Dostupni linkovi

(Ne)zaštićeni od izručenja


Bosna i Hercegovina u poslijeratnom periodu nije izručila nijednog svog građanina bilo kojoj drugoj državi na sudsko procesuiranje, osim Haškom tribunalu, tvrde u Ministarstvu vanjskih poslova BiH. Slučaj alžirske grupe, koja je isporučena američkim vlastima 2002. godine, a potom završila u zatvoru Gvantanamo, je specifičan jer se radi o naturalizovanim građanima, tvrdi pomoćnik ministra za konzularne poslove BiH Zoran Perković:

„Meni nije poznat nijedan slučaj izručenja. Alžirska grupa je nešto specifično jer se radi o naturaliziranim državljanima, čiji je prijem u državljanstvo BiH na neki način bio u fazi ili jeste još uvijek u fazi preispitivanja tog državljanstva s aspekta legaliteta. Kada su u pitanju, dakle, državljani BiH koji su državljanstvo ove zemlje stekli rođenjem, ja osobno ne znam nijedan slučaj da je BiH bilo kojoj zemlji izručila svog građanina, odnosno državljanina.“

Podsjećajući na slučaj Ilije Jurišića, koji je zbog sumnje da je počinio ratni u Tuzli uhapšen na teritoriji Srbije, Perković kaže da je iz BiH u nekoliko navrata zatraženo da se on vrati u zemlju:

„Mislim da su svi organi u BiH koje na neki način direktno ili indirektno tangira ovo pitanje uključeni - od Ministarstva pravde, preko Ministarstva vanjskih poslova do Tužiteljstva BiH.“

Portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić potvrdio je da je državno ministarstvo pravde i zvanično zatražilo da se slučaj Jurišić prepusti pravosuđu BiH:

„Ministarstvo pravde je zatražilo, odnosno podnijelo zahtjev da se predmet protiv Ilije Jurišića prepusti pravosuđu BiH i glavni tužitelj je jučer na konferenciji na Brionima također istakao problem dupliranja procesa i pozvao srbijansko pravosuđe da predmet koji se odnosi na događaje u svezi tuzlanske kolone i predmet protiv Ilije Jurišića prepusti Bosni i Hercegovini.“

Grubešić kaže kako poseban problem u krivičnim procesima predstavljaju i dvojna državljanstva koja pojedincima omogućavaju da izbjegnu sudske procese:

„Postojanje problema u svezi dvojnih državljanstava i zakonskih prepreka za izručenje vlastitih državljana predstavlja problem u kaznenom procesuiranju, i to je odavno uočeno. Naime, ustavne i zakonske odredbe u BiH i u zemljama regiona onemogućuju izručenje vlastitih državljana drugoj državi. Na više konferencija tijekom proteklih nekoliko godina tužitelji regiona razgovarali su o mogućnostima rješenja ovog problema i zaključeno je da se u rješenje ovoga problema trebaju uključiti institucije vlasti zemalja regiona koje trebaju stvoriti zakonske okvire da se problem prevaziđe.“

Predsjednik Ustavno - pravne komisije Parlamenta BiH Šefik Džaferović pojašnjava da zabrana izručenja bh. građana drugim zemljama nije propisana Ustavom, nego Zakonom o krivičnom postupku i kako je to sasvim jasno definisano. Ono što bi trebalo isto tako zakonski urediti su i statusna prava i obaveze osoba sa dvojnim državljanstvom u skladu sa evropskim standardima, slaže se Džaferović:

„To se mora urediti tako da se izbjegne mogućnost zloupotrebe. Da, recimo, neki građanin BiH učini krivično djelo u BiH i onda pobjegne iz BiH u drugu državu u kojoj ima dvojno državljanstvo i tamo bude štićen od strane te države po osnovu toga što je državljanin te države. Mislim da svrha dvojnih državljanstava ne može da bude u tome. Ja mislim da je to zloupotreba dvojnih državljanstava i mislim da BiH sa svojim susjedima, uz učešće Evropske komisije, to pitanje mora razriješiti. U tu praksu treba jednostavno uvesti evropske standarde.“

Poslanik u državnom parlamentu Momčilo Novaković kaže kako u BiH postoje zakonske pretpostavke da njeni građani budu pravno i zaštićeni, ali kako se država ne brine za sve isto:

„Recimo, rasprava u Parlamentu BiH oko slučaja hapšenja gospodina Bešlagića, koje je izvršeno u BiH, a da u isto vrijeme o gospodinu Jurišiću nismo ni riječ rekli, koji je uhapšen u drugoj državi kao državljanin BiH. Dakle, institucionalno nemamo isti odnos prema svim građanima i to je problem BiH i odnosa unutar BiH. Iz ove obalsti se mora izvući politika. Dakle, ova oblast mora biti pravno pitanje i pitanje primjene konvencija čiji je potpisnik BiH.“
XS
SM
MD
LG