Rat je bh infrastrukturu ostavio u fronclama, što bi rekli naši stari. Oko dva miliona ljudi je raseljeno, polovina se ne mogu vratiti svojim domovima čak ni kad bi htjeli. NATO trupe su 2004. godine zamijenile mnogo manje evropske snage za čuvanje mira. Ovog mjeseca je EU donijela odluku da se i te trupe nazvane EUFOR smanje sa 6.500 na svega 2.500 vojnika, uz obrazloženje da je sigurnosna situacija poboljšana.
Daytonski sporazum je, među ostalim stvarima, ustanovio i Ured visokog predstavnika za BiH. Nakon 12 godina postojanja i upravljanja tom podijeljenom zemljom, u Brusselsu je donesena odluka da je Bosna " dovoljno napredovala" da se misija OHR-a može okončati sljedeće godine. Međunarodna krizna grupa je stava da je to ispravna odluka. Direktorica evropskog programa Sabine Freizer obrazlaže:
“Za provođenje reformi u Bosni nije neophodan OHR. Predstavnik EU to može odraditi efikasnije, pošto je BiH na putu evropskih integracija. Mi mislimo da je prosto došlo vrijeme za drugačije međunarodno prisustvo u Bosni i da EU ima bolji alat za ostvarenje tog cilja nego to ima OHR."
RSE: Ali, iskustvo koje nam nudi protekla dekada mira u Bosni govori u prilog tezi da lokalni političari nisu sposobni provesti neophodne reforme?
FREIZER: Oni bi, međutim, trebali to uraditi, a za to su potrebna neka druga sredstva koja će ih primorati na to. Tu prije svega mislim na investicije izvana i na otvaranje novih radnih mjesta. To smo čuli od više visokih dužnosnika u Bosni – da bi, ukoliko bi imali jaču ekonomsku podršku izvana, lakše bi provodili i teške političke odluke, odnosno kompromise.
Sabine Freizer smatra da bi na jačanje bh stabilnosti značajno mogli utjecati i susjedi, prije ostalih Hrvatska i Srbija.
Dušan Spasojević, savjetnik srbijanskog predsjednika Borisa Tadića za regionalna pitanja za Radio Slobodna Evropa potvđuje evropski kao primarni put za države bivše Jugoslavije:
„Po nekom mom, ličnom, dubokom uverenju, nema evroperspektive ni jedne zemlje u regionu, pa ni BiH, ako njeni organi ne budu imali pun demokratski kapacitet.“
RSE: Može li Srbija na neki način pomoći BiH da ojača?
SPASOJEVIĆ: Srbija može da pomogne BiH da ojača i generalno, mislim da u regionu jedni drugima možemo itekako i da pomognemo i da odmognemo. I zato mislim da je veoma važno da se svi odgovorno ponašamo i prema prošlosti i prema budućnosti. Ja sam duboko uveren da je predsednik Tadić svojim ponašanjem, od kada je izabran, veoma odgovorno postupao, ne samo kao srpski političar, nego kao regionalni političar. Političar koji brine o dobrobiti svih zemalja, na prvom mestu bivše SFRJ i svih naroda koji su u toj državi živeli.
RSE: Može li Srbija transparentnije pokazati da ima podjednak odnos i prema jednom i prema drugom entitetu u BiH, ne jačajući veze samo sa jednim dijelom BiH?
SPASOJEVIĆ: Srbija bi u suštini trebala da imat specijalne, paralelne veze sa čitavom BiH. Mi smo iskoristili to formalno pravo kada je u pitanju RS, međutim, potpuno je prirodno i normalno da Srbija ima najbolje i najčvršće moguće odnose sa BiH. I mislim da je to nešto u čemu leži budućnost svih nas.
Hrvatski vam stav, nažalost, u ovoj temi ne možemo prezentirati jer se u posljednjih deset dana niko od odgovornih nije odzvao pozivu Radija Slobodna Evropa da govori o odnosima s BiH. U Uredu predsjednika Stjepana Mesića, savjetnik za vanjsku politiku bez obrazloženja je odbio razgovor. U Državnom tajništvu za politička pitanja, u Odjelu za jugoistočnu Evropu, te u Odjelu za evropske integracije Ministarstva vanjskih poslova rečeno nam je da niko nije "raspoloživ". I to samo dva dana uoči zvanične posjete premijera Ive Sanadera BiH, kojeg prati i pedesetočlana privredna delegacija.
Daytonski sporazum je, među ostalim stvarima, ustanovio i Ured visokog predstavnika za BiH. Nakon 12 godina postojanja i upravljanja tom podijeljenom zemljom, u Brusselsu je donesena odluka da je Bosna " dovoljno napredovala" da se misija OHR-a može okončati sljedeće godine. Međunarodna krizna grupa je stava da je to ispravna odluka. Direktorica evropskog programa Sabine Freizer obrazlaže:
“Za provođenje reformi u Bosni nije neophodan OHR. Predstavnik EU to može odraditi efikasnije, pošto je BiH na putu evropskih integracija. Mi mislimo da je prosto došlo vrijeme za drugačije međunarodno prisustvo u Bosni i da EU ima bolji alat za ostvarenje tog cilja nego to ima OHR."
RSE: Ali, iskustvo koje nam nudi protekla dekada mira u Bosni govori u prilog tezi da lokalni političari nisu sposobni provesti neophodne reforme?
FREIZER: Oni bi, međutim, trebali to uraditi, a za to su potrebna neka druga sredstva koja će ih primorati na to. Tu prije svega mislim na investicije izvana i na otvaranje novih radnih mjesta. To smo čuli od više visokih dužnosnika u Bosni – da bi, ukoliko bi imali jaču ekonomsku podršku izvana, lakše bi provodili i teške političke odluke, odnosno kompromise.
Sabine Freizer smatra da bi na jačanje bh stabilnosti značajno mogli utjecati i susjedi, prije ostalih Hrvatska i Srbija.
Dušan Spasojević, savjetnik srbijanskog predsjednika Borisa Tadića za regionalna pitanja za Radio Slobodna Evropa potvđuje evropski kao primarni put za države bivše Jugoslavije:
„Po nekom mom, ličnom, dubokom uverenju, nema evroperspektive ni jedne zemlje u regionu, pa ni BiH, ako njeni organi ne budu imali pun demokratski kapacitet.“
RSE: Može li Srbija na neki način pomoći BiH da ojača?
SPASOJEVIĆ: Srbija može da pomogne BiH da ojača i generalno, mislim da u regionu jedni drugima možemo itekako i da pomognemo i da odmognemo. I zato mislim da je veoma važno da se svi odgovorno ponašamo i prema prošlosti i prema budućnosti. Ja sam duboko uveren da je predsednik Tadić svojim ponašanjem, od kada je izabran, veoma odgovorno postupao, ne samo kao srpski političar, nego kao regionalni političar. Političar koji brine o dobrobiti svih zemalja, na prvom mestu bivše SFRJ i svih naroda koji su u toj državi živeli.
RSE: Može li Srbija transparentnije pokazati da ima podjednak odnos i prema jednom i prema drugom entitetu u BiH, ne jačajući veze samo sa jednim dijelom BiH?
SPASOJEVIĆ: Srbija bi u suštini trebala da imat specijalne, paralelne veze sa čitavom BiH. Mi smo iskoristili to formalno pravo kada je u pitanju RS, međutim, potpuno je prirodno i normalno da Srbija ima najbolje i najčvršće moguće odnose sa BiH. I mislim da je to nešto u čemu leži budućnost svih nas.
Hrvatski vam stav, nažalost, u ovoj temi ne možemo prezentirati jer se u posljednjih deset dana niko od odgovornih nije odzvao pozivu Radija Slobodna Evropa da govori o odnosima s BiH. U Uredu predsjednika Stjepana Mesića, savjetnik za vanjsku politiku bez obrazloženja je odbio razgovor. U Državnom tajništvu za politička pitanja, u Odjelu za jugoistočnu Evropu, te u Odjelu za evropske integracije Ministarstva vanjskih poslova rečeno nam je da niko nije "raspoloživ". I to samo dva dana uoči zvanične posjete premijera Ive Sanadera BiH, kojeg prati i pedesetočlana privredna delegacija.
