Dostupni linkovi

Nastavlja se rat izjavama


Presuda Suda pravde u Hagu bitno je radikalizirala političku scenu u Bosni i Hercegovini. Presuda je različito doživljena u dva bh. entiteta. I dok u Federaciji BiH smatraju da nakon ove presude, kojom je potvrđen genocid u Srebrenici 1995. godine, Republika Srpska ovakava kakva jeste ne može više postojati, s druge strane odgovaraju da za genocid postoji samo pojedinačna, a ne kolektivna odgovornost.

Retorika koju posljednjih dana koriste političari u BiH sasvim sigurno neće doprinijeti boljitku građana BiH i njenoj budućnost, smatraju analitičari. Izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava RS-a Branko Todorović ističe da je došlo do mnogo veće radikalzacije političke scene nego što se to očekivalo, s obzirom da u BiH nisu na vlasti nacionalističke stranke kao 1992. godine:

«Bh. političari u neodostatku ozbiljnih projekata, ozbiljnih ideja i konkretnih rješenja pribjegavaju nečemu što je prizemno, vulgarno i što ovu zemlju neće odvesti nigdje izuzev u probleme, u konflikte i u bavljenje samom sobom, a to je raspirivanje međuetničke i međureligijske mržnje.»

Ulje na vatru dodaju još i razne nevladine organizacije incijativama kao što je ova o iseljavanju povratnika Bošnjaka iz Srebrenice, a i mediji, smatra Todorović:

«Ako se malo pažljivije pogleda uočiće se da političke garniture koje se mijenjaju samo manje ili više artikulišu ono što veliki broj građana u BiH nosi, tako da bih rekao da i Dodik i Silajdžić i mnogi drugi političari u BiH u ovom trenutku ne kontrolišu situaciju i ne kreiraju političku svijest građana ili društvenu svijest u cjelini, nego upravo suprotno - da na neki način samo izražavaju ono što građani misle.»

Profesor Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci Miodrag Živanović mišljenja je da se BiH vratila u retoriku iz 1992. godine. Prema mišljenju Živanovića, za ovo je kriva i međunarodna zajednica kojoj nije stalo do Bosne i Hercegovine:

«Međunarodna zajednica, a prevshodno Brisel i Vašington rade na tome da unutar BiH i unutar cijelog regiona čak drže i dalje tenzije koje će voditi ka tome da ovdje nikad ne bude dobro, ili da bude manje ili više loše, tako da bi oni mogli da ostvare svoje interese - mada što se tiče BiH mi nismo više toliko bitni. Međutim, događa se jedna stvar koja je doista morbidna - da Vašington prije svega traži tzv. anglosaksonski rečeno, strategiju izlaza i nju nalazi kroz rješenje da se unutrašnje ustrojstvo BiH uvede tako da budu tri federalne jedinice sastavljene ipak na etničkoj matrici.»

U Kancelariji visokog predstavnika smatraju da unutrašnje probleme trebaju rješavati domaći političari, a ne međunarodna zajednica. Portparol OHR-a Ljiljana Radetić:

«Diskusija putem medija nije način na koji treba da se raspravljaju pitanja proizašla iz presude Međunarodnog suda pravde. Međunarodni sud pravde je presudio da se genocid u Srebrenici dogodio i to mora da se prizna. Komisija za Srebrenicu RS-a je sačinila izvještaj koji je ovo opisao, a zvaničnici RS-a su uputili javno izvinjenje.»

Za psihologa Srđana Puhala odgovornost za sadašnje stanje je prije svega u činjenici da u Bosni i Hercegovini uvijek postoje tri istine:

«Postavlja se pitanje prvo ko je meritoran da ocijeni da li je ono što se desilo u BiH bio genocid ili nije genocid.»

Ovakvo stanje i prazne priče političara BiH samo mogu udaljiti od evropskih integracija, a njene građane od boljeg života, smatraju analitičari naglašavajući da se ovim dovodi u pitanje uopšte opstanak BiH kao države.
XS
SM
MD
LG