Visoki savet pravosuđa, najviše pravosudno telo u Srbiji, za vršioca dužnosti republičkog tužioca postavilo je Slobodana Radovanovića, dosadašnjeg specijalnog tužioca za organizovani kriminal, a on je na svoje prethodno mesto imenovao Miljka Radisavljevića, tužioca iz Kruševca. Nezvanično se pominje da je i samog Radovanovića, koji važi za kadar vladajuće Demokratske stranke Srbije, iznenadilo pomeranje na drugu funkciju jer je želeo da nastavi rad u Specijalnom tužilaštvu, dok je Radisavljević relativno nepoznat u beogradskim stručnim krugovima. Dragoljub Todorović, advokat Fonda za humanitarno pravo, smatra da se na tužilačke funkcije ne postavljaju profesionalci, već kadrovi preko kojih deo vlasti, i u toj grani koja bi trebalo da bude nezavisna, želi da ima uticaj:
“Apsolutno je politički. Mislim da to postavlja DSS zato što žele da imaju svoju vlast - taj tužilac hapsi, taj tužilac određuje ko je mafija, taj tužilac je važan faktor. Oni jednostavno hoće da imaju kontrolu, a kada imaju vlast nad tužiocem onda imaju sve.”
Sa drude strane, Zoran Stojković, bivši ministar pravde i član Demokratske stranke Srbije, tvrdi da vlast tužioce ne postavlja po političkoj liniji:
“To je isključena mogućnost. Pogledajte poslednje izbore, ministar je iz DS, a sve ostalo su profesionalci. Nema nikakve veze sa DSS tim pre što sadašnji sastav Visokog saveta i Tužilaštva je zatečeno stanje koje sam ja zatekao, samo se do sledećih izbora produžava.”
Visoki savet pravosuđa sačinjavaju ministar pravde i državni sekretar, predsednik Vrhovnog suda i njegov zamenik, i predstavnici struke, pa Stojković kaže da je i to dokaz da se radi bez uticaja izvršne vlasti:
“Tužilac nije politička funkcija, on je samo organ gonjenja. Ovde se pravi jedna mala zbrka –v.d. tužioca postavlja Visoki savet tužilaštva, ali sam izbor na tu funkciju vrši skupština. U praksi se pokazalo da je preko 95% predloženih od strane Visokog saveta birala skupština.”
A Veljko Rakić, predsednik Udruženja tužilaca Srbije, kaže da nema dokaze o tome da li se tužioci postavljaju po političkoj liniji, ali da često postoje određene stvari koje mogu da probude sumnju u to da li je baš sve čisto:
“Zadnja dva tužioca na najvišem vrhu, republički i okružni, su bili ljudi koji su bili totalno iznenađenje za sve u struci da budu na takvim mestima. Da ne pričam da su bili po dve godine iako im je istekao mandat. Ne znam da li je politička odluka da se dovede bivši okružni tužilac iz Jagodine u Beograd, ali sama ta činjenica je neobična. Od tolikog kadra u Beogradu, toliko zamenika, okružnih i republičkih tužilaca, dovede se jedan opštinski tužilac iz Jagodine. Na tom primeru, koji je paradigma cele priče, se vidi o čemu se radi.”
Dokaz za to da vlast želi kontrolu nad tužilaštvima je, kaže advokat Dragoljub Todorović, baš provincijalizacija tog dela pravosuđa:
“Ti iz unutrašnjosti su popustljiviji, skloni karijerizmu, upisu dece na studije, dobijanju stana, život u Beogradu itd. - oni su ih potpuno vezali, potpuno ograničili. Tužioci ne mogu da dišu, oni su najneslobodniji, više slobode ima običan početnik u Fondu za humanitarno pravo da nešto javno kaže nego bilo koji tužilac.”
Ali bivši ministar Zoran Stojković sa ovim se ne slaže:
“Pre svega, imate 18 tužilaštva – zar stvarno mislite da samo Beograd ima valjan kadar. Ja nisam siguran, mislim čak da je iskusniji kadar iz unutrašnjosti.”
Priča oko tužilaca kulminirala je hapšenjem bivšeg beogradskog okružnog tužioca Radeta Terzića, koji je osumnjičen da je nezakonito pustio iz zatvora vođe zemunskog klana Dušana Spasojevića i Mileta Lukovića koji su posle ubili premijera Zorana Đinđića. Da se rasvetli ta okolnost insistira vladajuća DSS, dok druga strana, advokati i porodica Đinđić traže da se utvrdi politička pozadina atentata, prvenstveno pobuna specijalne jedinice Crvene beretke.
I hapšenje Terzića pokazuje da vlast želi tužilastvo pod svojom kontrolom, zaključuje advokat Dragoljub Todorović:
“Oni prave neku ravnotežu, plaše ljude, uhapse nekoga da bi se drugi uplašili. Sada će hapšenje Terzića dovesti do toga da tužioci više neće smeti ni sa čim da se saglase. Tužilac mora da radi u okviru svojih ovlašćenja i da misli svojom glavom. Ako mu to neko oduzme onda je gotovo. Samo ako mu se da neki novac i ako se utvrdi da je na njega uticao neki politički faktor onda može da se hapsi.”
Udruženje tužilaca, zaključuje Veljko Rakić, jedva čeka da se utvrdi politička pozadina ubistva premijera:
“Da li neko selektira oko pozadine ubistva da se jedan deo procesuira a drugi ne - ja vam ne mogu reći da li ima neke namere jer nisam na tim predmetima. Ne znam zašto se odlučuju da uzmu jedan deo vezan za puštanje zemunaca a ne uzimaju deo za proces Crvenih beretki, zaista ne znam. Da li će, možda će i da se uzme.”
Udruženje tužilaca Srbije ocenilo je da je tužilac Rade Terzić uhapšen na neprihvatljiv način. Privođenje Radeta Terzića uz prisustvo novinara i televizijskih kamera jeste način da se direktno naruši pretpostavka nevinosti i dovede u pitanje pravo na pravično suđenje, saopštilo je Udruženje tužilaca.
“Apsolutno je politički. Mislim da to postavlja DSS zato što žele da imaju svoju vlast - taj tužilac hapsi, taj tužilac određuje ko je mafija, taj tužilac je važan faktor. Oni jednostavno hoće da imaju kontrolu, a kada imaju vlast nad tužiocem onda imaju sve.”
Sa drude strane, Zoran Stojković, bivši ministar pravde i član Demokratske stranke Srbije, tvrdi da vlast tužioce ne postavlja po političkoj liniji:
“To je isključena mogućnost. Pogledajte poslednje izbore, ministar je iz DS, a sve ostalo su profesionalci. Nema nikakve veze sa DSS tim pre što sadašnji sastav Visokog saveta i Tužilaštva je zatečeno stanje koje sam ja zatekao, samo se do sledećih izbora produžava.”
Visoki savet pravosuđa sačinjavaju ministar pravde i državni sekretar, predsednik Vrhovnog suda i njegov zamenik, i predstavnici struke, pa Stojković kaže da je i to dokaz da se radi bez uticaja izvršne vlasti:
“Tužilac nije politička funkcija, on je samo organ gonjenja. Ovde se pravi jedna mala zbrka –v.d. tužioca postavlja Visoki savet tužilaštva, ali sam izbor na tu funkciju vrši skupština. U praksi se pokazalo da je preko 95% predloženih od strane Visokog saveta birala skupština.”
A Veljko Rakić, predsednik Udruženja tužilaca Srbije, kaže da nema dokaze o tome da li se tužioci postavljaju po političkoj liniji, ali da često postoje određene stvari koje mogu da probude sumnju u to da li je baš sve čisto:
“Zadnja dva tužioca na najvišem vrhu, republički i okružni, su bili ljudi koji su bili totalno iznenađenje za sve u struci da budu na takvim mestima. Da ne pričam da su bili po dve godine iako im je istekao mandat. Ne znam da li je politička odluka da se dovede bivši okružni tužilac iz Jagodine u Beograd, ali sama ta činjenica je neobična. Od tolikog kadra u Beogradu, toliko zamenika, okružnih i republičkih tužilaca, dovede se jedan opštinski tužilac iz Jagodine. Na tom primeru, koji je paradigma cele priče, se vidi o čemu se radi.”
Dokaz za to da vlast želi kontrolu nad tužilaštvima je, kaže advokat Dragoljub Todorović, baš provincijalizacija tog dela pravosuđa:
“Ti iz unutrašnjosti su popustljiviji, skloni karijerizmu, upisu dece na studije, dobijanju stana, život u Beogradu itd. - oni su ih potpuno vezali, potpuno ograničili. Tužioci ne mogu da dišu, oni su najneslobodniji, više slobode ima običan početnik u Fondu za humanitarno pravo da nešto javno kaže nego bilo koji tužilac.”
Ali bivši ministar Zoran Stojković sa ovim se ne slaže:
“Pre svega, imate 18 tužilaštva – zar stvarno mislite da samo Beograd ima valjan kadar. Ja nisam siguran, mislim čak da je iskusniji kadar iz unutrašnjosti.”
Priča oko tužilaca kulminirala je hapšenjem bivšeg beogradskog okružnog tužioca Radeta Terzića, koji je osumnjičen da je nezakonito pustio iz zatvora vođe zemunskog klana Dušana Spasojevića i Mileta Lukovića koji su posle ubili premijera Zorana Đinđića. Da se rasvetli ta okolnost insistira vladajuća DSS, dok druga strana, advokati i porodica Đinđić traže da se utvrdi politička pozadina atentata, prvenstveno pobuna specijalne jedinice Crvene beretke.
I hapšenje Terzića pokazuje da vlast želi tužilastvo pod svojom kontrolom, zaključuje advokat Dragoljub Todorović:
“Oni prave neku ravnotežu, plaše ljude, uhapse nekoga da bi se drugi uplašili. Sada će hapšenje Terzića dovesti do toga da tužioci više neće smeti ni sa čim da se saglase. Tužilac mora da radi u okviru svojih ovlašćenja i da misli svojom glavom. Ako mu to neko oduzme onda je gotovo. Samo ako mu se da neki novac i ako se utvrdi da je na njega uticao neki politički faktor onda može da se hapsi.”
Udruženje tužilaca, zaključuje Veljko Rakić, jedva čeka da se utvrdi politička pozadina ubistva premijera:
“Da li neko selektira oko pozadine ubistva da se jedan deo procesuira a drugi ne - ja vam ne mogu reći da li ima neke namere jer nisam na tim predmetima. Ne znam zašto se odlučuju da uzmu jedan deo vezan za puštanje zemunaca a ne uzimaju deo za proces Crvenih beretki, zaista ne znam. Da li će, možda će i da se uzme.”
Udruženje tužilaca Srbije ocenilo je da je tužilac Rade Terzić uhapšen na neprihvatljiv način. Privođenje Radeta Terzića uz prisustvo novinara i televizijskih kamera jeste način da se direktno naruši pretpostavka nevinosti i dovede u pitanje pravo na pravično suđenje, saopštilo je Udruženje tužilaca.