Dostupni linkovi

Trebinje ne voli heroje


„Pa mogu vam ovo komentarisati samo da je to jedna sramota za ovu opštinu, za nas sve građane koji ovdje živimo, pa za cijeli naš narod. Jer, narod koji uništava svoju istoriju, svoje spomenike, pali svoje knjige, on pali i svoje kosti. Dakle, uništava sam sebe. I to nikad u civilizaciji ne radi nijedan narod. Svaki narod nastoji da sačuva svoju istoriju onakva kakva je,“ kaže Šanjević.

Profesor na banjalučkom Filozofskom fakultetu Miodrag Živanović sve prisutniju eroziju antifašizma tumači frustracijom nacionalista, čiji je zaštitni znak nipodaštavanje univerzalnih vrijednosti:

„Ja, nažalost, da će se ova žvakaća guma zvana nacionalizmi još dugo razvlačiti. Ali u svakom slučaju, to je dekadencija života, dekadencija tih vrijednosti. Riječ je o tome da je zapravo poništeno ono što se zove vrijednost antifašizma. Prema tome, u svijesti ljudi, posebno mladih, te stvari niti su poznate, a one su okupirane, da tako kažem, od strane ideologa nacionalizma koji preferiraju neke druge vrijednosti.“

Sociolog Ivan Šijaković kaže da je prvi razlog za ovu vrstu vandalizma neka vrsta instinktivnog nagona:

„Srušiti te spomenike da bi se zatro, uslovno rečeno, trag, jer kako ćete vi doći do izražaja, zaboga, ako niste uklonili simbole postojanja onog prethodnog, onog prije vas?“

Da li se išta promijenilo u svijesti ljudi kada je riječ o spomenicima NOB-a, pitali smo potpredsjednika SABNOR-a BiH (Savez antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata) Juraja Martinovića:

„Pitanje je dosta kompleksno i teško je odgovoriti šta se dešava u glavama ljudi, ali je činjenica da su sada te devastacije manje prisutne. A što se države tiče i njenog odnosa, ona deklarativno stoji iza zaštite spomenika, ali čini mi se da još uvijek ne obezbjeđuje sredstva da se to stanje popravi.“

Ilustracije radi, Ministarstvo kulture i sporta Federacije BiH ove godine izdvaja 3 miliona konvertibilnih maraka za zaštitu kulturnih spomenika. Pomoćnica ministra za kulturnu baštinu i kulturu Angela Petrović kaže da procentualno nije velik dio novca izdvojen za spomenike NOB-a i navodi u šta će novac biti uložen:

„Partizansko groblje u Mostaru, Spomen - park Vraca, zatim jedan mali spomenik koji se zove Ranjenici u Livnu, to je jedan Augustinčićev spomenik, u Vogošći Đindino brdo - jedan spomenik čiji je autor profesor Zlatko Ugljen. I to bi za sada bilo to.“

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH svojevremeno je donijela nekoliko odluka kojima se memorijalne cjeline iz 2. svjetskog rata proglašavaju nacionalnim spomenicima. Riječ je o Memorijalnom kompleksu Šušnjar u Sanskom Mostu, Spomen - području Vraca u Sarajevu i Spomen - groblju u Mostaru. Oni su svrstani u kategoriju kulturno - istorijskog naslijeđa od najvećeg značaja za BiH, a entitetske vlasti su obavezne da provode sve pravne, tehničke, administrativne i finansijske obaveze za ispunjavanje mjera zaštite. Da li je to i urađeno, objašnjava član komisije Ljiljana Ševo:

„Mi nemamo informacije da su entitetske vlasti izdvojile namjenska sredstva, osim za Vraca, gdje su izdvojena sredstva samo za čišćenje lokaliteta, a imamo vaše informacije da je došlo do izvjesnih devastacija i oštećenja na Partizanskom groblju u Mostaru.“

Kakva će biti sudbina spomenika NOB-a teško je procijeniti, smatraju sagovornici Radija Slobodna Evropa ističući da, uprkos dobrim najmerama vlasti, na ruku im nipošto ne ide aktuelna politička klima u zemlji. Profesor Živanović:

„Mi se moramo tim vrijednostima vratiti, ali doista teško u ovim vremenima.“
  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

XS
SM
MD
LG