Dostupni linkovi

Albanski jezik u crnogorskoj skupštini


Poslanicima albanskih nacionalnih partija novim skupštinskim Poslovnikom garantovana je mogućnost da na sjednicama govore na maternjem jeziku, dok je za ostale poslanike i građane predviđen i obezbijeđen prevod. Međutim, za sada predstavnici Albanaca u Crnoj Gori to pravo uglavnom ne koriste. Zamjenik generalnog sekretara crnogorskog parlamenta Slobodan Dragović uz podsjećanje da to pravo datira čak od daleke ’86. godine, za naš radio kaže da su u Skupštini stvorene tehničke mogućnosti i da nema smetnji za poslanike albanskih partija da se obraćaju na svom jeziku:

„Pravo poslanika čiji maternji jezik nije jezik koji je u službenoj upotrebi u Crnoj Gori utvrđeno je Poslovnikom Skupštine i poslanici albanskih partija imaju pravo da to koriste. To je do sad iskoristio samo u jednom izlaganju poslanik Vaselj Siništaj, ostali to ne koriste, međutim, to pravo poslanika čiji jezik nije jezik koji je u službenoj upotrebi je već ’86. godine Poslovnikom Skupštine još u trodomnoj Skupštini u jednopartijskom sistemu uvedeno kao pravo.“

Na albanskom jeziku poslanicima crnogorske Skupštine obratio se za sada samo Vaselj Siništaj, poslanik Albanske Alternative:

„Ustav je jedini pravni akt ili najviši pravni akt države koji treba da uklanja sve razlike, pa makar i u pogledu jezika. Prilika je bila zato što je bila otvorena rasprava oko Nacrta Ustava da se to kaže. Za šta bi čovjek koristio maternji jezik, ako ga ne bi koristio oko Ustava koji stvara tu mogućnost. Međutim, Poslovnikom je stvorena obaveza da to mora blagovremeno da prijavi i ja sam insistirao da se u Skupštini stvara mogućnost da se u bilo koje vrijeme može koristiti svoj jezik.“

Predsjednik Demokratskog saveza, poslanik Mehmet Bardhi, kaže da od početka tvrdi da je navodna povoljnost koja je ugrađena u novi Poslovnik u vidu odredbe da se albanski predstavnici u Skupštini mogu služiti maternjim jezikom „čista farsa i da ne doprinosi nezavidnom položaju Albanaca u parlamentu“:

„Ja sam glasao protiv takvog Poslovnika koji je predvidio da korišćenje albanskog jezika od strane poslanika samo u govoru, a ne u pisanoj formi, znači pismeno se ne možemo obratiti na albanskom jeziku Skupštini i mi moramo uvijek unaprijed da prijavimo da ćemo govoriti na albanskom jeziku. To je «pour excellence» farsa, jer jednostavno kako mogu ja da znam kada treba da intervenišem i kada treba da govorim u parlamantu. U parlamentu poslanik govori kada vidi da je to potrebno.“

Pored toga, Bardhi kaže i da je i njemu kao poslaniku u interesu da se obraća na službenom jeziku, jer ne šalje poruke isključivo svom biračkom tijelu:

„Meni kao poslaniku je stalo da ostalih kolega i ostalih građana koji ne znaju albanski jezik, da i oni razumiju koje poruke ja šaljem, jer ne šaljemo poruke samo našim biračima ili samo građanima albanske nacionalnosti.“

Na drugoj strani, Vaselj Siništaj će ponovo prilikom rasprave o Ustavu koristiti tu mogućnost:

„Ja, kada bude opet oko Ustava, evo sad ne bih htio obznaniti, ali najvjerovatnije ću tu mogućnost opet koristiti, jer hoću i crnogorskoj i međunarodnoj zajednici predočiti da razlike u pogledu jezika nijesu uopšte bitne, bitno je da se svakome omogući pravo u skladu sa onim što je naše pravo i što su međunarodni standardi. Treba da shvatimo da uživanje manjinskih prava nije diskriminacija za druge.“
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG