Dostupni linkovi

Opozicija traži promjene


Po slovu zakona, odnosno u utvrđenom prijedlogu Ustava piše da je u Crnoj Gori u službenoj upotrebi crnogorski jezik, postojeći državni simboli ostaju, dok su vjerske zajednice, koje se ne pominju pojedinačno, odvojene od države. Crna Gora je građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava. Ali uprkos svemu tome i prije donošenja prvog ustava, Crna Gora ima ustavnu krizu. Analitičar Srđa Vukadinović na naše pitanje da li je očekivao ovakve poteze vlasti, sa jedne, i opozicije, sa druge strane, u finišu rada na novom crnogorskom Ustavu, rekao je "i jeste i nije", objašnjavajući:

"U maniru crnogorske opozicije je izgleda da kada dođu ključne strateške stvari na dnevni red i kada o njima treba da se odlučuje, a nema veće strateške stvari nego što je Ustav, ona jednostavno nema kapacitet da do kraja istraje u borbi za tako nešto."

Imajući u vidu da su početne razlike do kraja ostale iste, a da je vlast ipak u konačnom prijedlogu Ustava uvažila sve ključne preporuke Venecijanske komisije i OEBS-ove kancelarije za ljudska prava, ODIHR, te naravno nespremnost obije strane na bilo kakva pomjeranja ka kompromisu, Vukadinović ne vjeruje da će amandmanskim djelovanjem u Skupštini opozicija uspjeti u konačnom da promijeni bilo što:

"Ne treba puno očekivati ni da će amandmanski uspjeti da se djeluje u ovom smislu jer se radi o strateškim stvarima."

Objašnjavajući juče zbog čega se nije izašlo u susret zahtjevu o otvaranju sjednica i neograničavanju rada Ustavnog odbora, koji su ispostavljeni uoči sjednice na kojoj je trebalo da se obavi glasanje, predsjednik Skupštine, Ranko Krivokapić, je između ostalog obrazložio:

"Ne postoji Ustav u Evropi koji je pisan tako dugo, pa čak ni Evropski ustav. Od 2004. godine, kada je formiran ekspertski tim za izradu novog Ustava, kada je došla Venecijanska komisija, pa do današnjeg dana, prošle su tri godine rada na Ustavu Crne Gore. Prvo je bila ekspertska verzija, pa rasprave koju je javnost imala oko nje, pa dva mjeseca rasprave o nacrtu Ustava, pa usvajanje nacrta Ustava konsenzusom u Parlamentu, pa 85 posto u nacrtu nespornih odredbi, pa sada unapređenje tih odredbi u skladu za zahtjevima Savjeta Evrope jer je to standard kome se prilagođavamo."

Sa druge strane, osim optužbi za bahatost i silu koju je demonstrirala vlast pred opozicijom, koja tvrdi da će vjerovatni ustavni referendum produbiti crnogorske podjele, postavlja se i pitanje daljeg djelovanja u postupku koji slijedi. Tekst prijedloga Ustava će 6. avgusta biti dostavljen svim poslanicima. Nakon 15 dana trebala bi da bude zakazana sjednica Skupštine, ali je vjerovatnije da će se to dogoditi tek početkom septembra zbog odmora. Na pitanje šta će opozicija tada činiti, Koča Pavlović, funkcioner Pokreta za promjene, kaže:

"Ono što će opozicija uraditi u narednom periodu jeste da će ići sa istim tim alternativama, koje će biti otvorene za javnost, ne bi li crnogorskoj javnosti predstavila šta je ona tražila. Jedan broj tih alternativa bit će potpisan od strane kompletne opozicije, a drugi dio tih alternativa će biti separatno zastupan od određenih stranaka i koalicija iz opozicije."

Analitičar Srđa Vukadinović:

"Problem crnogorske opozicije je u tome što u njoj postoji jedan veliki sukob. Naime, na jednom kraju su određene snage koje preferiraju i koje imaju određene demokratske kapacitete, a na drugoj strani su isključivo nacionalističke snage."

U utvrđenom prijedlogu Ustava piše da je u Crnoj Gori u službenoj upotrebi crnogorski jezik, postojeći državni simboli ostaju, dok su vjerske zajednice, koje se ne pominju pojedinačno, odvojene od države. Crna Gora je građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava. Prijedlogom Ustava definisano je da je u Crnoj Gori u službenoj upotrebi crnogorski jezik, da su "ravnopravno ćirilično i latinično pismo" i da "u opštinama, u kojima većinu ili značajan dio stanovništva čine pripadnici manjinskih naroda i manjinskih nacionalnih zajednica, u službenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma".

Analitičar Srđa Vukadinović na kraju navodi i da će vlast teško izaći u susret bilo kakvim zahtjevima opozicije iz sljedećeg razloga:

"Krajnji cilj opozicije ili dijela opozicije je da napravi Ustav koji će u svakom momentu moći da prouzrokuje određenu nestabilnost, kada je u pitanju država i državna struktura, a na drugoj strani vladajuće elite očito žele da čvrsto i tvrdo definišu ono što je maja 2006. godine na referendumu izglasano."
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG