Dostupni linkovi

Spiranje istorije sa ulica


Jedan broj građana, međutim, nikada nije prihvatio ove nasilne promjene. Stanarka ulice koja je nosila ime hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša, u Banjaluci, srami se svaki put kad je upitaju za novu adresu jer ona danas glasi Ravnogorska 13. Ova Banjalučanka se prisjeća kako je doživjela ratno preimenovanje ulice:

„Jako me pogodilo jer se to ime veže za neki pokret o kojem sam ja učila neke loše stvari, tako nas je istorija učila. Međutim, ja bih, ako je već moralo doći do te promjene, u svakom slučaju voljela da je ulica dobila ime nekog poznatog srpskog književnika, umjetnika, muzičara, nekog zaista zaslužnog Srbina - iz daleke istorije naravno, ne ove savremenije.“

Nevladina organizacija Zajednica udruženja građana Banjaluke jedna je u nizu koje su pokrenule inicijativu da se pitanja aktuelnih naziva toponima u Banjaluci razmotre sa istorijskog, kulturološkog, sociološkog i ustavno-pravnog aspekta. Član Zajednice, profesor Fuad Balić kaže da je analiza 403 banjalučke ulice iz 1979. godine pokazala je da su Bošnjaci imali 81 ulicu, Srbi 114, Hrvati 55, a ostali iz drugih republika bivše Jugoslavije i svijeta - 153 ulice. U ratnom i poratnom periodu Skupština opštine Banjaluka donijela je, na prijedlog svoje komisije, niz odluka o promjenama tradicionalnih naziva ulica. Rezultati tih urbicidnih odluka, kaže Balić, vidljivi su i danas:

„Od 461 ulice, nazivi iz srpske kulturne baštine i srpskog korpusa nosi 333 ulice, iz bošnjačke istorije i baštine 3 - i to mogu sad nabrojati pošto su trojica: Meša Selimović, Skender Kulenović i Muhamed Mehmedbašić - iz hrvatske kulture i znanosti 20, ostali iz bivše Jugoslavije i svijeta 100. Kad se radi o srpskom i hrvatskom korpusu možda samo jedna napomena: da tu ima dosta imena iz drugih država, mislim na Srbiju i Hrvatsku, i da se često kod istih vrijednosti bosanski Hrvati i bosanski Srbi bili u sjeni Srba i Hrvata iz Hrvatske i Srbije.“

Istoričar Ahmet Ćeivan mišljenja je da je onima koji su u proteklom ratu i poslije njega mijenjali imena ulica u jednom momentu ponestalo ideja. Ćeivan to ilustruje primjerima:

„U Banjaluci imamo ulicu Todora od Stalaća, ili Srđe Zlopogrđe, a nemamo ulicu braće Ćirila i Metodija koji su donijeli pismenost srpskom narodu, nemamo ulicu ni Stevana Nemanje, jedne od najznačajnijih ličnosti iz srpske istorije. Ne znam, vjerovatno nekakav previd ili brzina su na to uticali. Mislim da ovo današnje stanje, koje je bilo danak jednom vremenu, treba preispitati.“

U Skupštini grada Banjaluka danas postoji politička volja da se vrate neki predratni nazivi toponima, tvrdi Zdravko Josipović, potpredsjednik Skupštine. Komisija za utvrđivanje prijedloga imena naselja, ulica i trgova u sadašnjem sastavu radi već dvije godine. Za to vrijeme nije vraćen nijedan predratni naziv, ali Jospović kaže da se radi na tome:

„Mislim da su se stvorili politički uvjeti u gradu Banjaluci da se neki od toponima ili imena ulica i naselja mogu vratiti i da mogu ući u proceduru normalnu, u skupštinsku proceduru, proceduru komisije, da se to može promijeniti. Međutim, procedura je dosta spora i dosta birokratski teška. Mi smo radili na tome da dobijemo sve pismene odluke imena ulica, novonosatala imena, na osnovu kojih ćemo mi vratiti ili promijeniti to ime.“

Zdravko Josipović kaže da, usprkos administrativnim barijerama, očekuje da će još u toku ove godine jedan broj predratnih naziva ulica biti vraćen. A stanarka iz banjalučke Ravnogorske ulice jedva čeka da se ponovo „useli“ u Ulicu Antuna Gustava Matoša, na istoj adresi.
  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

XS
SM
MD
LG