Dostupni linkovi

Opasno na cestama u BiH i Hrvatskoj


Enis ZEBIC, Aida ÐUGUM

Broj žrtava u prometu jest sedam posto veći nego u istom razdoblju prošle godine, kaže za naš radio glasnogovornik Ravnateljstva policije Kruno Borovec, a dio uzroka leži u činjenici da strani turisti na putu do turističkih destinacija u Hrvatskoj, voze stotine, pa i preko tisuću kilometara:

„U tom smislu mislimo da u određenom broju prometnih nesreća uzrok sasvim sigurno leži u umoru i dekoncentraciji vozača. Tako da apeliramo na sve vozače, pogotovo strance koji dolaze u Republiku Hrvatsku, da na put kreću odmorni, da prilikom vožnje poštuju sve moguće prometne propise, pogotovo one koji se odnose na ograničenja brzine i na držanje potrebnog razmaka, što je naročito bitno u vožnji na autocestama.“

Naravno, pitanje je i zašto toliko mnogo saobraćajnih nesreća ima fatalne posljedice? Jedan od najuvaženijih hrvatskih prometnih eksperata Ivan Dadić kaže da je glavni uzrok tome nedostatak prave preventive, odnosno nedovoljno ozbiljnog znanstvenog izučavanja uzroka prometnih nesreća, a potom i uklanjanja njihovih uzroka koji nerijetko leže u lošim uvjetima vožnje na nekoj lokaciji – takozvanim „crnim točkama“. A zašto se ne sluša znanost, pitali smo doktora Dadića:

„Mislim da je to ostatak, atavizam, bivšeg sustava, gdje čovjek kad dobije komadić vlasti misli da je završio sve škole ovog svijeta. Jedan dio ljudi u vlasti nema uvjerenja da znanost može išta napraviti.“

Mnogo više medijske pozornosti s pravom dobiva divljanje mladih bogatuna, koji nakon što razbiju skupa kola što ih je kupio tata, ostaju čitavi, međutim putnici u kolima u koja su se zabili su mrtvi ili ostaju teški invalidi. Građani su ogorčeni:

„Tome bi se trebalo stati u kraj. Pogotovo tim dečkićima koji nisu iskusni u vožnji, a koji uz to piju i drogiraju se.“

U hrvatskoj javnosti nikako da se zaboravi pet godina stari slučaj maloljetnog sina bogatog poduzetnika, koji je od tate dobio na dar BMW Z3 3,2 Roadster i njime usmrtio dvije šesnaestogodišnjakinje koje su šetale ulicom u Makarskoj. Dečko je dobio uvjetnu kaznu, da mu se ne bi prekidalo školovanje u Švicarskoj, i hrvatski zatvor još ga nije vidio. Umjesto sviju nas, rezignirani zaključak predložio je voditelj kontakt-programa na jednoj zagrebačkoj lokalnoj televiziji Branko Vukšić:

„U Hrvatskoj postoje građani prvog i drugog reda. Oni kojima je dopušteno kršenje zakona i oni koji i za najmanju sitnicu moraju, kao što je i red, odgovarati. Kakva smo mi to država kad takvi tipovi mogu nekažnjeno divljati po cestama? Najgore poruke se odašilju tek nakon sudskih postupaka u kojima suci tatinim sinovima, gotovo u pravilu, progledaju kroz prste.“

I u BiH najviše nesreća ljeti

U analizi stanja cestovnog prometa u Bosni i Hercegovini, koju je za prošlu godinu uradio bosanskohercegovački Auto-moto klub, broj saobraćajnih nezgoda veći je za 2,5 posto. Stručna saradnica u ovom klubu Mersiha Imširević, također, upozorava:

„U prosjeku, svakog dana na našim cestama stradalo je 28 lica, od kojih jedna smrtno. Analazirajući statističke podatke, vidljivo je da je najveći broj učesnika u saobraćajnim nezgodama nastradao na magistralnim cestama, da se najveći broj nezgoda dogodio u periodu ljetnjih mjeseci, dok se, posmatrajući dane u sedmici, najveći broj nezgoda – oko 35 posto – dogodio u danima vikenda.“

Primijećeno je da iz godine u godinu raste broj saobraćajnih nezgoda u Federaciji BiH, i to najviše u Kantonu Sarajevo. Kako bi se smanjio njihov broj, u Ministarstvu unutrašnjih poslova su pokrenuli brojne akcije, naglašava Jusuf Zornić:

„Mi vrlo često pribjegavamo i represivnim mjerama, odnosno pojačanim kontrolama saobraćaja na području Kantona Sarajevo. Trenutno je u jednom probnom radu radar sa kamerom i taj radar će nam umnogome pomoći. Imamo namjeru u ovoj godini nabaviti još tri ovakva radara i mislimo da ćemo na ovaj način u narednom periodu poboljšati situaciju.“

Da li su ceste u Bosni i Hercegovini sigurne i koji su uzroci porasta saobraćajnih nesreća, pitali smo građane:

„Grozo, poprilično. Voze pijani, auti su stari, ceste pokvarene.“

„U saobraćaju svašta ima. Sad ne bih vozački položila, nema teorije, niti bi auto vozila.“

„Za mene je velika odgovornost voziti. Ko ima u glavi da razmišlja o tome?“

„Vidite, tih udesa svaki kažu dan ima sve više i više. Govore da je možda jedan od razloga star auto, da je u prosjeku 17 godina star auto.“

„Ako vozite polako i u noćnim satima na more, kad nije vruće, može se doći bezbjedno. A po danu? Vidite, i u gradu je teško. Evo, sinoć su troje poginuli. Mislim: alkohol i droga, mladost i jake mašine.“

Stručnjaci iz Evropske komisije za regionalni razvoj BiH kažu da je život vozača u ovoj zemlji u većoj opasnosti nego bilo gdje u jugoistočnoj Evropi. Tu činjenicu ističe i pomoćnik federalnog ministra za promet i komunikaciju Pavo Boban:

„Mi nismo zadovoljni ni sa zaštitom cesta. Nismo zadovoljni ni sa ukupnom aktivnosti u ovom segmentu. Međutim, evo, u pripremi su novi propisi. Mi cijenimo da će kao posljedica ovog svega doći do usklađivanja naknada za ceste između RS-a, Federacije i Distrikta Brčko, da ćemo kroz ovu jednu aktivnsot doći do više sredstava za ceste kako bi se stvorile pretpostavke za kvalitetnije održavanje postojeće cestovne mreže.“

Ovih dana na cestama u Hrvatskoj poginulo je nekoliko državljana Bosne i Hercegovine. Svaka peta osoba koja je izgubi život na hrvatskim putevima ove godine je iz BiH. Zbog čega se to dešava, objašnjava tajnik Auto - moto kluba iz Mostara Romeo Zelenika:

„Državljani BiH nisu dovoljno ni educirani kad dobiju vozačke dozvole, a i ta kultura poštivanja propisa im je na jednoj manjoj razini i ja mislim da je to jedan od razloga zašto naši građani ginu u Hrvatskoj – a posebno sad na autoputu u Hrvatskoj, na koji nisu navikli.“
XS
SM
MD
LG