Dostupni linkovi

Nova hrvatska profesija - lobiranje


"Dolazeći na ovo predstavljanje knjige, susreo sam na tramvajskoj stanici jednog uvaženog poznanika, starijeg profesora, akademika. Kada sam mu objasnio da idem na predstavljanje knjige koja se zove Lobiranje interesne skupine i kanali utjecaja u Evropskoj uniji, rezignirano mi je odvratio – Svašta će nam još oni nametnuti."

Pričom o susretu s uvaženim akademikom, profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, Damir Grubiša, jezgrovito je pokazao kako o toj novoj profesiji, lobiranju, Hrvatska još jako malo zna:

"Susrećemo se sa jednom temom po prvi puta na jedan sustavan i drugačiji način, nego što je to u našoj uobičajenoj predodžbi o takvom problemu kao što je lobiranje."

Nužnost profesionalnog lobiranja, koje može prodrijeti tamo gdje službeni diplomatski kanali ne mogu, prvi su shvatili u hrvatskoj Gospodarskoj i Obrtničkoj komori, a odnedavno i u nekoliko hrvatskih regija.

Željko Ivančević je kao lobist u Evropskom parlamentu akreditiran od strane Zaklade za promociju ekonomskih interesa:

"Dvije godine radimo kao hrvatski lobisti u uredu Zaklade za promicanje gospodarskih interesa u Briselu. Na samom smo početku. Kod nas se to čini sa vrlo niskim intenzitetom i sa malo razumijevanja. Bojim se da će to imati i loše učinke, ne samo na dužinu naših pregovora, nego i na uspjeh naših snalaženja u Evropskoj uniji kada postanemo član."

Državna tajnica za europske integracije, Marija Pejćinović – Burić, potvrđuje da će Hrvatska vlada morati ubuduće više uvažavati profesionalno lobiranje različitih eksperata:

"Takva vrsta lobiranja nije postojala, ali se ona nazire i kreće. Vjerujem da će, kada Hrvatska uđe u Evropsku uniju, ona činiti legitimni dio mozaika ukupnog lobiranja, i onog sa razine diplomacije države, ali i sa ovog pojedinačnog, partikularnog, sa razine udruga ili sa razine nekih industrija."

Hrvatska je sasvim vjerojatno u proteklih 17 godina koristila za svoje interese neke strane lobiste, ističe Natko Vlahović, akreditirani lobist Hrvatske obrtničke komore u Evropskom parlamentu:

"Ako se to i događalo, to nikada nećemo javno saznati jer većina lobističkih agencija u to vrijeme, a i mnoge od njih danas, ne govore o tome koga zastupaju, pogotovo ako zastupaju vlade država, bilo kandidatkinja ili potencijalnih kandidatkinja. Nadam se da je i to nešto što će se ubrzo promijeniti."

Autor prve knjige o lobiranju na hrvatskom jeziku, doktor Igor Vidačak:

"U neslužbenim kanalima se moglo čuti da su neki strani lobisti bili angažirani na nekim poslovima, ali ovo o čemu smo sada govorili svakako nismo radili, niti još uvijek radimo dovoljno. Profesionalno lobiranje je nešto drugo, pogotovo jačanje hrvatskih kapaciteta da rade taj posao."

Natko Vlahović, jedan od prve četvorice službenih hrvatskih lobista u Evropskoj uniji, zaključuje kako je riječ o pionirskom poslu, ali da je važno da je Hrvatska u njega krenula:

"Mislim da je jako važno prepoznati činjenicu da službeni kanali komunikacije i diplomatski kanali komunikacije danas više nisu prikladni za proces odlučivanja u Evropskoj uniji."
XS
SM
MD
LG