Dostupni linkovi

Rezolucija o Srebrenici - pravo žrtve ili antiustavni čin


KARABEG: Gospodine Vasiću, Vlada Republike Srpske nedavno je proglasila Srebrenicu područjem od posebnog socijalnog i ekonomskog značaja. Šta to praktično znači za stanovnike Srebrenice i zašto je to učinjeno?

VASIĆ: To je logičan potez Vlade Republike Srpske koja je još ranije formirala fond za razvoj istočnog dijela Republike Srpske. Taj fond će raspolagati sa 100 miliona eura koji će pristići iz prodaje Telekoma i naftnog kompleksa. Ta sredstva, koja će biti korištena za razvoj ekonomije i rješavanje socijalne i urbane infrastrukture, obuhvatiće, naravno, i Srebrenicu. Odluka vlade da Srebrenica bude pod posebnom socijalnom i ekonomskom brigom je samo konkretizacija politike ekonomskog napretka koju smo mi promovisali pod sloganom "Naprijed Srpska".

KARABEG:Gospodine Ahmetoviću, vi ste bili jedan od inicijatora rezolucije Skupštine opštine Srebrenica kojom se traži izdvajanje ove opštine iz Republike Srpske. Kako vi gledate na ovu odluku Vlade Republike Srpske? Da li se makar delimično izlazi u susret vašim zahtevima?



AHMETOVIĆ:Skupština opštine je usvojila rezoluciju na bazi presude Međunarodnog suda pravde u Hagu kojom je utvrđeno da je u Srebrenici počinjen genocid i da je za to odgovorna Vojska Republike Srpske. S obzirom da je Međunarodni sud pravde lokalizirao genocid na područje opštine Srebrenica, sasvim je logično da Skupština opštine Srebrenica o tome zauzme svoj politički stav koji je uputila Parlamenta BiH tražeći od njega da zauzmu stav po tom pitanju. Što se tiče odluke Vlade Republike Srpske da Srebrenicu proglasi područjem od posebnog socijalnog i ekonomskog značaja, to je potez koji treba pozdraviti, ali se isto tako mora konstatovati da je on došao sa velikim zakašnjenjem. Ekonomsko i socijalno stanje u Srebrenici je veoma teško i biće potrebno još još mnogo napora, sredstava i odricanja da Srebrenica postane mjesto koje će biti prihvatljivo za sve njene građane.

KARABEG:Gospodine Vasiću, kako vi gledate na rezoluciju Skupštine opštine Srebrenica kojom se traži izdvajanje ove opštine iz Republike Srpske?

VASIĆ: Ta deklaracija je protivustavni čin. Vlasti u Republici Srpskoj, gdje Srebrenica pripada, a i one u Bosni i Hercegovini, trebalo bi da je stave van snage. Deklaracija se poziva na presudu Međunarodnog suda pravde i na ratna zla koja su pretrpjeli ljudi u Srebrenici. Ta nesreća i ta zla žele se iskoristiti za prekrajanje ustavnog i teritorijalnog uređenja Bosne i Hercegovine što je po međunarodnom pravu nedopustivo. Nijedna deklaracija ne može da ruši međunarodni ugovor na kome počiva sadašnje ustavno i teritorijalno uređenje Bosne i Hercegovine. To je potpuno nelegalan čin i potpuna politička manipulacija.

AHMETOVIĆ:Nijedan ustav na svijetu nije sveto slovo. On se može mijenjati u zavisnosti od saglasnosti i interesa građana u određenoj državi. Naša rezolucija ili inicijativa počiva na međunarodnom pravu koje je iznad Ustava Bosne i Hercegovine na šta upućuje i preambula Ustava. Skupština opštine Srebrenica ima pravo zauzimati političke stavove prema problemima koja se tiču njenih građana. Prema tome, ovo nije nikakva antidejtonska, niti antiustavna rezolucija, ovo je samo jedan politički stav žrtava genocida upućen institucijama Bosne i Hercegovine, a ja se nadam da će poslanici u državnom parlamentu Bosne i Hercegovine smoći snage da pogledaju istini u oči.

KARABEG:Gospodine Vasiću, da li presuda Međunarodnog suda pravde u Hagu da je u Srebrenici izvršen genocid daje za pravo Skupštini opštine Srebrenica da traži izdvajanje iz Republike Srpske?

VASIĆ:Ne daje niti vlastima u Srebrenici, niti vlastima u Republici Srpskoj, niti vlastima u Bosni i Hercegovini, Da su ratni zločini u Drugom svjetskom ratu mogli da služe za prekrajanje karte Evrope, onda bi Evropa danas izgledala sasvim drukčije. Nekih naroda ne bi bilo, nekih država ne bi bilo, a neki bi imali ogromne teritorije. Zločinci imaju svoja imena i prezimena i treba ih goniti dok dišu, dok su biološki živi, treba ih strpati u zatvor pa makar i na minut pred kraj života. Ali zločini ne mogu služiti za prekrajanje međunarodnih ugovora i ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini. Ja ne volim da se pozivam na međunarodnu zajednicu, ali su gotovo svi iz međunarodne zajednice jasno rekli da je ta deklaracija protivustavna. Da ne kažem da se u političkim razgovorima zahtijeva da vlasti Republike Srpske po tom pitanju poduzmu drastične mjere. Stav naše stranke, Stranke nezavišnih socijaldemokrata, je u tom pogledu principijelan. Prije nekoliko godina su u Drvaru pokrenuli inicijativu da se Drvar izdvoji iz Federacije BiH i da se pripoji Republici Srpskoj. Mi smo tada jasno rekli da je to stvar o kojoj ne želimo raspravljati. Isti stav imamo sada i prema Srebrenici.

AHMETOVIĆ:Drvar i Srebrenica imaju neke sličnosti, ali postoji i mnogo toga po čemu se ne mogu porediti. Istina je da u Drvaru povratnici srpske nacionalnosti žive veoma teško i da se suočavaju sa sličnim problemima kao i bošnjački povratnici na području opštine Srebrenica, ali Drvar i Srebrenica se ne mogu porediti kad je riječ o ratnoj prošlosti. Srebrenica je jedino mjesto u Bosni i Hercegovini gdje se, kako je utvrđeno presudom Međunarodnog suda pravde u Hagu, desio genocid. Toga, na svu sreću, u Drvaru nije bilo.



VASIĆ:Mislim da sam već jasno rekao da zločin, kakav god da je, ne može služiti kao izgovor za stvaranje novih granica ili, u krajnjoj liniji, za novo etničko čišćenje. Jer, poziv da se ljudi isele iz Srebrenice, koji je prethodio donošenju rezolucije ili deklaracije, predstavljao je najobičnije etničko čišćenje. To je onaj isti metod premještanja ljudi koji su primjenjivali Milošević, Tuđman i Izetbegović. Oni su koristili nesreću ljudi u dnevno-ratne svrhe, a sada se u Srebrenici to koristi u dnevnopolitičke svrhe. Htio bih da kažem da je deklaracija o Srebrenici detektor i nečeg mnogo ozbiljnijeg, detektor jednog šireg procesa koji treba treba gledati u svjetlu nastupa reisa Cerića u Beču kada je rekao da su jedino muslimani na tlu bivše Jugoslavije osuđeni da žive u multietničkoj državi, da dijele zemlju sa drugima i da imaju tri predsjednika umjesto jednog-svog, dok su svi ostali su dobili etnički čiste teritorije. Na sceni je, dakle, dugoročni koncept stvaranja islamske republike u Bosni i Hercegovini. U tom svjetlu treba gledati i Srebrenicu, i pojavu vehabizma, kao i stvaranje takozvanog bosanskog bloka kojeg promovišu Tihić i Silajdžić, a u njega uvlače i Zlatka Lagumdžiju, vidjećemo šta će od toga biti, i neke druge, manje stranke. Dakle, ovdje nije riječ o bošnjackom nego bosanskom bloku čime se polaže i katastarsko i gruntovno pravo na Bosnu i Hercegovinu. To je, moram priznati, nova opasnost za Bosnu i Hercegovinu, a Srebrenica je tu samo mali, sitni događaj koji nesreću onog jadnog naroda koristi u monstruozne, dugoročne svrhe.

KARABEG:Gospodine Ahmetoviću, kako biste odgovorili na tvrdnju da je inicijativa o izdvajanju Srebrenice deo šireg plana za stvaranje islamske države.



AHMETOVIĆ:Mislim da je to neutemeljeno. Svaka priča o tome da neko ovdje želi islamsku državu odavno je već potrošena i mislim da na to ne treba gubiti vrijeme. Ja nisam imao priliku čuti izjavu reis-ul-uleme, o kojoj govori gospodin Vasić, međutim ja predstavljam i govorim u ime Stranke demokratske akcije, a politika moje stranke je stvaranje moderne evropske multietničke države sa tri ravnopravna konstitutivna naroda, države u kojoj će biti prostora i za Bošnjake, i za Srbe, i za Hrvate, i za sve one koji prihvataju Bosnu i Hercegovinu kao svoju domovinu. Kad su u pitanju zločini koje je pomenuo gospodin Vasić, prošlo je mnogo godina od završetka rata, a da Republika Srpska nije procesuirala nijedan zločin koji je počinjen u Srebrenici, što je ružna poruka za buduću izgradnju države na temeljima pravde. Ja nisam pobornik toga da se građani upotrebljavaju u dnevnopolitičke svrhe, niti da se iseljavaju iz Srebrenice, ali jesam pobornik toga da žrtve genocida traže svoje pravo. Činjenica da u Republici Srpskoj niko nije osuđen za zločine u Srebrenici, da institucije vlade Republike Srpske za sve ovo vrijeme nisu zaposlile nijednog povratnika bošnjačke nacionalnosti, da djeca povratnika Bošnjaka u osnovnim i srednjim školama ne uče svoj maternji bosanski jezik, da ne izučavaju svoju istoriju, da nije uspostavljena multietnička policija otvara niz pitanja sadašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine i ukazuje na potrebu da se ona tako uredi kako bi svaki njen pedalj zaista bio i bošnjački i srpski i hrvatski. Mislim da je to jedina formula za suživot u Bosni i Hercegovini. Inače, ja ne žnam zašto bi nekome smetao naziv bosanski blok. Naša država je Bosna i Hercegovina i ne vidim razloga da se svi ne svrstamo u jedan bosanski blok kako bi Bosna i Hercegovina ubrzanim korakom ušla u evroatlantske integracije i svrstala se u red razvijenih evropskih država.

KARABEG:Gospodine Vasiću, gospodin Ahmetović kaže da vlasti Republike Srpske, on navodi i primjere, nisu ništa učinile za žrtve srebreničkog genocida i za povratnike.



VASIĆ:Mislim da je Vlada Republike Srpske učinila veoma mnogo, posebno kada imamo u vidu kolika su sredstva donirana za Srebrenicu, a završila su u Sarajevu i diljem Federacije BiH, ni ne privirivši u Srebrenicu. O tome sada niko ne želi da govori, niko ne želi da istražuje šta se dogodilo sa tim milionskim donacijama. Vlada Republike Srpske je ulagala koliko je mogla. Sada je u planu je izgradnja dva puta. Razgovarajući sa Srebreničanima, i Srbima i Bošnjacima, zaključio sam da su njima ta dva puta, koja će Srebrenicu povezati sa okolnim područjem i sa regijom, mnogo važnija od rezolucijskih i deklaracijskih prepucavanja. Što se tiče primjedbe gospodina Ahmetovića da niko u Republici Srpskoj nije procesuiran za zločine u Srebrenici, rekao bih da su i Haški tribunal i međunarodne snage i mnogi drugi istupili i zube i jezik na zločinu u Srebrenici i nisu ništa uradili. Republika Srpska, a ni Bosna i Hercegovina, nema načina da uhapsi Karadžića i Mladića koji se povezuju sa Srebrenicom, naročito Mladić, jer za to nema instrumente, od obavještajne službe do policijskih struktura. Osim toga, oni ni fizički nisu na teritoriji Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, što je nebrojeno puta rečeno od strane predstavnika međunarodne zajednice. Ako se podigne optužnica, ako se nađu dokazi, policija Republike Srpske će postupiti na isti način kao što to činila i nebrojeno puta do sada kada je, upravo u istočnom dijelu Republike Srpske - u zvorničkom kraju, dolazilo do hapšenja ljudi koji su osumnjičeni i optuženi da su učestvovali u ratnim zločinima.

AHMETOVIĆ:Gospodin Vasić nije rekao ništa novo. Obojica moramo konstatirati činjenicu da nije ništa urađeno kad je u pitanju procesuiranje ratnih zločina i pomoć najvećem stradalniku u proteklom ratu - području opštine Srebrenica koje je u svakom smislu doživjelo kataklizmu, i ljudsku i materijalnu i ekonomsku i svaku drugu, a na putu je da doživi i demografski kolaps.

KARABEG:Mislite li vi da vlast u Republici Srpskoj uopšte može da vodi računa o stanovnicima Srebrenice i da im obezbedi normalan život?

AHMETOVIĆ: S obzirom na loše iskustvo koje imamo od 2000. godine, kada su se Bošnjaci počeli vraćati na područje opštine Srebrenica, ne bih rekao da je vlada Republike Srpske spremna da poboljša život ni povratnicima Bošnjacima, a ni građanima srpske nacionalnosti. Imam osjećaj da je politika svih vlada u ovom proteklom periodu bila da ne pomažu Srebrenici kako bi se što manje Bošnjaka vratilo, a Srbi su, na žalost, kolateralna šteta takve politike.

VASIĆ:Da Bošnjaci u Srebrenici ne vjeruju vlastima Republike Srpske, oni bi sami otišli, i bez poziva na masovno i kolektivno iseljenje. Ja razumijem da nema Bošnjaka u nekim institucijama u Srebrenici, ali nema ni Srba u institucijama Federacije BiH, gde ih sada živi maksimalno između 35.000 do 40.000. Ako počnemo tu priču, otići ćemo do nebeskih visina.

KARABEG:Gospodine Ahmetoviću, da li će Skupština opštine Srebrenica, nakon kritike koju su međunarodni predstavnici u Bosni i Hercegovini uputili rezoluciji, odustati od rezolucije?

AHMETOVIĆ:Kritika je upućena bez ikakvih argumenata. Ponavljam, skupština opštine Srebrenica je zauzela politički stav, ona nije donijela odluku o izdvajanju. Da je to učinila, to bi bilo protuustavno i antidejtonski. Rezolucija je politička inicijativa, koju smo mi usvojili nakon presude Međunarodnog suda pravde da je u Srebrenici izvršen genocid, i uputili legalnim institucijama Bosne i Hercegovine sa zahtjevom da Srebrenicu proglase opštinom koja će biti pod direktnim patronatom Vlade Bosne i Hercegovine. Dakle, mi u ovom momentu niti hoćemo, niti možemo odustati. Mislim da su institucije međunarodne zajednice ishitreno intervenisale saopštavajući nekakve prijetnje. Te prijetnje nemaju nikakvo pravno utemeljenje i mislim da nije korektno obraćati se žrtvi takvim tonom,

KARABEG:Gospodine Vasiću, da li će Vlada Republike Srpske uvesti prinudnu upravu u Srebrenici i raspustiti skupštinu, ako ova i dalje bude insistirala na izdvajanju Srebrenice iz sastava Republike Srpske? To je, koliko znam, najavio predsednik Republike Srpske Milan Jelić?

VASIĆ:Mislim da je opšte raspoloženje u Republici Srpskoj da se ne predzimaju mjere koje će pogoršavati stanje. Ali se, svakako, svi akti moraju privesti pozitivnom zakonodavstvu. Već sam rekao da međunarodna zajednica, odnosno Ured Visokog predstavnika, traži od vlasti Republike Srpske oštre i drastične reakcije, onakve kakve su oni svojedobno poduzimali prema nekim drugim strukturama u Republici Srpskoj ili Bosni i Hercegovini. Ne mogu da prognoziram da li će se ostvariti ono što je rekao predsjednik Republike Srpske, ali da će biti nekih poteza, to je sigurno.

KARABEG:Da li to znači da će Vlada Republike Srpske insistirati na tome da Skupština opštine Srebrenica poništi tu svoju rezoluciju?

VASIĆ:Ne vjerujem da će na tome insistirati, ali je moguće da sama Vlada Republike Srpske tu rezoluciju stavi van snage.

KARABEG:Gospodine Ahmetoviću, kako biste vi reagovali ako bi Vlada Republike Srpske stavila van snage rezoluciju koju je donela Skupština opštine Srebrenica?

AHMETOVIĆ:Vlada ne može staviti van snage politički stav. Bio bi to nonsens da jedno političko tijelo stavi van snage stav drugog političkog tijela.

KARABEG:Da li je mogućan kompromis između stava da Srebrenica treba da se izdvoji iz Republike Srpske i ovoga što nudi Vlada Republike Srpske proglašenjem Srebrenice područjem od posebnog socijalnog i ekonomskog značaja?

VASIĆ:Kompromis je nemoguć, jer se Srebrenica ne može obraćati institucijama Bosne i Hercegovine, Srebrenica je pod vlašću Republike Srpske, kao što su to i Prijedor ili Banjaluka. Inače, ja ne prihvatam tvrdnju da je Skupština opštine Srebrenica donijela politička deklaraciju i da Vlada Republike Srpske ne može na to da reaguje. Političke deklaracije donose političke stranke. Stranka demokratske akcije može da traži šta god hoće, ali skupština opštine je najviši zakonodavni organ u lokalnoj zajednici i ne možemo se sada pretvarati da je ta rezolucija politička priča. Politička priča je stranačka priča i priča za izbore. Prema tome, nema osnova za kompromis. Deklaracija je potpuno neustavan, rušilački i avanturistički čin, a odluka Vlade o proglašenju Srebrenice područjem od posebnog ekonomskog i socijalnog značaja je mjera koja je u nadležnosti vlade.

AHMETOVIĆ:Zanimljiv mi je ovaj stav gospodina Vasića da Srebrenica ne može upućivati zahtjeve prema Bosni i Hercegovini. Da li to znači da građani Republike Srpske ne žive u Bosni i Hercegovini i da se moraju povinovati svemu onome što kaže Banjaluka, dok je država Bosna i Hercegovina samo nekakva prazna forma. Inače, mislim da je put kompromisa najbolji put za građane Bosne i Hercegovine. Ukoliko ne bude kompromisa, ova zemlje će živjeti u stalnom konfliktu različitih etničkih i stranačih ciljeva.
XS
SM
MD
LG