Dostupni linkovi

Slab odziv Srba na manjinskim izborima


Prema neslužbenim podacima na nedjeljne izbore za manjinska vijeća izišlo je oko 24.000 Srba, što je tek 12 posto u odnosu na ukupan broj stanovnika srpske nacionalnosti u Hrvatskoj, kojih je prema popisu iz 2001. godine 201.000. redsjednik Srpskog demokratskog foruma, Veljko Džakula, navodi više razloga tako skromnom odazivu:

„Samo ću se pozvati na analizu UNHCR-a, po kojoj se 50 posto Srba osjeća građanima drugog reda, a 43 posto se ne osjeća slobodnim. Teško je očekivati da će ljudi u gradovima izaći sami, kao predstavnici srpske manjine, da glasaju jer žele da, u okruženju u kojem žive, još uvijek na sebe ne skreće pažnju, žele nekakav normalan život i da ih se ostavi na miru. Koliko je tu god odgovornost samih članova manjine, što ne izlaze na izbore, tu je i odgovornost većine što je stvorila takvu klimu da se manjine ne osjećaju dovoljno slobodnim da izađu na izbore i da glasaju.“

Najviše mandata među srpskim listama osvojilo je Srpsko narodno vijeće, na čijem čelu je doktor Milorad Pupovac - od 485, SNV-u je u općinama, gradovima i županijama pripalo 390 mandata:

„Time se i na taj način Srpsko narodno vijeće nakon ovih izbora pokazalo kao ključna institucija samouprave Srba u Republici Hrvatskoj, koja se gradi već 10 godina.“

Osim za Srpsko narodno vijeće, Srbi u Hrvatskoj su na ovim izborima prvi put mogli glasati i za neke druge opcije i novoosnovane zajednice Srba u Zagrebu, sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Slavonskom Brodu, Požegi, Istri. Predsjednik SDF-a, Veljko Džakula:

„Dobro je da je bilo dvostrukih lista jer to su izbori. Tu je bio veliki protivnik SNV, koji je smatrao da treba biti samo jedna lista. Mi smatramo da ako je samo jedna lista, onda to više nisu izbori, nego imenovanja, a kada se ljudima daje i moguća alternativa, to je nešto sasvim novo.“

David Orlović iz novoosnovane Zajednice Srba Zagreba, koja je na svojim prvim izborima u glavnom gradu Hrvatske osvojila čak 12 mandata (Srpsko narodno vijeće 13) također govori o skromnom, ali ipak povećanom odazivu zagrebačkih Srba:

„Na izbore je izišlo 1837 birača, što je oko 6,5 posto od ukupno 28600 srpskih birača u Zagrebu, što je prilično mali broj, ali je dvostruki broj u odnosu na izbore prošlog puta. Kada usporedite to sa židovskom zajednicom ili mađarskom ili češkom, koje imaju i svoje objekte i svoje tradicionalne organizacije i većinu ljudi uključene u neke od aktivnosti, mi imamo ispod 10 posto svih Srba Zagreba koji su na bilo koji način uključeni u bilo koju srpsku asocijaciju, počevši od crkve do političkih stranaka.“

Ukupno je na druge po redu manjinske izbore u Hrvatskoj izišlo nešto više birača nego prije četiri godine, iako je kod svih manjina taj broj i dalje skroman, od osam do 15 posto građana, koji su odlučili iskoristiti svoje manjinsko biračko pravo. Visok odaziv zabilježen je jedino u dobro organiziranoj židovskoj zajednici i područjima u kojima je tradicionalno veća koncentracija pripadnika nacionalnih manjina, kao što je u Istočnoj Slavoniji, Daruvaru.

Izvršni direktor u Srpskom demokratskom forumu, Ljubo Manojlović:

„Mali broj ljudi je izašao i bojimo se da će ta institucija manjinske samouprave i izbora za manjine biti ovim potezom dosta devalvirana.“

Predsjednik Srpskog narodnog vijeća, Milorad Pupovac, smatra da bi trebalo mijenjati i Ustavni zakon o manjima, te manjinsku samoupravu uglavnom prepustiti manjinama, a od države se očekuje da za te izbore osigura i sredstva:

„Morat će osigurati sredstva, ne samo za svoje činovnike, nego će morati osigurati sredstva za kampanju, za ono što ovi izbori trebaju imati jer se ne možemo ponašati kao da je riječ o izborima za kućni savjet, a očekivati da ćemo imati rezultate kao da je riječ o izborima za Parlament.“
XS
SM
MD
LG