Dostupni linkovi

Vehabijski pokret u BiH je marginalan


Nakon političke rehabilitacije, bivši federalni premijer Edhem Bičakčić vratio se na javnu scenu, ali ne kao političar, već kao vodeća ličnost Sabora Islamske zajednice BiH. Kao jedan od osnivača Stranke demokratske akcije (SDA) i bliski saradnik Alije Izetbegovića, Bičakčić prvi put govori o pritiscima na bivšeg bh. predsjednika uz tvrdnju da on nikada nije dijelio BiH.


RSE:
Činjenica je da vehabijski pokret u Bosni i Hercegovini postoji, ali je marginalan i Islamska zajednica čini sve da zbog djelovanja tog pokreta ne dođe do podjele Bošnjaka, kaže u intervjuu za Radio Slobodna Evropa predsjednik Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Edhem Bičakčić:

BIČAKČIĆ: Što se tiče vehabija u BiH, postoje, dakle, ljudi koji na određeni način su se školovali i educirali i u Saudiskoj Arabiji i prihvatili određene načine meshebskog tumačenja islama, pa nastoje da sa tim svojim učenjem upoznaju i ljude ovdje, u Bosni. To su Bošnjaci koji su studirali po Saudiskoj Arabiji. Postoje određeni uticaji političkog islama koji se proširio kroz iransku revoluciju iz Irana, mada šija u smislu pripadanja tom meshebu, džaferijskom, u BiH možda ima na prste jedne ruke. Dakle, problem su ovdje ljudi koji rade za račun stranih obavještajnih službi, koji se prikazuju kao radikalni muslimani i nastoje da unesu određenu smutnju i pometnju u BiH. Ako pratite njihove tokove financiranja, vidite da dolaze izvana. Dakle, oni nemaju ovdje, u BiH, svoju autentičnu osnovu bitisanja i to rade obično zarad različitih stranih sila.

IZ nije izdavala pasoše

RSE:Predsjednik Sabora Islamske zajednice odlučno negira bilo kakvu vezu ove zajednice sa humanitarnim organizacijama ili pojedincima iz inostranstva koji su djelovali u BiH i imali bh. pasoše, a za koje se sumnja da su bili dio mreže za podršku El Kaidi:

BIČAKČIĆ:Islamska zajednica nema nikakvih veza sa ljudima koji se nalaze na crnoj listi SAD-a, ili sa organizacijama koje se nalaze na ovoj listi. A Islamska zajednica nije izdavala pasoše nikome, nego su pasoše izdavali državni organi BiH po određenim procedurama i u toku ratnog perioda kada su ti ljudi dolazili u BiH uz neku prećutnu saglasnost međunarodne zajednice i Republike Hrvatske preko čije su teritorije i došli.

RSE: U Islamskoj zajednici spremaju se izmjene Ustava. Predsjednik Sabora Islamske zajednice demantuje tvrdnje nekih medija da se izmjene provode kako bi se omogućilo da se aktuelni reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić i po treći put kaniduje za ovu funkciju:

BIČAKČIĆ:Moj lični stav je da su dva mandata po sedam godina, kao što ustav predlaže, sasvim dovoljna za svaku osobu i ne mislim da ni reis Cerić ima uopće ambicija da se ponovo kandidira za novi mandat. To nije ni moguće po ovom ustavu i mislim da se u tom domenu ustav neće mijenjati. Do sada nema nikakvih inicijativa na tom planu. Ustav Islamske zajednice treba mijenjati radi nadogradnje institucija Islamske zajednice - mešihat u Njemačkoj, mešihat možda u Americi i drugim evropskim zemljama.

Koštunica ima svog muftiju

RSE: Promjene Ustava Islamske zajednice, naglašava Bičakčić, trebale bi doprinijeti jačanju duhovnog jedinstva Bošnjaka tako što će se regulisati pitanje organizacije Bošnjaka u Crnoj Gori, na Kosovu i u Srbiji:

BIČAKČIĆ: U Srbiji djeluju dvije islamske zajednice. To nije dobro. To su dvije srpske politike koje imaju svoje islamske zajednice. Mešihat u Sandžaku je konstituirao Sabor Islamske zajednice. Tada je Sandžak bio na teritoriji jedne države. Sabor Islamske zajednice je prihvatio ovo većinsko izjašnjavanje i muftiju u Novom Pazaru kao legitimnog predstavnika u Srbiji. Ali ne zaboravimo činjenicu da Koštunica ima svoga muftiju, koji sada ima beogradski i zvornički medžlis pod nekom kontrolom i to je već paralelizam koji postoji. Islamska zajednica nema još uvijek svoju organizaciju na Kosovu, gdje živi veliki broj Bošnjaka čija su prava značajno ugrožena. U Crnoj Gori djeluje reisu-l-ulema, a istovremeno sjeverni dio Crne Gore pripada muftijstvu sandžačkom. Kako ove stvari urediti, to je sada pitanje na koje se traži odgovor.

RSE: Kada je u pitanju politička organizacija Bošnjaka, Bičakčić ocjenjuje da nije nužno objedinjavanje u jednoj političkoj stranici, ali jeste bitno da sve bošnjačke političke stranke imaju jednak stav i djeluju na jačanju države BiH. Jedinstvenu bosansku politiku, ocjenjuje, moraju postaviti bošnjačke stranke. U Republici Srpskoj Milorad Dodik je, podsjeća Bičakčić, uspio objediniti političku scenu igrajući na nacionalnu kartu:

BIČAKČIĆ: Što se tiče poteza ekonomskih koje Dodik čini, njih treba analizirati u smislu toga da je, recimo, privatizacija telekoma prodaja telekoma državi Srbiji, da je privatizacija rafinerije prodaja rafinerije državi Rusiji, ne privatnom ruskom kapitalu nego državi Rusiji, da je energetski kapacitet od hiljadu megavata u Gatačkom polju jedna ekološka bomba na ovom prostoru koja će imati šire reperkusije na područje kompletne istočne Hercegovine. A to su ti ključni potezi koje je do sada Dodik povukao. Dakle, to nije ni privatizacija, to nije evropski put, to nisu evropske integracije i mi ćemo zbog toga imati još puno, puno problema.

Izetbegović nije dijelio BiH

RSE: Edhem Bičakčić bio je jedan od najbližih saradnika rahmetli Alije Izetbegovića još iz vremena Mladih muslimana i dugo se smatralo da će on biti Izetbegovićev nasljednik na čelu Stranke demokratske akcije. Za Radio Slobodna Evropa Bičakčić prvi put otvoreno govori o tome kako je Izebegović u Detjonu bio pod pritiskom i kako su i vojne operacije u BiH dijelom bile dirigovane iz inostranstva:

BIČAKČIĆ:Koliko je meni poznato, predsjednik Izetbegović nikada nije dijelio BiH. I nije on birao svoje sagovornike, već mu ih je međunarodna zajednica nametala kao, kako su tada procjenjivali, najslabijoj karici unutar BiH, tako da je morao prihvatiti direktne pregovore sa Karadžićem, sa Bobanom, koji su bili eksponenti i Miloševića i Tuđmana. Na svim pregovorima koji su vođeni, sve do Vašingtonskog sporazuma, se od predsjednika Izetbegovića tražila isključivo i samo kapitulacija, a ništa drugo, što je on rezolutno odbijao, izgradio jednu modernu armiju koja je bila kadra da se suprotstavi neprijatelju. A bili su međunrodni faktori koji su tome imali presudnu ulogu i koji su na neki način kontrolirali sve što se dešava u BiH, a držali dozirano ratovanje i na taj način doprinijeli neriješenom ishodu u BiH.
  • 16x9 Image

    Lejla Sarić

    Diplomirani žurnalista. U novinarstvu od 1996, a u sarajevskoj redakciji RSE od 2002. kao novinar za radijski program i TV Liberty, te urednik vijesti. Od 2005. godine je urednik i web master internet stranice Radija Slobodna Evropa, a od 2016. regionalni web urednik za Balkanski servis.

XS
SM
MD
LG