Bitno je da se Stari most napravio, sve ostalo će doći s vremenom, kaže nam legendarni mostarski skakač Mirsad Pašić Deda dok pogledom prati mlade Mostarce kako uvježbavaju skokove. Na Starom mostu Deda je proveo gotovo cijeli svoj život i, kako dodaje, uvijek mu se sa istim ponosom vraća:
„Atmosfera se vraća, istina ni blizu nije ona atmosfera koja je bila prije rata, ali, ipak, korak po korak dolazi sve na svoje mjesto - il’će doći. Ja sam optimista uvijek bio - mora da dođe jer Mostar je takav.“
Dok se na obali kafeniše, skakači vrše pripreme za 441. tradicionalne skokove koji će se održati krajem ovog mjeseca. Skakači sa Starog, ili kako ih nazivaju mustari, nedvojivi su dio mostarskog folklora. Spominju se već u prvim pisanim tragovima o Starom mostu i, kako nam otkriva Deda, spadaju u red najstarijih skokova u cijelom svijetu:
„Rahmetli Šefik Pašić, novinar, ispitivao je sportove na vodi i on je uporno tvrdio da su prvi skokovi počeli u Mostaru, dok su neki govorili da su u Bazelu. I prilikom iskopa Starog mosta, obnavljanja Staroga mosta nađeni su tragovi na lančanom mostu. Dakle, prvi su skokovi u svijetu počeli ne u Bazelu, ne u Kostarci, nego u Mostaru.“
Skokovi sa Starog mosta, ali i brojne suvenirnice samo su dio turističke ponude starog dijela Mostara. Problemi i dalje postoje, zakona i reda je premalo, ali bitno je da su se turisti vratili i da ih je svakim danom sve više, kaže nam i Zaim Borovac, koji je radnju u starom dijelu grada - Kujundžiluku - naslijedio od oca Zaima:
„Ja radim preko 26 godina ovdje u Starom gradu. I ono stalno se prave neke analize, a ustvari sve je to isto - kad se zaključi godina u sto maraka su pazari. Znači, sva ova sikiracija i to što se ljudi sikiraju, to na kraju sve izađe, samo što je malo postalo sad u nas u fazonu žargon - k’o što su prije raja otvarala piljare, sad otvaraju suvenirske radnje. I sad ko nema radnju suvenirsku u Starom gradu, ono - ne znam kako bih rek’o.“
Nepostojanje većih parkinga, javnog toaleta, educiranih vodiča, bh. originalnih proizvoda, ali i uvezivanje kulturnih događaja i skokova sa Starog mosta, sve su to nedostaci koje priznaje i voditelj Mostarske turističke zajednice Mladen Čizmić. Ipak, on dodaje, i kako Mostar tek uči biti turističkim odredištem:
„Mi smo zadovoljni jer mi gledamo, hajdemo reći prvo, sad statistiku neku. Sigurno ima 20 posto više gostiju nego prošle sezone. Onda kapaciteti - svakim danom smo svjesniji da onaj ko ima desetak, petnaest ležaja u Mostaru na nekim lokacijama od tog može živjeti. Vidimo da imamo dosta grupa. Naš najvažniji cilj je da se turistička sezona produži.“
Unatoč svemu, turisti se vraćaju Mostaru. Vraćaju se skokovima i hladnoj Neretvi ili, kako dodaje Tijana Mandrapa iz Beograda kojoj je Mostar već godinama omiljeno turstičko odredište, vraćaju se nasmijanim domaćinima:
„Mostar je grad u kome se ima stvarno šta videti, definitivno. Ponesem fotoaparat na kome može biti 250 fotografija i od toga je 150 iz Mostara. I sve mi je nekako u tom duhu. Pravi onaj orijentalni, koji ja lično volim. Volim tu kulturu koja se zadržala. Maksimalno je zadržana. I baš je jedna velika prednost doći u Hercegovinu i ostetiti nešto tako. Ovde i kamen ima dušu.“
„Atmosfera se vraća, istina ni blizu nije ona atmosfera koja je bila prije rata, ali, ipak, korak po korak dolazi sve na svoje mjesto - il’će doći. Ja sam optimista uvijek bio - mora da dođe jer Mostar je takav.“
Dok se na obali kafeniše, skakači vrše pripreme za 441. tradicionalne skokove koji će se održati krajem ovog mjeseca. Skakači sa Starog, ili kako ih nazivaju mustari, nedvojivi su dio mostarskog folklora. Spominju se već u prvim pisanim tragovima o Starom mostu i, kako nam otkriva Deda, spadaju u red najstarijih skokova u cijelom svijetu:
„Rahmetli Šefik Pašić, novinar, ispitivao je sportove na vodi i on je uporno tvrdio da su prvi skokovi počeli u Mostaru, dok su neki govorili da su u Bazelu. I prilikom iskopa Starog mosta, obnavljanja Staroga mosta nađeni su tragovi na lančanom mostu. Dakle, prvi su skokovi u svijetu počeli ne u Bazelu, ne u Kostarci, nego u Mostaru.“
Skokovi sa Starog mosta, ali i brojne suvenirnice samo su dio turističke ponude starog dijela Mostara. Problemi i dalje postoje, zakona i reda je premalo, ali bitno je da su se turisti vratili i da ih je svakim danom sve više, kaže nam i Zaim Borovac, koji je radnju u starom dijelu grada - Kujundžiluku - naslijedio od oca Zaima:
„Ja radim preko 26 godina ovdje u Starom gradu. I ono stalno se prave neke analize, a ustvari sve je to isto - kad se zaključi godina u sto maraka su pazari. Znači, sva ova sikiracija i to što se ljudi sikiraju, to na kraju sve izađe, samo što je malo postalo sad u nas u fazonu žargon - k’o što su prije raja otvarala piljare, sad otvaraju suvenirske radnje. I sad ko nema radnju suvenirsku u Starom gradu, ono - ne znam kako bih rek’o.“
Nepostojanje većih parkinga, javnog toaleta, educiranih vodiča, bh. originalnih proizvoda, ali i uvezivanje kulturnih događaja i skokova sa Starog mosta, sve su to nedostaci koje priznaje i voditelj Mostarske turističke zajednice Mladen Čizmić. Ipak, on dodaje, i kako Mostar tek uči biti turističkim odredištem:
„Mi smo zadovoljni jer mi gledamo, hajdemo reći prvo, sad statistiku neku. Sigurno ima 20 posto više gostiju nego prošle sezone. Onda kapaciteti - svakim danom smo svjesniji da onaj ko ima desetak, petnaest ležaja u Mostaru na nekim lokacijama od tog može živjeti. Vidimo da imamo dosta grupa. Naš najvažniji cilj je da se turistička sezona produži.“
Unatoč svemu, turisti se vraćaju Mostaru. Vraćaju se skokovima i hladnoj Neretvi ili, kako dodaje Tijana Mandrapa iz Beograda kojoj je Mostar već godinama omiljeno turstičko odredište, vraćaju se nasmijanim domaćinima:
„Mostar je grad u kome se ima stvarno šta videti, definitivno. Ponesem fotoaparat na kome može biti 250 fotografija i od toga je 150 iz Mostara. I sve mi je nekako u tom duhu. Pravi onaj orijentalni, koji ja lično volim. Volim tu kulturu koja se zadržala. Maksimalno je zadržana. I baš je jedna velika prednost doći u Hercegovinu i ostetiti nešto tako. Ovde i kamen ima dušu.“
