Dostupni linkovi

Tropske vrućine i narednih osam dana


Biljana JOVICEVIC, Želimir BOJOVIC, Zoran PRERADOVIC, Ivan KATAVIC, Ankica BARBIR MLADINOVIC

Iako su u ovo doba godina Podgoričani navikli na žegu koju, reklo bi se podnose bolje nego ostali, to je ipak tema broj jedan u glavnom gradu Crne Gore. Vrućine su, čini se, u drugi plan potisnule trgovinu akcijama, politiku i obavezne kladionice. Iz Hidrometeorološkog zavoda ovih dana neprekidno ponavljaju:

„Najtoplije će biti na području Podgorice i Danilovgrada sa tropskim noćima i ekstremno visokim temperaturama tokom dana“

Sagovornika smo u podne potražili na mjestu gdje termometar pokazuje 43 stepena, u bašti jednog podgoričkog kafića. Traži osvježenje i prelistava dnevnu štampu:

RSE: Može li se funkcionisati na ovim temperaturama ?

PODGORIČANIN : Šta znam, može, ja sam navika, ja sam podgoričko dijete. Malo na Moraču, malo na Cijevnu, malo na more.

RSE: Ako bude još toplije?

PODGORIČANIN : Ako bude još toplije nećemo iz kuće izlazit. Klimu i sjedi kući. ’Ladićemo se nekako. Snaćemo se nekako.

Sadašnji potpredsjednik Skupštine, bivši ministar Slaboljub Stijepović nije više nadležan za proglašavanja vanrednog stanja od elementarnih nepogoda, ali smo pokušali da saznamo ko jeste i pod kojim uslovima. Pomoćnik ministra Unutrašnjih poslova za vanredne situacije Zoran Begović za Antenu M je precizirao da će u slučaju da temperatura više dana bude iznad 40 stepeni to Ministarstvo zajedno sa Ministarstvom zdravlja, rada i socijalnog staranja, po hitnom postupku predložiti Vlade uvođenje određenih vanrednih mjera:

„Kako bude vrijeme se ponašalo i mi ćemo na to odgovorit sigurno. Mi moramo znati da je situacija vanredna i u odnosu na to napraviti ponašanje svih u zemlji po tom osnovu: skraćeno radno vrijeme, sugerisati građanima da se ne izlažu suncu, što je već urađeno u par navrata, ali ovo bi bilo dodatno“.

Međutim, niko nije mogao da nam precizno kaže koji je to nivo temperature, odnosno alarmantnog stanja koji nameće potrebu uvođenja vanrednih mjera. Ministar bez portfelja Suad Numanović, istovremeno predsjednik Komisije za procjenu štete od elementarnih nepogoda, kaže da prate situaciju i procjene donose na osnovu sljedećih parametara:

„Te visoke temperature su dovele do jednog stepena pripravnosti, međutim, daleko je to od neke alarmantne situacije. Nemamo neki povećan broj tih zdravstvenih problema kao posljedica tih vrućina. Požari nijesu uzeli takav mah da bi se pretvorili u stihiju, da bi to bilo alarmantno. To su razlozi što kažemo da nije alarmantno, nego da je to nešto što je uobičajeno i nešto što država drži preko svojih nadležnih službi pod kontrolom“.

Najgore je u gradskim autobusima

Odlukom gradske vlade, od danas se građani Beograda mogu osvežiti vodom iz cisterni koje su raspoređene na oko 20 punktova u gradu. Međutim, radnici na građevinama i putevima prinuđeni su da čitav dan provedu pod suncem. Većini, sa kojima smo razgovarali, vrućina teško pada, mada ima i onih koji ove dane lako podnose:

“To je za nas normalno, malo se rashladimo vodom i to je to.”

„Navika. Mi ipak 40 godina radimo stalno ovaj posao. Malo kapa, malo zaštita... i prođe to.“

„Mora se raditi, nema boga. Kad se mora – mora. Neverovatno, čovek može sat vremena da izdrži i onda beži u hlad.“

„Ja ne mogu da radim. Stvarno je pakao, vrućina, samo se preznojavam i pašću još malo u nesvest.“

Snežana Voštinarov iz Skupštine grada kaže za naš program da će jedino putari koji rade na obeležavanju i signalizaciji puteva raditi noću dok za ostale za sada ostaje redovni režim rada:

„Moram priznati da su to ljudi koji su navikli na visoke temperature s obzirom da je temperatura asfalta onog momenta kada se nasipa između 160 – 170 stepeni. Ukoliko to bude potrebno, naravno, ljudi će se prebaciti na neke jutarnje ili večernje sate. Ali, zaq sada nije potrebno.“

Svakako jedno od najgorih mesta na kojima se možete zateći po ovakvoj vrućini je i gradski prevoz. Nijedan autobus, još uvek, nije klimatizovan, a temperatura u njima viša je i po nekoliko stepeni od spoljne. Putnici sa kojima smo razgovarali ovu vrućinu podnose različito:

A u Zrenjaninu... je još toplije

U većini zrenjaninskih trafika, kako javlja naš dopisnik Đorđe Vojinović, zaposleni rade u vanrednim, neklimatizovanim uslovima na temperaturama koje se kreću i do 0 stepeni:

“Kiosk je limeni i kada uprži mislim da bude i preko 50 stepeni unutra. Otvorimo vrata, šaltere.”

“Skroz si mokar. Piči te promaja, piješ tablete za glavu, snalaziš se kako znaš i umeš, pokvasiš krpu i staviš za vrat.”

“Sad su nam izneli frižider, do sada je duvalo toplo, otvaram vrata, šaltere i ništa drugo.”

Ove izuzetno visoke temperature otvaraju i pitanje da li bi Vlada trebala da proglasi vanrednu situaciju i eventuano skrati radno vreme makar za ljude koji svoj posao obavljaju van kancelariija kako bi se izbegle situacije opasne po zdravlje.

Ministar zdravlja Srbije Tomica Milosavljević koga smo zatekli na odmoru i koji sudeći po načinu na koji govori za naš radio i sam teško podnosi visoke temperature kaže da ne postoji Zakon o vanrednim situacijama, ali da ima propisa kojima bi se to moglo regulisati poput Uredbe kojom se proglašava stanje elementarne nepogode. On, ipak smatra da je problem šire prirode, posledica globalnog otopljavanja sa kojim se sreću i ostale zemlje. Na naše pitanje da li kao lekar smatra da ovih dana zbog ekstremno visokih temperatura treba skratiti radno vreme ovako odgovara:

“Mislim da ne. Nije kritično zato što se kreće između 35 – 38, a to nisu neobične temperature za juli i avgust.”

RSE: Ali sad idu i do 40 stepeni?!

“Da, ali ne preko 40, sve to je sad pitanje subjektivne procene.”

RSE: I pitanje kako ko to podnosi?!

“Da. Ako je Srbija u situaciji da to predstavlja glavni problem onda smo mi u dobroj situaciji.”

Istovremeno, nameće se takođe i pitanje kako se u sličnim situacijama postupa u svetu. Imajući u vidu ekstremno visoke temperature koje su zahvatile srednju Evropu, češka ministarstva uvela su skraćeno radno vreme za zaposlene koji u kancelarijama nemaju rashladne uređaje. Izuzetak je Ministarstvo prosvete koje je elektronskom poštom poslalo poruku ” kome je vruće neka stavi mokru krpu na glavu”. Proslavljeni košarkaški trener Bogdan Tanjević koji je dugo godina radio i živeo u najvećim gradovima Italije, a sada je žitelj Istanbula kaže da ni u Italiji ni u Turskoj vlasti nemaju mnogo razumevanja kada je reč o ekstremnim vrućinama:

“Tamo niko ne misli ni na šta. Jedini i osnovni princip življenja i mišljenja je profit. Neko nekog da pusti da planduje i da ne privređuje?! Ovde ljudi isto tako rade za 200 dolara na građevini u ovo vreme i to znaš kako?! Pevajući. Taman posla da neko misli o ljudima kako žive i da li će prsnuti na poslu od vrućine.”

I na kraju tropske vrućine po svemu sudeći nisu smetale poslanicima ruske Dume i poslanicima Skupštine Srbije koji su u sredu popodne na stadionu Crvene zvezde odigrali prijateljsku fudbalsku utakmicu. U skupštinskim kuloarima se nagađalo da je meč namešten jer se ne treba zamerati Rusima dok traje rasprava o statusu Kosova.

Bez klime nikako...

Osamnaesti dan mjeseca srpnja bio je najtopliji u Mostaru, gdje je izmjerena temperatura od 41 stupanj celzijus. Mostarci kažu kako su navikli na ljetne vreline, no ipak ih teško podnose:

«Podnosim. Vruće jeste, ali mi smo naučili na ovo podneblje. Ko je ovdje rođen, otpočetka se kali na ove vrućine. Jeste da su sada vrućine nenormalne u odnosu na prije, ali lakše je onome ko je prije imao 30 stepeni, pa sad 40. Njemu je lakše podnijeti nego onome 20, pa sad 40.»

«Pa uz klimu i nekako, bogami. Grozno.»

U ovom gradu liječničku pomoć svakodnevno zatraži oko stotinjak Mostaraca, kaže dr. Senad Kovačić, iz Hitne pomoći Mostar:

«Mi smo sad pretrpani. Da li su to samo ove vrućine ili je malo dejstvo i ovog štrajka? Ima tu dosta i vrućina, međutim ne možemo reći da su svi ti slučajevi sad izazvani vrućinom. To su neke malaksalosti, neka mantanja, pojava nekih duplih slika, povraćanje.»

Ništa bolja situacija nije ni u drugim gradovima Bosne i Hercegovine. U Tuzli je također izmjerena rekordna temperatura od 37 stupnjeva celzijusa. Tuzlaci najčešće vrele srpanjske dane provode na Panonskom jezeru:

«Na Panonskom jezeru, najboljem jezeru odavdje do Jadrana. I nema ga boljeg na svijetu.»

«Pa ovo je naše more, jedno i jedino - tuzlansko.»

Na samom jugu Hercegovine, u Trebinju, muku pak muče sa požarima. Na ovom području od početka godine zabilježeno je oko stotinjak intervencija, kaže Mirko Milojević, šef Vatrogasne službe Trebinje:

«Po mom mišljenju vrlo malo je požara iz nehata, nepažnje. Sve ovo, manje-više, liči na namjernu paljevinu.»

I u Banjoj Luci također je izmjerena rekordno visoka temperatura od 40 stupnjeva. Nebojša Kuštrinović, član Komisije za klimatske promjene BiH, kaže kako je to u ovom gradu zaista rijetka pojava:

«Juče se temperatura ona maksimalna i zvanično popela na tačno 40,9 stepeni. Identična temepratura bila je i 2000. godine. Inače, kad već spominjemo te maksimume, reći ćemo da je apsolutni maksimum za Banju Luku izmjeren 14. avusta 1957. godine kada je živa u termometru pokazala 41, 4 stepena.»

Kuštrinović dodaje kako će se ovako visoke temperature zadržati još nekih osam dana:

«Naime, mi ćemo kritične dane po temeperaturama, one koji će vjerovatno u mnogim krajevima opet donijeti apsolutne julske maksimume, imati u srijedu, četvrtak, petak, pa čak i subotu. U nedjelju bi trebalo doći do skretanja visinskih vjetrova, dakle došlo bi do izostanka ove tople vazdušne mase koja stiže iz Sahare i s obala sjeverne Afrike i tada bi se uspostavilo normalno ljetno strujanje vazduha po visini, kada bismo imali zapad i sjeverozapad, dakle došlo bi samo do manjeg osvježenja. Tremperature bi opet bile visoke, ali negdje u granicama između 30 i 35 stepeni i takvo vrijeme zadržalo bi se u većem dijelu naredne sedmice.»

Sinoptičari također ističu kako su ovi rekordi u visini temperatura posljedica i globalnog zagrijavanja.

Jedan smrtni slučaj u Zagrebu?

U Zagrebu se jedan stariji čovjek srušio u momentu kada je izlazio iz tramvaja. Šefica smjene u zagrebačkoj hitnoj službi Dubravka Hohšteter kaže da će tek obdukcija pokazati pravi uzrok smrti, ali zastrašujuće temperature su joj sigurno pogodovale:

„Čovjeku je u tramvaju pozlilo, što je prouzrokovala kombinacija visoke temperature i njegovih osnovnih bolesti.“

Danas oko 13:00 na ulicama Zagreba samo najhrabriji, oni koji baš moraju ili oni kojima je vruće u stanu nego vani, pa su ispred svojih zgrada potražili dašak vjetra:

„Imamo one ventilatore. To nije niš‘, to samo miješa jedan te isti zrak.“

„Termometar pokazuje 38 stupnjeva. Užas!“

Je li vam prevruće?

„Ne pitajte me.“

„Imam ovdje zamrznute vode, pa cijelo popodne pomalo pijuckam i to me drži.“

„Nemojte me ništa pitati.“

„Pijem u kafiću.“

Šta se najviše pije ovih dana?

„Mineralna. Samo mineralna.“

Meteorolozi za petak najavljuju još vrući dan. U zagrebačkoj hitnoj službi ističu kako unatoč svemu ni nemaju znatno više intervencija, te vjeruju da su ljudi poslušali njihove savjete, koje svakodnevne upućuju preko medija. Doktorica Hohšteter kaže:

„Slušaju i konačno su prihvatili i počeli se ponašati prema našim uputama – da piju puno tekućine, da se adekvatno oblače, da jedu dosta slanih juha jer se čovjek znoji… Nikakvog povećanog broja intervencija nemamo.“
XS
SM
MD
LG