Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Crnogorska sjever-jug migracija


Na sjevernom dijelu Crne Gore koji čini nešto više od polovine njene teritorije živi oko trećina njenog stanovništva. Višedecenijski trend migracija sjever-jug, posebno intenzivan posljednih godina, rezultiraće dodatnom umanjenju naseljenosti sjevera. U Nacrtu prostornog plana, demografi prognoziraju, za oko 15% će u toj regiji biti manje ljudi. Porodica Konjević je u Podgorici. Magistar ekonomije i novinar upoznali su se u tom gradu. Veselin Konjević je siguran da im je tu neuporedivo perspektivnije nego u Bijelom Polju:

„To je na izvjestan način paradoksalno. Kao što znamo, oko dvije trećine prirodnih potencijala Crne Gore je sve što je na sjeveru Crne Gore. Sam po sebi paradoks jeste i podatak da je u nekim ranijim godinama sjever bio mnogo drugačiji i podsjetiću samo na jednu pikanteriju, a to je da je nakon rata Plav koji je danas dvadeset puta manje razvijen od Budve, a evo, još ću da kažem da Budva ima opštinski budžet kao i svih jedanaest opština na sjeveru, tada je Plav imao više cigareta nego Podgorica. Da je to Vlada ukalkulisala, to jest aktuelna vlast, govori i činjenica da je u Nacrtu prostornog plana do 2020. godine projektovano da će se 60 hiljada ljudi sa sjevera sliti u Podgoricu“.

Stojan Krković kaže da je bolje biti kolašinski poljoprivrednik nego podgorički fizikalac koji čeka posao svako jutro pokraj Sahat kule. Odlučan je, međutim, zasnovati porodicu, a u Moračkim planinama to bi teško išlo:

„Ako joj pomeneš da si sa sela i to da ćeš da se oženiš odmah neće“.

RSE: Zbog čega ljudi sa sjevera dolaze ovdje?

KRKOVIĆ: Dosta ljudi sa sjevera koji smo uzeli tamo parkove, šume u Kakaricka brda u tu baračicu i onda se u tu baračicu krpi život.

RSE: Više nije sjevernjak, postaje Podgoričanin.

KRKOVIĆ: Odmah ti se prebače ovi i čim ti dođu odozgo oni odmah gledaju tu da se uklope, da izvade te lične karte i tako.

RSE: Zar gore kod nas na sjeveru hljeba nema?

KRKOVIĆ: A ono ima, no, recimo, sad evo vidiš kako je to došlo vrijeme. Ovi rađe i ođe gladovati, nego gore raditi, a ja da imam gore put na planinu, da imam struju na planinu ja bih se vratio gore i bavio se stočarstvom i živio k’o gospodin.
Razvijenost juga, a siromaštvo sjevera razlog je što je Fehim Nasuflić iz Bijelog Polja, građevinski inženjer, glavninu svoga posla našao u Baru. Supruga Lejla, diplomirana pravnica, prinuđena je sa djecom seliti za mužem:

„Zbog trenutne nemogućnosti zapošljenja u Bijelom Polju i šanse za poslom ovdje u Baru, eto, trenutno smo ovdje, perspektiva je daleko bolja ovdje, obećava se neka budućnost“.

RSE: Šta će se desiti kada kadrovi odozdo sa sjevera pređu na jug?

NASUFLIĆ: Mislim da nije dobro. To već vodi nekom odumiranju sjevera.

RSE: Đe bi vi radije živjeli?

NASUFLIĆ: Ipak sam se za ovdje odlučila.

RSE: Čim malo ugrije ovo južno sunce nećete gore na snijeg nikako.

NASUFLIĆ: Sjever ima svoje prednosti.

RSE: Ali da ne živimo tamo!

NASUFLIĆ: Ali da ne živimo tamo. Ipak je život ovdje.

RSE: Upravo i neka priča o tome da se sjevernjaci ovdje drže jedan drugoga, da guraju jedan drugog i onda zauzimaju poslove južnjacima. Šta će oni da rade?

NASUFLIĆ: Ima tih priča, ali to ipak ne bih komentarisala.

Veselin Konjević:

„Sjevernjaci se ovdje jako dobro snalaze zato što su oni u Podgoricu i mislim da je Podgorica jedan od gradova koji je tako dobro apsorbovao i prihvatila ljude sa strane.

RSE: Da li pomogne jedan drugome?

KONJEVIĆ: Sjevernjaci pomažu ovdje samo sebi, ali ono što je evidentno jeste da mnogi naši ministri koji ovdje dođu oni prije svega vode računa kako će se ovdje uhljebiti.

RSE: Ko je supruzi pomogao da nađe posao

KONJEVIĆ: Ja, isključivo ja sam. Ja sam ovdje radio na tržištu rada, snalazio sam se. Činjenica jeste da su sjevernjaci ođe radni.
XS
SM
MD
LG