Istraživačko - dokumentacioni centar kao nevladina organizacija, koristeći različite naučne metode, prikupio je podatke prema kojima je od 1991. do 1995. godine u BiH poginulo ili nestalo oko 100 hiljada ljudi. Od ovoga broja, oko 65.000 su lica bošnjačke nacionalnosti, 25.000 Srbi, oko 8.000 Hrvati i 500 iz reda ostalih:
«Istraživali smo smrtno stradale građane BiH bez obzira na njihovo etničko, vjersko, političko opredjeljenje ili socijalno porijeklo i bez obzira na ideološka ubjeđenja i pripadnost vojnim formacijama. 97.207 imena je trenutno urađeno, sakupljeno u toj bazi. U ovoj zemlji su ubijani konkretni ljudi - i to nisu brojevi. I to je bio dug, zapravo, koji sam ja htio ispuniti - da se ti ljudi ne zaborave.»
Najveći broj žrtava zabilježen je na području Podrinja - oko 30.000, od kojih je gotovo 50 posto civila. Na području grada Sarajeva, prema podacima Istraživačko - dokumentacionog centra, ubijeno je oko 14.500 ljudi.
Predstavljajući ove podatke, Tokača je istakao da 10 godina nakon rata u BiH ne postoji precizan popis žrtava, a da su u javnosti prisutne grube i međusobno suprotstavljne procjene:
«Umjesto racionalnog dijaloga, manpuliranje brojevima bez činjenica i empirijskih istraživanja predstavljalo je dodatni element za produbljavanje neslaganja i podgrijavanje političke atmosfere. Sad sam potpuno svjestan koliko je još posla pred nama i koliko je ovo važno za naše društvo. Mislim da ćemo mi makar malo doprinijeti da se percepcija rata, način kako razmišljamo o ratu i nedavnoj prošlosti malo modificira u ovoj zemlji i da iz sfere usijanih debata, usijanih glava koje pričaju bez ikakve argumentacije pređemo na smirene razgovore i da pomognemo da se ova zemlja rehabilitira.»
Predsjedavajući Vijeća ministara Nikola Špirić podsjetio je kako u BiH još uvijek postoji veliki broj onih koji ne žele da se sazna prava istina o broju žrtava proteklog rata jer se sa tom istinom ne žele suočiti. «Iako sam kao čovjek i političar pokušao obezbijediti podršku državnih institucija ovom projektu Istraživačko - dokumentacionog centra, nisam uspio, ali ne odustajem», poručio je Špirić:
«I jedan ubijen čovjek je mnogo. I ja prvi put danas govorim ovdje - sve žrtve u okviru ovog istraživanja su moje žrtve. Dakle, sve su moje. Još uvijek mnogi ne žele da podrže ovakav način, a kvalitet ovog istraživanja je da izgrađujemo povjerenje i suživot u ovoj zemlji, a to podrazumijeva ljudski pristup žrtvi. Dok ne bude takav pristup žrtvama, dok one budu samo srpske ili samo bošnjačke ili samo hrvatske, tada rezultati s kojim se bave političari služe samo za pripremu osvete ili ne znam čega drugog, a to nije pogled u budućnost.»
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić kaže kako je utvrđivanje istine o tačnom broju poginulih i nestalih tokom rata u BiH trenutno najveća ljudska i politička tema u zemlji:
«Otkako sam došao ne mjesto člana Predsjedništva, najveći broj pojedinačnih slučajeva koji mi se obraća s ovim pitanjem: lično zainteresovan, pomozite, dajte nam da potražimo svoje nestale, dajte da se oni koji su to počinili kazne, gone da se privedu pravdi. Dakle, kada će ova država kao svoje strateško opredjeljenje, svoj strateški pravac uzeti i reći: mi nećemo više da ovo bude zemlja masovnih grobnica, zemlja nestalih, hoćemo da dođemo do kraja sa tom pričom? Ja se bojim da vam neću dati optimističan odgovor.»
Saradnik na projektu «Bosanska knjiga mrtvih» Istraživačko - dokumentacionog centra Filip Verwimp naglasio je da iskustva drugih zemalja pokazuju da se istina o ratu i njegovim posljedicama, bez obzira na političke opstrukcije, prije ili poslije uvijek utvrdi:
«Želim parafrizirati riječi jednog profesora prava, a to je da smrt uvijek pobjeđuje. Drugim riječima, koliko god bilo pokušaja da se to gurne pod tepih, na kraju-krajeva će izaći na vidjelo jer će nakon nekog vremena mlađi pitati starije šta se desilo početkom 90-tih u BiH. I treba pozvati političare da iskoriste ovo što je Dokumentacioni centar prikupio i možda jednog dana njihova istraživanja mogu biti sastavni dio časova istorije koji će se držati u školama.»
U Istraživačko - dokumentacionom centru napominju da objavljeni podaci nisu definitivni i da su moguća odstupanja zbog toga što svakodnevno pristižu nove informacije o broju nestalih i ubijenih lica u BiH.
«Istraživali smo smrtno stradale građane BiH bez obzira na njihovo etničko, vjersko, političko opredjeljenje ili socijalno porijeklo i bez obzira na ideološka ubjeđenja i pripadnost vojnim formacijama. 97.207 imena je trenutno urađeno, sakupljeno u toj bazi. U ovoj zemlji su ubijani konkretni ljudi - i to nisu brojevi. I to je bio dug, zapravo, koji sam ja htio ispuniti - da se ti ljudi ne zaborave.»
Najveći broj žrtava zabilježen je na području Podrinja - oko 30.000, od kojih je gotovo 50 posto civila. Na području grada Sarajeva, prema podacima Istraživačko - dokumentacionog centra, ubijeno je oko 14.500 ljudi.
Predstavljajući ove podatke, Tokača je istakao da 10 godina nakon rata u BiH ne postoji precizan popis žrtava, a da su u javnosti prisutne grube i međusobno suprotstavljne procjene:
«Umjesto racionalnog dijaloga, manpuliranje brojevima bez činjenica i empirijskih istraživanja predstavljalo je dodatni element za produbljavanje neslaganja i podgrijavanje političke atmosfere. Sad sam potpuno svjestan koliko je još posla pred nama i koliko je ovo važno za naše društvo. Mislim da ćemo mi makar malo doprinijeti da se percepcija rata, način kako razmišljamo o ratu i nedavnoj prošlosti malo modificira u ovoj zemlji i da iz sfere usijanih debata, usijanih glava koje pričaju bez ikakve argumentacije pređemo na smirene razgovore i da pomognemo da se ova zemlja rehabilitira.»
Predsjedavajući Vijeća ministara Nikola Špirić podsjetio je kako u BiH još uvijek postoji veliki broj onih koji ne žele da se sazna prava istina o broju žrtava proteklog rata jer se sa tom istinom ne žele suočiti. «Iako sam kao čovjek i političar pokušao obezbijediti podršku državnih institucija ovom projektu Istraživačko - dokumentacionog centra, nisam uspio, ali ne odustajem», poručio je Špirić:
«I jedan ubijen čovjek je mnogo. I ja prvi put danas govorim ovdje - sve žrtve u okviru ovog istraživanja su moje žrtve. Dakle, sve su moje. Još uvijek mnogi ne žele da podrže ovakav način, a kvalitet ovog istraživanja je da izgrađujemo povjerenje i suživot u ovoj zemlji, a to podrazumijeva ljudski pristup žrtvi. Dok ne bude takav pristup žrtvama, dok one budu samo srpske ili samo bošnjačke ili samo hrvatske, tada rezultati s kojim se bave političari služe samo za pripremu osvete ili ne znam čega drugog, a to nije pogled u budućnost.»
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić kaže kako je utvrđivanje istine o tačnom broju poginulih i nestalih tokom rata u BiH trenutno najveća ljudska i politička tema u zemlji:
«Otkako sam došao ne mjesto člana Predsjedništva, najveći broj pojedinačnih slučajeva koji mi se obraća s ovim pitanjem: lično zainteresovan, pomozite, dajte nam da potražimo svoje nestale, dajte da se oni koji su to počinili kazne, gone da se privedu pravdi. Dakle, kada će ova država kao svoje strateško opredjeljenje, svoj strateški pravac uzeti i reći: mi nećemo više da ovo bude zemlja masovnih grobnica, zemlja nestalih, hoćemo da dođemo do kraja sa tom pričom? Ja se bojim da vam neću dati optimističan odgovor.»
Saradnik na projektu «Bosanska knjiga mrtvih» Istraživačko - dokumentacionog centra Filip Verwimp naglasio je da iskustva drugih zemalja pokazuju da se istina o ratu i njegovim posljedicama, bez obzira na političke opstrukcije, prije ili poslije uvijek utvrdi:
«Želim parafrizirati riječi jednog profesora prava, a to je da smrt uvijek pobjeđuje. Drugim riječima, koliko god bilo pokušaja da se to gurne pod tepih, na kraju-krajeva će izaći na vidjelo jer će nakon nekog vremena mlađi pitati starije šta se desilo početkom 90-tih u BiH. I treba pozvati političare da iskoriste ovo što je Dokumentacioni centar prikupio i možda jednog dana njihova istraživanja mogu biti sastavni dio časova istorije koji će se držati u školama.»
U Istraživačko - dokumentacionom centru napominju da objavljeni podaci nisu definitivni i da su moguća odstupanja zbog toga što svakodnevno pristižu nove informacije o broju nestalih i ubijenih lica u BiH.
