Dostupni linkovi

Žene bez glasa i bez zaštite


A agonija porodičnog nasilja traje:

„Tukao me, iživljavao se, polijevao me vrućom vodom, davio me. Obratim se miliciji, milicija napiše prijavu, proslijedi sudu, na sudu to stoji, zastari prijava. Po dvije godine su znale stajati prijave da se ne proknjiže. Na sve moguće načine me mučio, na sve načine me psihički uništavao,“ jedno je od dramatičnih svjedočenja.

Ovoj anonimnoj ženi iz Banjaluke, dugogdišnjoj žrtvi nasilja, nisu pomogli ni razvod, ni policijske prijave protiv nasilnog muža. Slučaj je toliko ležao u ladici da je prvo zastario. Potom je nasilnik osuđen na godinu i po uslovno, ali je i tu kaznu prekršio. Nastavio je dolaziti kod bivše supruge i maltretirati je.

Djelimičnu krivicu za ovakvo stanje snosi neodgovarajuća zakonska regulativa. Zakonski akti u Republici Srpskoj koji treba da regulišu problem nasilja u porodici još uvijek štite nasilnika.

Predsjednica Udruženih žena Banjaluka, Nada Golubović, kaže da po svim preporukama Savjeta Evrope i međunarodnim konvencijama nasilje u porodici trebalo bi da se tretira kao krivično djelo. Ona objašnjava zbog čega je to važno:

„Ako se tretira kao prekršaj, to ukazuje na to da država nešto što se dešava unutar četiri zida porodice ne sankcioniša na isti način kao ista djela koja se dešavaju izvan porodice. Država ne poštuje dovoljno taj čin kada se dešava iza zatvorenih vrata.“

Prevenciju i zaštitu od porodičnog nasilja ne osiguravaju potpuno ni zakoni u Federaciji BiH, tvrdi Jasmina Mujezinović, izvršna direktorica Fondacije lokalne demokratije u Sarajevu. Zakon o zaštiti od nasilja u porodici izašao je u martu 2005. godine, nakon čega je uslijedio pravni vakum kako bi se donijeli podzakonski akti neophodni za njegovo provođenje. Oni, međutim, ni do danas nisu doneseni, iako je trebalo da regulišu tretman posebnih mjera ustanovljenih zakonom.

S druge strane, protokol o saradnji Fondacije lokalne demokratije sa nekoliko nadležnih ministarstava Federcije BiH i medija, rezultirao je nacrtom akcionog plana o prevenciji, zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo za 2007./2008. godinu. Jasmina Mujezinović:

„Ja očekujem da se u septembru usvoji akcioni, tako da će u suštini to biti prvi strateški dokument u čitavoj BiH koji će na jedinstven način i u saradnji s institucionalnim dijelom koji je zadužen za borbu i praćenja nasilja u porodici, zajedno sa nevladinim organizacijama, organizacijama civilnog društva imati jedinstven način postupanja, po jedinstvenim metodama i mislimo da bi taj strateški dokument Kantona Sarajevo mogao da posluži kao primjer i za sve ostale lokalne zajednice, odnosno sve veće nivoe u državi BiH, jer model kao takav se pokazao uspješan.“

A intenzitet i broj slučajeva nasilja u porodici ne jenjava, što ilustruju podaci kojima raspolažu Udružene žene Banjaluka. Navodeći statistike Centra javne bezbjednosti Banjaluka za prva četiri mjeseca ove godine, pravnica iz Udruženih žena, Lana Jajčević, kaže da je u tom periodu evidentirano 50 slučajeva nasilja u porodici, od čega je Okružnom javnom tužilaštvu podneseno 38 izvješataja i 12 zahtjeva za pokretanjem prekršajnog postupka:

„Što se tiče Centra za socijalni rad, za isti period prijavljeno je 75 slučajeva nasilja u porodici. U Okružno javno tužilaštvo primljen je 41 izvještaj za period januar - april 2007., Osnovni sud Banjaluka, prekršajno odjeljenje, broj primljenih predmeta 85, broj riješenih predmeta 2, a ostali predmeti se nalaze u radu. Na SOS telefon 1264 dobili smo u januaru mjesecu 108 poziva, u februaru 92, u martu 75 i u aprilu 92.“

Neke statistike govore da se svaka treća žrtva nasilja u BiH usudi prijaviti nadležnim institucijama. Sve to upotpunjava vrlo sumornu sliku kada je riječ o ovoj problematici. Najviše aktivnosti u pravcu poboljšanja stanja, čini se, ipak snosi nevladin sektor. Nekada su to veliki projekti, a nekada politika malih koraka. Ono u čemu se sagovornice Radija Slobodna Evropa slažu jeste da država još uvijek nije u potpunosti prepoznala obim problema nasilja u porodici. Sve dok se to ne desi, teško je očekivati institucionalnu zaštitu i pravu pomoć žrtvama porodičnog nasilja.
  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

XS
SM
MD
LG