Dostupni linkovi

Polemika zbog nagrade akademiku Matiću


Raspravu oko dodjele Šestoaprilske nagrade profesoru doktoru Božidaru Matiću, inače akademiku, na sjednici Glavnog odbora Stranke demokratske akcije pokrenuo je član Odbora Osman Brka. U izjavi za Radio Slobodna Evropa Brka kaže kako ga je na to potaknuo ekspoze kojeg je Matić kao mandatar Vijeća ministara BiH 2001. godine podnio Zastupničkom domu državnog parlamenta, a u kojem je Armiju BiH nazvao falangom. Brka ističe da je reagovao i tada, a i danas, jer je nezadovoljan što je Odbor za dodjelu Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva predložio Matića za to prestižno priznanje.

Na naš upit kako komentariše činjenicu da je Gradsko vijeće Sarajeva, u kojem se nalaze i članovi SDA, jednoglasno podržalo prijedlog Odbora, Brka odgovara:

«To je naša sudbina Bošnjaka da brzo zaboravljamo i možda to neki ljudi nikad nisu to čuli ni vidjeli, jer sjednice Parlamenta BiH ne prenosi televizija, nikad takva njegova izjava nije ni objavljena u medijima, ali to ima u transkriptu sjednice Predstavničkog doma državnog parlamenta 22. februara 2001. godine. Ja smatram da ne zaslužuje čovjek, bez obzira što je predsjednik Akademije nauka i umjetnosti da mu građani Sarajeva, koji su istrpjeli sve ono sve u ratu, dodijele tu nagradu. Mogu ljudi ne znati i iz nezanja da to urade. Nikog ne krivim, ali kad se takva nagrada dodjeljuje, onda treba provjeriti sve stvari. Ovo nisu jednostavne i nisu izjave preko kojih se može lahko preći.»

U Socijaldemokratskoj partiji, čiji je Matić član, kažu da su članovi Glavnog odbora Stranke demokratske akcije na održanoj sjednici, umjesto napada na akademika, mogli iskazati zabrinutost zbog činjenice da je u zadnje tri godine njihove vladavine preko 1200 demobilisanih pripadnika Armije BiH izvršilo samoubistvo. Generalni sekretar stranke Nermin Nikšić:

«Našli su tu populaciju da štite od Bože Matića. Mislim da bi bilo puno uputnije da su je zaštitili na način da su pokazali iskrenu brigu o njima. Priča o nekom bosanskom bloku i pozivanje SDP-a u bosanski blok u kome nema mjesta za ljude poput Bože Matića, je ustvari čista demagogija, prodaja magle i još jedna podvala zaista iskrenim patriotima i svim Bosancima i Hercegovcima.»

Šestoaprilska nagrada dodjeljuje se svakog 6. aprila u povodu Dana grada Sarajeva. Odbor za Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva sastavljen je od 13 članova i bira ga Gradsko vijeće. Svaki od članova Odbora, kaže predsjednik Hamdija Lagumdžić, samostalno razmatra doprinos svakog od predloženih kandidata za nagradu. Kada je riječ o prijedlogu da se akademiku Božidaru Matiću dodijeli Šestoaprilska nagrada, Odbor za dodjelu nije imao dileme:

«Gospodin Božidar Matić je autor 84 naučna rada iz oblasti procesne tehnologije, autor je dvije knjige, bio je na čelu jednog izuzetnog privrednog giganta ’Energonivesta’, zatim jedan istaknuti društveno - politički radnik, on je i član svjetske asocijacije inovatora, na čelu je Akadamije nauka i umjetnosti BiH. Dakle, to su sve priznanja zbog kojih smo se i mi opredijelili da se Šestoaprilska nagrada, kao najviše društveno priznanje, dodijeli akademiku Božidaru Matiću.»

Član Glavnog odbora SDA Osman Brka je na sjednici Odbora zatražio i da gradonačelnica Sarajeva Semiha Borovac, kao članica ove stranke, ne uruči Matiću nagradu. Međutim, predsjednik Odbora za Šestoaprilsku nagradu Hamdija Lagumdžić kaže da je to njena zakonska obaveza:

«Obaveza gradonačelnice grada Sarajeva je da u skladu sa propisom, dakle odlukom o uslovima i načinu dodjele uručuje ova priznanja.»

Prof. dr. Božidar Matić trenutno je profesor sarajevskog Elektrotehničkog fakulteta. Predsjednik je i Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Za svoj naučni rad u procesnoj tehnologiji prije 34 godine dobio je 27-julsku nagradu, što se smatra najvećim društvenim priznanjem u Bosni i Hercegovini. Od tada do danas, Matić je nastavio da daje doprinos ukupnom razvoju grada Sarajeva i Bosne i Hercegovine.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG