RSE: Mada u Sarajevu ima nekoliko izuzetno značajnih kulturnih manifestacija, imam dojam da se Sajam knjige očekuje sa najviše uzbuđenja među mnogobrojnom publikom, ljudima najrazličitijih profila.
ŠAHINPAŠIĆ: Sarajevska i bosanskohercegovačka publika je već na neki način shvatila i prihvatila tradicionalno ograniziranje Sajma knjiga i Međunarodnog bijenala knjiga i svoj budžet prilagođava tim terminima, kada sebe i svoje najbliže daruju, dosta povoljno, najnovijim knjigama, najnovijom produkcijom knjiga koja se ostvaruje u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji.
RSE: Koliko je izdavača prijavljeno ove godine, iz kojih su sve zemalja i šta nam to nude?
ŠAHINPAŠIĆ: Ove godine ćemo imati oko 130 štandova sa 180 izdavača na tim štandovima. Naime, pojedini štandovi će ugostiti i suizlagače. Kolektivno učešće su uzeli, prvi put od osnivanja i osamostaljenja, izdavači iz Crne Gore. Zatim, kolektivno izlažu i izdavači iz Hrvatske. Naši susjedi iz Srbije izlažu individualno. Od zemalja van bivše Jugoslavije, imamo učešće izlagača iz Francuske, Njemačke, Engleske, Švedske, Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Ove je godine sajam najveći po površini – biće angažovano više od 5.500 kvadratnih metara prostora da bi se svi izlagači i izdavači smjestili tokom sajma.
RSE: Meni se u ovom trenutku najzanimljivijim čini dolazak Šveđana s jednim zaista interesantnim programom i opet jedna prava najezda srbijanskih izdavača.
ŠAHINPAŠIĆ: Kraljevina Švedska je odlučila prvi put ove godine, preko svoje ambasade u Sarajevu, bosanskohercegovačkoj javnosti predstaviti bosanskohercegovačkoj javnosti i publici naturalizirane Šveđane (bivše Bosance, sadašnje Šveđane) kao autore, književnike, publiciste i tako dalje.
RSE: Tu je i ova neponovljiva ljubav između srbijanskih izdavača i bosanskohercegovačkih kupaca. Tu je, imam osjećaj, presudna cijena.
ŠAHINPAŠIĆ: U pravu si. Srbijanski izdavači dolaze u Bosnu i Hercegovinu u najvećem mogućem broju. Ne znam da postoji ijedan izdavač u Srbiji koji ne učestvuje na ovom Sajmu knjiga. Oni uistinu imaju najjeftiniju proizvodnju knjiga u cijelom regionu i samim tim imaju i najnižu prodajnu cijenu knjiga. A bosanska javnost i publika nije tako osjetljiva kad je u pitanju jezik – prihvata i hrvatski i srpski ravnopravno kao maternji bosanski. Tako da u tom slučaju prevladava cijena prilikom izbora.
RSE: Pomenuo si da se naredne sedmice, uz 19. sajam, održava i 9. bijenale knjige. Poznajem dosta ljudi koji ne razlikuju ove dvije manifestacije.
ŠAHINPAŠIĆ: Sarajevski Sajam knjiga, prije pet godina je bila manifestacija koja nije imala publike, jednostavno nije imala izlagača. A bijenale kao institucija je imala publiku, imala je izlagače, ali nije imala prostor, koji je Sarajevski sajam imao. Mi smo integrisali te dvije manifestacije i nastala je ova jedna, zajednička, tradicionalna manifestacija koja se održava svake godine. Bijenale ne napuštamo, ta manifestacija se dešava svake dvije godine. Tokom bijenala, sarajevsku i bosansku publiku darujemo s nečim specifičnim. Kako bi se razlikovalo od redovitih godišnjih sajmova, ove godine će to biti, između ostalog, veći broj naslova koje ćemo objaviti i biće jedna spektakularna promocija i aktivnost vezana za jednu knjigu koja je najpopularnija u ovom regionu. Radi se o ovoj famoznoj „UN dijeti“ ili kako se u originalu zove „Devedesetodnevna dijeta“, dvaju autorica iz Slovenije, iz Ptuja, koje će doći da promovišu knjigu. I u Hrvatskoj i u Bosni i u Slovačkoj i u Austriji i u Italiji i diljem Evrope, prodato je preko milion primjeraka te knjige. Tako da svi sa ne strpljenjem očekuju promociju u Sarajevu.
RSE: U okviru sajma će biti još nekoliko zaista zanimljivih programa. Svojim značajem se naravno izdvaja Treći međunarodni susret slavista i bibliotekara, pa me nekako iznenađuje, s obzirom da se radi o kulturnim događajima par excellence, činjenica da budžeti nadležnih ministarstva nekako ostaju daleko od organizatora.
ŠAHINPAŠIĆ: Nažalost, ko god se u ovoj državi bavi knjigom, on je ili anatemisan ili je daleko od srca odnosno daleko od budžeta. Ja ne razumijem koji su argumenti potrebni određenim ministarstvima da se prezentiraju kako bi konačno Sajam i Bijenale knjige ušli u redovne izvore finansiranja. Mi imamo sporadično sufinansiranje sa nekih 10.000 do 20.000 maraka u ad hoc odlukama. Međutim, mi nismo ušli u finansijski plan niti jedne bosanskohercegovačke institucije. A pri tome ovaj sajam skupi više od 50.000 posjetilaca. To su ljudi kojih se kultura direktno tiče, to nisu ljudi koji slučajno dođu, to su ljudi koje zanima knjiga. Naravno, najmanje dolaze oni koje smo mi birali – naši političari. Oni su najrjeđi gosti na Sajmu i na Bijenalu knjige.
RSE: Da, vjerovatno misle da je sajam knjige kao sajam šljivovice.
ŠAHINPAŠIĆ: Na sajmu šljivovice su sigurno brojniji. Moram istaći časne izuzetke.
RSE: O tome, zapravo, najbolje svjedoči o statusu knjige kod nas. Ali ako ništa, izdavaštvo je preživjelo i teže udare. Preživjelo je, recimo, PDV, pa se nadam da će valjda preživjeti i ove neodgovorne vlasti.
ŠAHINPAŠIĆ: Ja se iskreno nadam. Mi jesmo uslovno preživjeli prvu godinu PDV-a. Ali, vidjeće se tokom sajma koliki će broj novih naslova bosanski izdavači prezentirati bosanskoj javnosti i to će biti odraz stvarnog stanja bosanskohercegovačkog izdavaštva u ovom trenutku.
RSE: Mnogo hvala na ovom razgovoru.
ŠAHINPAŠIĆ: Hvala vama i pozivamo vas na druženje u narednih šest dana. U srijedu, 18. aprila, otvaramo sajam u 10:00 sati ujutro. A u ponedjeljak, 23. aprila, na Svjetski dan knjige, zatvaramo sajam u 17:00 sati.
ŠAHINPAŠIĆ: Sarajevska i bosanskohercegovačka publika je već na neki način shvatila i prihvatila tradicionalno ograniziranje Sajma knjiga i Međunarodnog bijenala knjiga i svoj budžet prilagođava tim terminima, kada sebe i svoje najbliže daruju, dosta povoljno, najnovijim knjigama, najnovijom produkcijom knjiga koja se ostvaruje u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji.
RSE: Koliko je izdavača prijavljeno ove godine, iz kojih su sve zemalja i šta nam to nude?
ŠAHINPAŠIĆ: Ove godine ćemo imati oko 130 štandova sa 180 izdavača na tim štandovima. Naime, pojedini štandovi će ugostiti i suizlagače. Kolektivno učešće su uzeli, prvi put od osnivanja i osamostaljenja, izdavači iz Crne Gore. Zatim, kolektivno izlažu i izdavači iz Hrvatske. Naši susjedi iz Srbije izlažu individualno. Od zemalja van bivše Jugoslavije, imamo učešće izlagača iz Francuske, Njemačke, Engleske, Švedske, Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Ove je godine sajam najveći po površini – biće angažovano više od 5.500 kvadratnih metara prostora da bi se svi izlagači i izdavači smjestili tokom sajma.
RSE: Meni se u ovom trenutku najzanimljivijim čini dolazak Šveđana s jednim zaista interesantnim programom i opet jedna prava najezda srbijanskih izdavača.
ŠAHINPAŠIĆ: Kraljevina Švedska je odlučila prvi put ove godine, preko svoje ambasade u Sarajevu, bosanskohercegovačkoj javnosti predstaviti bosanskohercegovačkoj javnosti i publici naturalizirane Šveđane (bivše Bosance, sadašnje Šveđane) kao autore, književnike, publiciste i tako dalje.
RSE: Tu je i ova neponovljiva ljubav između srbijanskih izdavača i bosanskohercegovačkih kupaca. Tu je, imam osjećaj, presudna cijena.
ŠAHINPAŠIĆ: U pravu si. Srbijanski izdavači dolaze u Bosnu i Hercegovinu u najvećem mogućem broju. Ne znam da postoji ijedan izdavač u Srbiji koji ne učestvuje na ovom Sajmu knjiga. Oni uistinu imaju najjeftiniju proizvodnju knjiga u cijelom regionu i samim tim imaju i najnižu prodajnu cijenu knjiga. A bosanska javnost i publika nije tako osjetljiva kad je u pitanju jezik – prihvata i hrvatski i srpski ravnopravno kao maternji bosanski. Tako da u tom slučaju prevladava cijena prilikom izbora.
RSE: Pomenuo si da se naredne sedmice, uz 19. sajam, održava i 9. bijenale knjige. Poznajem dosta ljudi koji ne razlikuju ove dvije manifestacije.
ŠAHINPAŠIĆ: Sarajevski Sajam knjiga, prije pet godina je bila manifestacija koja nije imala publike, jednostavno nije imala izlagača. A bijenale kao institucija je imala publiku, imala je izlagače, ali nije imala prostor, koji je Sarajevski sajam imao. Mi smo integrisali te dvije manifestacije i nastala je ova jedna, zajednička, tradicionalna manifestacija koja se održava svake godine. Bijenale ne napuštamo, ta manifestacija se dešava svake dvije godine. Tokom bijenala, sarajevsku i bosansku publiku darujemo s nečim specifičnim. Kako bi se razlikovalo od redovitih godišnjih sajmova, ove godine će to biti, između ostalog, veći broj naslova koje ćemo objaviti i biće jedna spektakularna promocija i aktivnost vezana za jednu knjigu koja je najpopularnija u ovom regionu. Radi se o ovoj famoznoj „UN dijeti“ ili kako se u originalu zove „Devedesetodnevna dijeta“, dvaju autorica iz Slovenije, iz Ptuja, koje će doći da promovišu knjigu. I u Hrvatskoj i u Bosni i u Slovačkoj i u Austriji i u Italiji i diljem Evrope, prodato je preko milion primjeraka te knjige. Tako da svi sa ne strpljenjem očekuju promociju u Sarajevu.
RSE: U okviru sajma će biti još nekoliko zaista zanimljivih programa. Svojim značajem se naravno izdvaja Treći međunarodni susret slavista i bibliotekara, pa me nekako iznenađuje, s obzirom da se radi o kulturnim događajima par excellence, činjenica da budžeti nadležnih ministarstva nekako ostaju daleko od organizatora.
ŠAHINPAŠIĆ: Nažalost, ko god se u ovoj državi bavi knjigom, on je ili anatemisan ili je daleko od srca odnosno daleko od budžeta. Ja ne razumijem koji su argumenti potrebni određenim ministarstvima da se prezentiraju kako bi konačno Sajam i Bijenale knjige ušli u redovne izvore finansiranja. Mi imamo sporadično sufinansiranje sa nekih 10.000 do 20.000 maraka u ad hoc odlukama. Međutim, mi nismo ušli u finansijski plan niti jedne bosanskohercegovačke institucije. A pri tome ovaj sajam skupi više od 50.000 posjetilaca. To su ljudi kojih se kultura direktno tiče, to nisu ljudi koji slučajno dođu, to su ljudi koje zanima knjiga. Naravno, najmanje dolaze oni koje smo mi birali – naši političari. Oni su najrjeđi gosti na Sajmu i na Bijenalu knjige.
RSE: Da, vjerovatno misle da je sajam knjige kao sajam šljivovice.
ŠAHINPAŠIĆ: Na sajmu šljivovice su sigurno brojniji. Moram istaći časne izuzetke.
RSE: O tome, zapravo, najbolje svjedoči o statusu knjige kod nas. Ali ako ništa, izdavaštvo je preživjelo i teže udare. Preživjelo je, recimo, PDV, pa se nadam da će valjda preživjeti i ove neodgovorne vlasti.
ŠAHINPAŠIĆ: Ja se iskreno nadam. Mi jesmo uslovno preživjeli prvu godinu PDV-a. Ali, vidjeće se tokom sajma koliki će broj novih naslova bosanski izdavači prezentirati bosanskoj javnosti i to će biti odraz stvarnog stanja bosanskohercegovačkog izdavaštva u ovom trenutku.
RSE: Mnogo hvala na ovom razgovoru.
ŠAHINPAŠIĆ: Hvala vama i pozivamo vas na druženje u narednih šest dana. U srijedu, 18. aprila, otvaramo sajam u 10:00 sati ujutro. A u ponedjeljak, 23. aprila, na Svjetski dan knjige, zatvaramo sajam u 17:00 sati.
