Ne precizirajući kakvu vrstu pomoći očekuje od Ujedinjenih nacija, Silajdžić je naglasio:
“Tvrdnje da presuda nema nikakvu posljedicu - kakva je to presuda koja nema posljedicu? Kakav je to sud koji donosi presudu koja nema posljedicu? I kakve su to Ujedinjene nacije koje ne reaguju na ovu presudu? Do sada nismo čuli reakciju Ujedinjenih nacija na ovu presudu, a ovu presudu provode Ujedinjene nacije, tijela Ujedinjenih nacija. Tu nam je potrebna akcija Ujedinjenih nacija. Dakle, Ujedinjene nacije će odlučiti, iz svoje nadležnosti naravno, šta to znači. Činjenica je da su vojska RS-a i MUP RS-a, dakle te dvije institucije, počinile genocid prema presudi. Do Ujedinjenih nacija, generalnog sekretara, Vijeća sigurnosti, Generalne skupštine je da odluče o tome.”
Hrvatski član Predsjedništva Željko Komšić, ističući da je svjestan kakve će reakcije ovo pismo izazvati u bh. javnosti, naglasio je da to nije poziv na kolektivnu odgovornost srpskog naroda:
“Naš stav definitivno nije da cijeli srpski narod u BiH ili generalno Srbi moraju snositi posljedice svega onoga što su radile određene institucije u periodu od 1992. do 1995. Mislim da se ne može reći da su genocid počinili slučajni prolaznici kroz Srebrenicu. Dakle, za takvu vrstu radnje je potrebna organizacija, potrebne su institicije, koje su de fakto postojale, i one su to učinile.”
Silajdžić je potvrdio kako ova inicijativa nije usaglašena na sa trećim članom Predsjedništva BiH, predsjedavajućim Nebojšom Radmanovićem, te kako on ne stoji iza ovog pisma. Radmanoviću je dostavljen materijal, a o njemu će se razgovarati naknadno, dodao je Silajdžić.
Reagujući na Silajdžićevo i Komšićevo pismo Ban Ki Munu, predsjednik Narodne skupštine RS-a Igor Radojičić ističe da je neprihvatljiva praksa da se odluke u Predsjedništvu donose preglasavanjem, jer je očito da o krupnim političkim pitanjima postoje potpuno suprotstavljeni stavovi:
“Drugo pitanje je da li Predsjedništvo uopšte ima nadležnost za donošenje odluke ovakve sadržine, jer ako se radi o presudi Suda u Hagu, Sud u Hagu je, prvo, taj koji donosi odluku, koji dalje eventualno se brine o njenoj implementaciji i tu se eventualno može uključiti Savjet bezbjednosti, odnosno Ujedinjene nacije. Ovdje se uporno pokušava napraviti zamjena teza - da se sada RS ili političari iz RS-a optuže da sad oni ulaze u suštinu priča o ratnim zločinima. Ovdje se radi o odluci Predsjedništva koja je osporena. Da li Predsjedništvo ima pravo da donosi ovakav akt i da li svojom sadržinom ustvari neko ima neke negativne namjere sasvim druge prirode, a ne ono što je samo pitanje ratnih zločina i suđenja za ratne zločine u BiH?”
Da podsjetimo: prije pisma generalnom sekretaru Ujedinjenih naroda propao je Silajdžićev prijedlog da se u ime Predsjedništva BiH uputi zahtjev Srbiji da ispoštuje obaveze prema BiH po Konvenciji o spriječavanju genocida. Sredinom aprila Radmanović je na ovaj prijedlog u Predsjedništvu BiH stavio veto, što je kasnije potvrdila i Narodna skupština RS-a.
Povodom pisma generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija oglasio se i predsjednik Vlade RS-a Milorad Dodik koji je pozvao međunarodnu zajednicu da se konačno jasno i javno odredi o presudi u tužbi BiH protiv SRJ, u kojoj se nigdje ne navodi odgovornost RS-a i njenih institucija.
“Tvrdnje da presuda nema nikakvu posljedicu - kakva je to presuda koja nema posljedicu? Kakav je to sud koji donosi presudu koja nema posljedicu? I kakve su to Ujedinjene nacije koje ne reaguju na ovu presudu? Do sada nismo čuli reakciju Ujedinjenih nacija na ovu presudu, a ovu presudu provode Ujedinjene nacije, tijela Ujedinjenih nacija. Tu nam je potrebna akcija Ujedinjenih nacija. Dakle, Ujedinjene nacije će odlučiti, iz svoje nadležnosti naravno, šta to znači. Činjenica je da su vojska RS-a i MUP RS-a, dakle te dvije institucije, počinile genocid prema presudi. Do Ujedinjenih nacija, generalnog sekretara, Vijeća sigurnosti, Generalne skupštine je da odluče o tome.”
Hrvatski član Predsjedništva Željko Komšić, ističući da je svjestan kakve će reakcije ovo pismo izazvati u bh. javnosti, naglasio je da to nije poziv na kolektivnu odgovornost srpskog naroda:
“Naš stav definitivno nije da cijeli srpski narod u BiH ili generalno Srbi moraju snositi posljedice svega onoga što su radile određene institucije u periodu od 1992. do 1995. Mislim da se ne može reći da su genocid počinili slučajni prolaznici kroz Srebrenicu. Dakle, za takvu vrstu radnje je potrebna organizacija, potrebne su institicije, koje su de fakto postojale, i one su to učinile.”
Silajdžić je potvrdio kako ova inicijativa nije usaglašena na sa trećim članom Predsjedništva BiH, predsjedavajućim Nebojšom Radmanovićem, te kako on ne stoji iza ovog pisma. Radmanoviću je dostavljen materijal, a o njemu će se razgovarati naknadno, dodao je Silajdžić.
Reagujući na Silajdžićevo i Komšićevo pismo Ban Ki Munu, predsjednik Narodne skupštine RS-a Igor Radojičić ističe da je neprihvatljiva praksa da se odluke u Predsjedništvu donose preglasavanjem, jer je očito da o krupnim političkim pitanjima postoje potpuno suprotstavljeni stavovi:
“Drugo pitanje je da li Predsjedništvo uopšte ima nadležnost za donošenje odluke ovakve sadržine, jer ako se radi o presudi Suda u Hagu, Sud u Hagu je, prvo, taj koji donosi odluku, koji dalje eventualno se brine o njenoj implementaciji i tu se eventualno može uključiti Savjet bezbjednosti, odnosno Ujedinjene nacije. Ovdje se uporno pokušava napraviti zamjena teza - da se sada RS ili političari iz RS-a optuže da sad oni ulaze u suštinu priča o ratnim zločinima. Ovdje se radi o odluci Predsjedništva koja je osporena. Da li Predsjedništvo ima pravo da donosi ovakav akt i da li svojom sadržinom ustvari neko ima neke negativne namjere sasvim druge prirode, a ne ono što je samo pitanje ratnih zločina i suđenja za ratne zločine u BiH?”
Da podsjetimo: prije pisma generalnom sekretaru Ujedinjenih naroda propao je Silajdžićev prijedlog da se u ime Predsjedništva BiH uputi zahtjev Srbiji da ispoštuje obaveze prema BiH po Konvenciji o spriječavanju genocida. Sredinom aprila Radmanović je na ovaj prijedlog u Predsjedništvu BiH stavio veto, što je kasnije potvrdila i Narodna skupština RS-a.
Povodom pisma generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija oglasio se i predsjednik Vlade RS-a Milorad Dodik koji je pozvao međunarodnu zajednicu da se konačno jasno i javno odredi o presudi u tužbi BiH protiv SRJ, u kojoj se nigdje ne navodi odgovornost RS-a i njenih institucija.
