Dejtonski mirovni sporazum i dejtonski ustav niko u BiH ne može dovesti u pitanje i to je veoma jasno, ocijenio je američki ambasador u BiH Douglas McElhaney u razgovoru za Radio Slobodna Evropa. Upitan da prokomentariše narasle političke tenzije u zemlji nakon presude Međunarodnog suda pravde u Hagu i zahtjeve za izdvajanjem Srebrenice iz sastava RS-a, McElhaney kaže:
„Niko to neće uraditi jer svi znamo u ovoj zemlji šta se dešava kada se počne pričati šta je gdje čija nadležnost, koje su granice itd. To otvara apsolutno sve. Slažem se sa visokim predstavnikom. Nemojmo više o tome. Fokusirajmo se radije na te ljude u Srebrenici, da vidmo šta možemo učiniti za njih, kakve pogodnosti za njih može učiniti Fedracija, šta međunarodna zajednica. Veoma je teško vratiti izbjegle. Veoma često mladi se ne žele vratiti, to čine samo stariji. Želim reći da smo mi uz ljude ove zemlje, a naročito uz one u Srebrenici koji su i najviše patili.“
RSE: Gospodine ambasadore, hoće li i može li međunarodna zajednica izvršiti pritisak da se preostale reforme u BiH privedu kraju, a prije svega policije?
MCELHANEY: Radimo veoma intenzivno na pitanjima reforme policije. Konsultacije su u toku. Zamalo smo postigli dogovor koji bi, ja mislim, bio prihvatljiv za Evropsku uniju. Sjedinjene Države imaju također ulogu u ovim pregovorima jer smatramo da je to važno za zemlju - da policija nije pod političkim pritiskom i da može profesionalno raditi svoj posao.
Isto je i sa reformom Ustava, sve je to na istoj liniji. Govorimo kakva će budućnost zemlje biti da ona bude funkcionalnija i jedinstvenija. Kao što sam rekao i političarima ovdje: nećemo zaustaviti proces, iako je reforma policije sada u vrhu, jedinstveni smo da se ide dalje. Uskoro ćemo dosadašnje rezultate pregovora staviti na sto i domaće političare upitati kako dalje, jer obje ove reforme - i policije i Ustava - ne mogu čekati.
RSE: Posljednjih dana ponovo se špekulisalo o tajnom dogovoru između bivšeg američkog diplomate Richarda Hoolbrokea i Radovana Karadžića. Kako vi objašnjavate činjenicu da se Karadžić tako uspješno krije već više od 10 godina, da se čak ne zna ni približna lokacija njegovog boravka?
MCELHANEY: Ovo pitanje oko tajnog sporazuma pojavljuje se periodično - ne znam odakle, jer je potpuno neistinito. Dakle, potpuno neistinito. I to nije samo stav moje vlade da je neistinito. To se nikada nije desilo. Nema osnove za takvo nešto. A sada što se tiče Karadžića i Mladića, to je sramno što oni nisu do sada nađeni, to je apsolutno neprihvatljivo. U redu, vi možete reći: Sjedinjene Američke Države ga nisu uspjele naći, ostali saveznici također. Ali znate šta - naći ćemo ih. Ali trebamo pomoć prvenstveno Beograda i Banje Luke. Kako smo našli Sadama? Bio je sakriven u rupi, ali su nam to rekli Iračani, iako je bio na svojoj teritoriji gdje je rođen. Takvu pomoć trebamo i ovdje. Moraju nam ljudi reći. Mi vršimo veliki pritisak na ljude da nam oni to kažu. Vi to trebate uraditi. Obje vlade, i u Banjoj Luci i u Beogradu, su se izjasnile da se ovi ljudi moraju predati i moraju otići u Hag.
RSE: Nedavno je američki podsekretar Nicholas Burnes najavio promjenu politike SAD-a prema BiH. Šta to znači?
MCELHANEY: Mislim da ono što je gospodin Burnes rekao nije toliko promjena koliko reafirmacija, puno stvari koje smo pokušali uraditi ovdje. Trudimo se da u regiji zapadnog Balkana kreiramo saradnju kroz Partnerstvo za mir, kroz rasprave o ekonomskim pitanjima. To stvara stabilnost i to smo uradili. Ono što želimo da uradimo je da postavimo BiH u jednu normalnu situaciju i to je Sjedinjenim Američkim Državama jako važno. Evropa je obilježila 50-tu godišnjicu, i to je istorijski. Želimo ovu regiju priključiti Evropi koja je u miru. Vi ste okruženi sada: Italija, Bugarska, Rumunija Grčka. Sada je vrijeme da završimo priču. I jednom kada bude riješeno pitanje Kosova, imaćemo konačno rješenje za veći broj pitanja ovdje.
RSE: Kada ste spomenuli Kosovo, može li situacija na Kosovu i uskoro objavljivanje statusa imati neke refleksije na BiH?
MCELHANEY: Dopustite da kažem da vlada SAD-a to ponavlja i ponavlja: pitanje BiH je za nas davno riješeno. Ova je zemlje nezavisna. Međunardona zajednica napušta BiH. Ona ima zastavu, diplomatska predstavništva, svoje granice. S vi u svijetu prepoznaju BiH. U stvarnosti nema povezanosti između Kosova i BiH. Podsjetiću ljude ovdje: jeste, svi smo zabrinuti zbog onoga što se dešava na Kosovu, ali nemojmo to koristiti ni na koji način da stvari otežavamo ovdje, u BiH. BiH je godinama ispred Kosova u razvoju. Možete pogledati okolo i vidjeti. Ne bih volio to izgubiti. O Kosovu će se uskoro raspravljati na Vijeću sigurnosti. Gospodin Ahtisari je napravio izvještaj u kojem predlaže nezavisnost Kosova - što one znači da zemlje regiona neće biti zavisne jedna od druge, ekonomski, ali i u rodbinskim vezama. Dakle, šta želimo napraviti? Želimo da BiH bude dobar primjer za ljude na Kosovu. Ovo je model.
„Niko to neće uraditi jer svi znamo u ovoj zemlji šta se dešava kada se počne pričati šta je gdje čija nadležnost, koje su granice itd. To otvara apsolutno sve. Slažem se sa visokim predstavnikom. Nemojmo više o tome. Fokusirajmo se radije na te ljude u Srebrenici, da vidmo šta možemo učiniti za njih, kakve pogodnosti za njih može učiniti Fedracija, šta međunarodna zajednica. Veoma je teško vratiti izbjegle. Veoma često mladi se ne žele vratiti, to čine samo stariji. Želim reći da smo mi uz ljude ove zemlje, a naročito uz one u Srebrenici koji su i najviše patili.“
RSE: Gospodine ambasadore, hoće li i može li međunarodna zajednica izvršiti pritisak da se preostale reforme u BiH privedu kraju, a prije svega policije?
MCELHANEY: Radimo veoma intenzivno na pitanjima reforme policije. Konsultacije su u toku. Zamalo smo postigli dogovor koji bi, ja mislim, bio prihvatljiv za Evropsku uniju. Sjedinjene Države imaju također ulogu u ovim pregovorima jer smatramo da je to važno za zemlju - da policija nije pod političkim pritiskom i da može profesionalno raditi svoj posao.
Isto je i sa reformom Ustava, sve je to na istoj liniji. Govorimo kakva će budućnost zemlje biti da ona bude funkcionalnija i jedinstvenija. Kao što sam rekao i političarima ovdje: nećemo zaustaviti proces, iako je reforma policije sada u vrhu, jedinstveni smo da se ide dalje. Uskoro ćemo dosadašnje rezultate pregovora staviti na sto i domaće političare upitati kako dalje, jer obje ove reforme - i policije i Ustava - ne mogu čekati.
RSE: Posljednjih dana ponovo se špekulisalo o tajnom dogovoru između bivšeg američkog diplomate Richarda Hoolbrokea i Radovana Karadžića. Kako vi objašnjavate činjenicu da se Karadžić tako uspješno krije već više od 10 godina, da se čak ne zna ni približna lokacija njegovog boravka?
MCELHANEY: Ovo pitanje oko tajnog sporazuma pojavljuje se periodično - ne znam odakle, jer je potpuno neistinito. Dakle, potpuno neistinito. I to nije samo stav moje vlade da je neistinito. To se nikada nije desilo. Nema osnove za takvo nešto. A sada što se tiče Karadžića i Mladića, to je sramno što oni nisu do sada nađeni, to je apsolutno neprihvatljivo. U redu, vi možete reći: Sjedinjene Američke Države ga nisu uspjele naći, ostali saveznici također. Ali znate šta - naći ćemo ih. Ali trebamo pomoć prvenstveno Beograda i Banje Luke. Kako smo našli Sadama? Bio je sakriven u rupi, ali su nam to rekli Iračani, iako je bio na svojoj teritoriji gdje je rođen. Takvu pomoć trebamo i ovdje. Moraju nam ljudi reći. Mi vršimo veliki pritisak na ljude da nam oni to kažu. Vi to trebate uraditi. Obje vlade, i u Banjoj Luci i u Beogradu, su se izjasnile da se ovi ljudi moraju predati i moraju otići u Hag.
RSE: Nedavno je američki podsekretar Nicholas Burnes najavio promjenu politike SAD-a prema BiH. Šta to znači?
MCELHANEY: Mislim da ono što je gospodin Burnes rekao nije toliko promjena koliko reafirmacija, puno stvari koje smo pokušali uraditi ovdje. Trudimo se da u regiji zapadnog Balkana kreiramo saradnju kroz Partnerstvo za mir, kroz rasprave o ekonomskim pitanjima. To stvara stabilnost i to smo uradili. Ono što želimo da uradimo je da postavimo BiH u jednu normalnu situaciju i to je Sjedinjenim Američkim Državama jako važno. Evropa je obilježila 50-tu godišnjicu, i to je istorijski. Želimo ovu regiju priključiti Evropi koja je u miru. Vi ste okruženi sada: Italija, Bugarska, Rumunija Grčka. Sada je vrijeme da završimo priču. I jednom kada bude riješeno pitanje Kosova, imaćemo konačno rješenje za veći broj pitanja ovdje.
RSE: Kada ste spomenuli Kosovo, može li situacija na Kosovu i uskoro objavljivanje statusa imati neke refleksije na BiH?
MCELHANEY: Dopustite da kažem da vlada SAD-a to ponavlja i ponavlja: pitanje BiH je za nas davno riješeno. Ova je zemlje nezavisna. Međunardona zajednica napušta BiH. Ona ima zastavu, diplomatska predstavništva, svoje granice. S vi u svijetu prepoznaju BiH. U stvarnosti nema povezanosti između Kosova i BiH. Podsjetiću ljude ovdje: jeste, svi smo zabrinuti zbog onoga što se dešava na Kosovu, ali nemojmo to koristiti ni na koji način da stvari otežavamo ovdje, u BiH. BiH je godinama ispred Kosova u razvoju. Možete pogledati okolo i vidjeti. Ne bih volio to izgubiti. O Kosovu će se uskoro raspravljati na Vijeću sigurnosti. Gospodin Ahtisari je napravio izvještaj u kojem predlaže nezavisnost Kosova - što one znači da zemlje regiona neće biti zavisne jedna od druge, ekonomski, ali i u rodbinskim vezama. Dakle, šta želimo napraviti? Želimo da BiH bude dobar primjer za ljude na Kosovu. Ovo je model.
