Čak i ako ne znate nabrojati neko od svjetskih čuda, sigurno ste barem jednom u životu upotrijebili izraz, "nije ni to neko svjetsko čudo".
Na listi, koju su prije dvije hiljade i 200 godina sastavili Stari Grci, ispisano je sedam svjetskih čuda. Ratove, požare, i zemljotrese, "preživjele" su samo egipatske piramide. Činjenica da od sedam danas možete vidjeti samo jedno svjetsko čudo nagnala je švicarskog istraživača i filmskog stvaraoca Bernarda Wengera da osvježi listu iz antičke Grčke. U skladu sa 700 godina starom demokratijom u njegovoj zemlji, odlučio je takodje pitati običan svijet – što su za njih najveći spomenici izgradjeni ljudskom rukom.
Sopstvenim je novcem prije sedam godina pokrenuo Internet stranicu pod imenom Sedam novih svjetskih čuda na kojoj su slike i opisi spomenika medju kojima će biti izabrano sedam novih. Na proslavi u portugalskom glavnonm gradu Lisabonu 7.jula ove godine biće objavljeni rezultati. Dosada je, prema podacima fondacije ubilježeno 28 miliona glasova.
Novac koji će biti zaradjen prodajom prava za TV prijenos ceremonije u Lisabonu, prodajom knjige i filma, biće utrošen za sanaciju i rekonstrukciju izabranih spomenika. Portparol projekta Tia Viering kaže kako su glasali ljudi iz 100 zemalja svijeta, najviše iz Kine, Grčke, Indije, SAD, Njemačke, Kanade i Britanije. Uspostavljeno je i pravilo da se mora glasati za svih sedam "čuda", kako bi se izbjeglo da npr. Italijan glasa samo za Rimski Koloseum. To "tjera" ljude da barem informativno "bace pogled" i na ostale ponude, kaže Vievering
“Sigurna sam da većina ljudi glasa za spomenike iz sojih zemalja. I to je uredu – biti ponosan na sopstvenu istoriju i kulturu. Ali ideja je bila ohrabriti glasače da pogledaju i preko svojih granica, upoznati ih sa spomenicima drugih nacija, s drugim kulturama. Pokazalo se da je odjek pozitivan", kaže Vieringova.
Nisu medjutim svi oduševljeni ni idejom ni načinom na koji se biraju "nova svjetska čuda". Egipatski ministar kulture Faruk Hosni cjelokupan projekat smatra apsurdnim. Šef egipatskog Nacionalnog vijeća za starine Zaki Havas uputio je zahtjev da se piramide iz Gize uklone sa liste pošto njima "nisu potrebni glasovi da bi bile svjetsko čudo".
Portparol projekta Tia Viering ne uzbudjuje se previše zbog takvih zahtjeva
“Mi pozdravljamo i oprečne stavove, ustvari smatramo diskusiju dobrodošlom. Nažalost, gospodin Havas nije zainteresiran za dijalog, nikada ga nismo uspjeli kontaktirati. Egipat je jedna od 25 zemalja u kojima se najviše glasa, tako da očigledno Egipćani ne dijele stavove gospodina Havasa.»
Prema njenom mišljenju cilj projekta i nije uvjeriti zvaničnike u njegovu opravdanost.
“Ovo je prvo globalno glasanje. Ovo je prvi put da ljudi iz cijelog svijeta mogu dati svoj glas o nečemu. I ovo je prvi put da i djeca u cijelom svijetu mogu glasati i da je njihov glas ravnopravan odraslima. Ovo nije stvar o kojoj odlučuju eksperti, jer mi mislimo da je kultura stvar svakog od nas – a ne samo profesora, istoričara, arheologa. Riječ imaju "obični ljudi"…
Sedmog jula ove godine ti "obični ljudi" imaće priliku vidjeti kako su odlučili.
Na listi, koju su prije dvije hiljade i 200 godina sastavili Stari Grci, ispisano je sedam svjetskih čuda. Ratove, požare, i zemljotrese, "preživjele" su samo egipatske piramide. Činjenica da od sedam danas možete vidjeti samo jedno svjetsko čudo nagnala je švicarskog istraživača i filmskog stvaraoca Bernarda Wengera da osvježi listu iz antičke Grčke. U skladu sa 700 godina starom demokratijom u njegovoj zemlji, odlučio je takodje pitati običan svijet – što su za njih najveći spomenici izgradjeni ljudskom rukom.
Sopstvenim je novcem prije sedam godina pokrenuo Internet stranicu pod imenom Sedam novih svjetskih čuda na kojoj su slike i opisi spomenika medju kojima će biti izabrano sedam novih. Na proslavi u portugalskom glavnonm gradu Lisabonu 7.jula ove godine biće objavljeni rezultati. Dosada je, prema podacima fondacije ubilježeno 28 miliona glasova.
Novac koji će biti zaradjen prodajom prava za TV prijenos ceremonije u Lisabonu, prodajom knjige i filma, biće utrošen za sanaciju i rekonstrukciju izabranih spomenika. Portparol projekta Tia Viering kaže kako su glasali ljudi iz 100 zemalja svijeta, najviše iz Kine, Grčke, Indije, SAD, Njemačke, Kanade i Britanije. Uspostavljeno je i pravilo da se mora glasati za svih sedam "čuda", kako bi se izbjeglo da npr. Italijan glasa samo za Rimski Koloseum. To "tjera" ljude da barem informativno "bace pogled" i na ostale ponude, kaže Vievering
“Sigurna sam da većina ljudi glasa za spomenike iz sojih zemalja. I to je uredu – biti ponosan na sopstvenu istoriju i kulturu. Ali ideja je bila ohrabriti glasače da pogledaju i preko svojih granica, upoznati ih sa spomenicima drugih nacija, s drugim kulturama. Pokazalo se da je odjek pozitivan", kaže Vieringova.
Nisu medjutim svi oduševljeni ni idejom ni načinom na koji se biraju "nova svjetska čuda". Egipatski ministar kulture Faruk Hosni cjelokupan projekat smatra apsurdnim. Šef egipatskog Nacionalnog vijeća za starine Zaki Havas uputio je zahtjev da se piramide iz Gize uklone sa liste pošto njima "nisu potrebni glasovi da bi bile svjetsko čudo".
Portparol projekta Tia Viering ne uzbudjuje se previše zbog takvih zahtjeva
“Mi pozdravljamo i oprečne stavove, ustvari smatramo diskusiju dobrodošlom. Nažalost, gospodin Havas nije zainteresiran za dijalog, nikada ga nismo uspjeli kontaktirati. Egipat je jedna od 25 zemalja u kojima se najviše glasa, tako da očigledno Egipćani ne dijele stavove gospodina Havasa.»
Prema njenom mišljenju cilj projekta i nije uvjeriti zvaničnike u njegovu opravdanost.
“Ovo je prvo globalno glasanje. Ovo je prvi put da ljudi iz cijelog svijeta mogu dati svoj glas o nečemu. I ovo je prvi put da i djeca u cijelom svijetu mogu glasati i da je njihov glas ravnopravan odraslima. Ovo nije stvar o kojoj odlučuju eksperti, jer mi mislimo da je kultura stvar svakog od nas – a ne samo profesora, istoričara, arheologa. Riječ imaju "obični ljudi"…
Sedmog jula ove godine ti "obični ljudi" imaće priliku vidjeti kako su odlučili.
