Dostupni linkovi

Treba li i kome aerodrom u Trebinju?


Što se tiče izgradnje aerodroma u Trebinju, riješeni su svi preduslovi. Studija koju je uradila jedna nezavisna konsultatntska kuća potvrdila je opravdanost ovog projekta, kaže Dejan Todorović, direktor Direkcije za civilnu vazdušnu plovidbu RS-a:

“Vlada RS-a je usvojila studiju. Nakon toga je usvojen akcioni plan o realizaciji ovog projekta, koji podrazumijeva da svi zaiteresovani investitori narednih par mjeseci iskažu svoj interes. Nakon analize Vlada će da izabere jednog od investitora s kojim će sklopiti ugovor. Da li će to biti koncesija, da li će to biti zajedničko ulaganje, potpuno je svejedno. Mi imamo želju, naravno, da to se radi privatnim kapitalom, da Vlada uloži zemlju i vazduh, a da privatni investitori ulože novac i da na taj način imamo jedno partnerstvo privatnog i javnog kapitala.”

Politički analitičar Gostimir Popović, međutim, upozorava da bi izgradnja trebinjskog aerodroma mogao biti veliki promašaj:

“Izgradnja aerodroma u Trebinju, posebno za komercijalne svrhe, jednostavno nema nikakvu komercijalnu, stručnu ili bilo kakvu drugu podlogu. To je, najjednostavnije rečeno, bacanje novca, a ko to radi - zbilja bi to trebalo dobro istražiti. Jer region koji ima negdje 70.000 stanovnika, to je potencijal negdje 4.000 putnika u najboljem slučaju godišnje. Praviti za to aerodrom zbilja je s onu stranu razuma, a ne ekonomske logike i bilo čega drugog.”

Prema riječima Todorovića, trebinjski aerodrom, koji bi trebao imati pistu od 3.000 metara, ima budućnost i ne radi se ni o kakvom političkom potezu:

“Dakle, radi se o projektu koji ima ekonomsku isplativost. On je otvoren za saradnju i Hrvatskoj i Crnoj Gori i Srbiji i BiH i ljudima iz čitavog svijeta. Dakle, mi nemamo namjeru da pravimo projekat koji bi bilo kome otežavao bilo šta. Mi želimo da otvorimo projekat koji će donijeti profit onome ko bude ulagao. Donijeće dobrobit južnom dijelu BiH, odnosno Hercegovini - jer je to najvećim dijelom RS, a takođe smatram da će ovaj aerodrom imati veliki razvojni značaj i za Hrvatsku i za Crnu Goru.”

I sa regionalnog aspekta izgradnja trebinjskog aerodroma je upitna, s obzirom da u krugu od 50 kilometara već postoje četiri, odgovara Popović:

“Situacija s regionalnog aspekta: u bližem okruženju gradića Trebinja nalaze se međunarodni aerodromi Podgorica, Tivat i Čilipi kod Dubrovnika. Sva tri aerodroma imaju najveći broj dana godišnje kada su otvoreni, dakle praktično nemaju zbog meteo uslova zatvorenih dana. Ako tome dodamo još i mostarski aerodrom koji je opremljen i tu je blizu sa svom infrastrukturom, zbilja je nejasno kome je uopšte moglo da padne na pamet tako nešto, jer jednostavno nema nikakvog smisla, da ne govorim o ekonomskom opravdanju. Dakle, jednostavno nema smisla i van je svake logike.”

Direktor Javnog preduzeća Aerodromi Crne Gore Milovan Đuričković ne misli da bi trebinjski aerodrom mogao biti konkurencija postojećim u regionu. Nadam se da je odluka o izgradnji donesena na osnovu ekonomskih analiza, kaže Đuričković:

“Što se tiče samog uticaja tog aerodroma na okruženje, mislim da on ne može biti veliki i da ne može biti takvog karaktera da može ugroziti konkurentnost ili kontinuirani rast saobraćaja na aerodromima u okruženju. Sam aerodrom Dubrovnik je vrlo infrastrukturno izgrađen, koliko ja znam, i imaju jednu stabilnu klijentelu. Dubrovnik sam po sebi je turistički brend koji radi i funkcioniše neovisno od konkurencije. A što se tiče Javnog preuzeća Aerodromi iz Crne Gore i dva aerodroma u Crnoj Gori, aerodroma Podgorica i aerodroma Tivat, a oni su u okviru Javnog preduzeća Aerodromi Crne Gore, mi imamo izuzetan rast i mi imamo potencijal ne samo u infrastrukturnim pretpostavkama koje smo stvorili izgradnjom oba nova aerodroma, nego i u potencijalu koji ima Crna Gora kao turistička destinacija.”

Trebinjski aerodrom, ako sve bude teklo po planu, trebao bi sa radom početi 2011. godine, a tada će se vidjeti da li je ova investicija bila i opravdana.
  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

XS
SM
MD
LG