde maraka. Ako bi se uračunale kamate koje predlažu štediše, taj dug bi iznosio više od 4 milijarde maraka.
  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

XS
SM
MD
LG