Dostupni linkovi

Web Caffee: Oduzeta hotelska iskaznica


Bilo je ludost tada ići u banku. Mislio sam da onaj što šeta ima viška rubalja, pa sam mu prišao. Iznenadio sam se kad me odbio, ali kad sam se vratio u hotel – oduzeli su mi hotelsku iskaznicu radi "nedoličnog" ponašanja. Onaj što je šetao ispred hotela, još je šetao i mora da je uživao. Kao pravi "stručnjak" za trgovinu na crno bio sam naletio na – policajca.

Jedan bivši policajac, Ruski predsjednik Putin, potpisao je prekjuče, u subotu, suspenziju europskog sporazuma o naoružanju, koji kontrolira količinu i raspored konvencionalnih vojnih snaga na Starom kontinentu. Putin je zaprijetio još u travnju ove godine da će to uraditi. Rusija kaže da se povlači iz sporazuma zbog "izvanrednih okolnosti koje utječu na Rusku federaciju i zahtijevaju izvanredne mjere". Sporazum je potpisan 1990.-e godine, a nakon toga izmijenjen 1999.-e i smatrao se jednim od glavnih elemenata održavanja stabilnosti u Europi. On definira limite na raspoređivanje tenkova, oklopnih vozila, artiljerije, te vojnih helikoptera i zrakoplova u Europi. Tako su dva vojna bloka sebe limitirala na po 20 tisuća tenkova, 20 tisuća artiljerijskog oruđa, 30 tisuća bornih vozila, 6.800 vojnih zrakoplova i 2 tisuće helikoptera. Pregovori su trajali 10 godina i nakon potpisivanja sporazuma 700.000 vojnika se povuklo sa svojih položaja, a 50.000 komada raznog oružja je uništeno.

Zamjenik ministra spoljnih poslova Rusije, Sergei Kislyak, je rekao novinarima u subotu da je odluka povezana sa širenjem NATO pakta prema istoku, i kako je on rekao, čime je NATO prekršio sporazum. "Danas ne postoji ni Varšavski pakt, ni Sovjetski savez a NATO se istovremeno širi i prelazi limite dogovorene sporazumom," kaže Kislyak. Javnosti u Rusiji je rečeno da članice NATO pakta nisu ratificirale sporazum, ali im nije rečeno da se to nije dogodilo, jer RUSIJA nije ispunila odredbe ugovora i nije povukla trupe iz Moldavije i Gruzije. Ruski vojni stručnjak, Alexandr Golts, kaže za naš radio da Putinova odluka "nije prijateljska." "Ironija je," kaže "da iako mnoge NATO zemlje nisu ratificirale sporazum, sve poštuju njegove odredbe i niko ne krši limite!"

Sjedinjene Države, NATO i mnoge zemlje pojedinačno su izrazile "razočaranje" ovom Putinovom odlukom. Glasnogovornik NATO-a, James Appathurai kaže da je "korak unazad", u izjavi Bijele kuće se kaže da žale zbog odluke, ali glasnogovornik Nacionalnog savjeta za sigurnost kaže da će SAD nastaviti razgovore sa Rusijom na tu temu. Ukrajinski ministar vanjskih poslova kaže da ta odluka "ne doprinosi stabilnosti u regiji", česki ministar spoljnih poslova naziva Putinovu odluku "prijetnjom za europsku sigurnost, a analitičari u Českoj govore o početku novog hladnog rata.

Slušam jučer i prekjučer kako analitičari i izvještači misle da Putin šalje poruku kako "ne možete više bez Rusije graditi vojnu mapu svijeta, mi smo se vratili kao velika sila!" Ne mislim, osobno, da Putin šalje takvu poruku – ona je već odavno poslata. Putin sada POSTUPA kao velika sila, i to postupa jednostrano, sa pozicije SILE i isključivosti. Počev od govora u Minhenu kada je grubo napao SAD, prijetnje da će rakete usmjeriti prema Europi, prijetnje da će se povući iz dogovora o nuklearnim glavama srednjeg dometa, izjava uoči G-8 samita, prijetnja da će rezolucija oko Kosova prisiliti Rusiju da podrži separatiste u Gruziji, a sada donosi odluku o suspenziji sporazuma o konvencionalnom naoružanju. Prije toga je objavio ekonomski rat Gruziji, prijetio je Ukrajini i Estoniji i još vodi blokadu Bjelorusije,. U Rusiji se vodi izrazita anti-američka kampanja i u njenom susjedstvu znaju da kad se vodi anti-američka medijska kampanja oni su ti koji stradaju. Kad Bush kaže da je ušao u Putinovu dušu i da je tamo našao dobrog čovjeka – odmah se ukoče u baltičkim državama; kad EU kaže da se mora poštivati Ruski interes oko Kosova, Gruzija odmah uključuje alarm; kad zapad kaže da je Rusija demokratska zemlja, u Centralnoj Aziji odmah prestaju sa reformama; kad Rusija kaže da će usmjeriti rakete prema Europi u Ukrajini vade iz skladišta i peru ruske zastave; sa suspenzijom sporazuma o konvencionalnom naoružanju, svi ruski susjedi se hvataju za glavu i gledaju na koju će granicu Rusija poslati svoje trupe. Rusija, naime, nakon povlačenja iz Sporazuma može na svojim granicama nagomilati vojsku i lako se može dogoditi da ne povuče vojsku iz Gruzije ili Moldavije kako je bilo dogovoreno. Ona uspostavlja teme i kriterije o kojima želi razgovarati i pregovarati kad za pregovore dođe vrijeme, ona je već definirala sfere svog neposrednog interesa. Bojim se da oslabljeni zapad (rat u Iraku, nepostojanje evropske spoljne politike, ovisnost o ruskom gasu i proruski lobiji u energetskim kompanijama u Njemačkoj, Italiji i Francuskoj) nema odgovor na Putinovu agresivnost.

Da se vratim onoj priči sa početka. Moskva je već odavno drugačija i po svim pokazateljima najskuplji glavni grad na svijetu. U Rusiji se već odavno ne mijenja novac na crno. Kao i svugdje drugdje na svakom ćošku se nalaze one keš-masine. Ekonomija raste po stopi od oko 7%. Ali, sve mi se čini da ima još uvijek jedna velika razlika sa takozvanim demokratskim svijetom. Njemačka je, naprimjer, velika i jaka država ne zato što je vodi kancelarka Merkel nego zato što ima snažne i duboke demokratske temelje. Rusija je bila velika kad god je imala velike vođe – Petra Velikog, Lenjina, Staljina, Hruščova, Brežnjeva, Putina - a ne zato što ima demokratske temelje. Tu su njena ograničenja i njezine slabosti. Zato u Njemačkoj niko ne govori "mi smo velika nacija", a u Rusiji se to stalno ponavlja.

Ne bi bilo prvi put da povijest pokaže kako su "velike" nacije potrebnije njihovim liderima, nego što su lideri potrebni "velikim" nacijama.

Email me Nenad Pejic
  • 16x9 Image

    Nenad Pejić

    Od rujna mjeseca 1993. je zaposlen na Radiju Slobodna Evropa. Osnivač je redakcije na južnoslavenskim jezicima, koja je sadržavala programe na albanskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, makedonskom i srpskom jeziku, kao i regionalni program. Godine 2002. kao prvi neamerikanac imenovan je za zamjenika direktora Radija Slobodna Evropa, 2013. na mjesto glavnog i odgovornog urednika RFE/RL a u februaru 2014. i za kopredsjednika kompanije.

XS
SM
MD
LG