Dostupni linkovi

Podjela sindikalne imovine iz socijalizma


Nebojša BUGARINOVIC, Marija ARNAUTOVIC, Esad KRCIC, Enis ZEBIC

U Srbiji postoji načelno raspoloženje za razgovore na ovu temu, ali se iz podatka da u Beogradu još niko nije raspravljao o tome može zaključiti da je dug put do konačnog odgovora.

Potpredsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović kaže da ova organizacija još uvek nije razmatrala problem sukcesije nekadašnjeg federalnog sindikata, ali da je otvorena za razgovore na tu temu:

„Nismo ušli u jednu dublju analizu da vidimo da li je to moguće pre sukcesije država, dakle da li ova imovina podleže nekom drugom principu. Ali smo spremni, u svakom slučaju, ako se kolege pojave, na razgovor na tu temu, i da pri tome budemo veoma kooperativni.“

Šta bi mogao da bude predmet te sukcesije?

„U ovom momentu to je zgrada na Trgu Nikole Pašića, to je naš poznati Dom sidikata, dalje jedna zgrada u Ulici Miloša Pocerca, jedan objekat na Hvaru, u pitanju je hotel, vlasništvo nekadašnjeg Sindikata Jugoslavije, odnosno sada Sindikata Srbije i Crne Gore. Imovina koja se nalazi u bivšim republikama isto tako mora da uđe u podelu. To je, znači, Dom sindikata u Sarajevu, mislim da u Hrvatskoj ima neka imovina, onda u Sloveniji jedan deo, u Crnoj Gori, koliko znam, nema ništa, oni su zato i dobili procent, i ne znam šta je s Makedonijom. Pošto svi otprilike imaju apetite prema toj zgradi na Trgu Nikole Pašića i smatraju da je to jedina podela, videćete kad dođe do sukcesije, bar po podacima kojima mi raspolažemo, a mislim da su vrlo kvalitetni, mnoge republike će morati da daju Srbiji deo svoje imovine. Kad se budu svi papiri stavili na sto, to će biti vrlo interesantno.“

Predsednik „Nezavisnosti“, najvećeg alternativnog sindikata, Branislav Čanak, u priči oko imovine nekadašnjeg federalnog sindikata vidi dva problema. Prvi je njena raspodela između nekadašnjih republičkih sindikata, a drugi je udeo novonastalih organizacija u toj raspodeli:

„Kod nas nije rešeno ni jedno ni drugo pitanje. U Sloveniji i Hrvatskoj se ovo pitanje rešava, da novi sindikati učestvuju u podeli imovine jednog bivšeg sindikata, i to ide, sa manje ili više uspeha, dobro. Interesantno je da je sve to vezano za približavanje Evropskoj uniji. Svi su to pokušavali da odlažu, ali onog momenta kada bi se država približila poslednjoj fazi pristupanja EU, onda je i to moralo da se reši jer je to princip koji važi za čitavu EU. Očekujemo da će i kod nas to biti princip koji će biti primenjen, ako se ništa ranije ne uradi. Što se tiče ove centralne imovine, da je tako nazovem, to do sada nije nijedanput pokretano, osim što smo 1995. godine mi obezbedili od sindikata Slovenije, Hrvatske i Bosne da upute pismo tadašnjem Savezu sindikata SRJ da njihov udeo imovine privremeno daju Sindikatu ,Nezavisnost‘ na korišćenje, do sukcesije. To nije urađeno. A da li će sad nešto biti urađeno, videćemo.“

Vrednost 19.800 kvadratnih metara Doma sindikata na Pašićevom trgu u Beogradu, kao i brojnih odmarališta širom bivše zajedničke države, nije mala. I Branislav Čanak smatra da o njenoj raspodeli najpre treba da se dogovore oni koji su ove objekte gradili:

„Mi ustvari u to nećemo da ulazimo dok u to ne uđu ovi sindikati koji su to sami izgradili. Dakle, prvo se deli, po sukcesiji, među onima koji su to stvorili. Mada, svi smo bili članovi tog jednog sindikata, nismo imali izbora. Da se, dakle, prvo među njima nađe neko principijelno rešenje, a onda bismo mi, na lokalnom odnosno na nacionalnom nivou, pokušali da nađemo smeštaj za sebe.“

* * * * *

U BiH smatraju da je moguća podjela zajedničke jugoslavesnke sindikalne imovine. Predsjednik sindikata Edhem Biber smatra da će procesom rukovoditi medjunarodna konfederacija sindikata.

Najveći i najvrijedniji dio imovine bivšeg Saveza sindikata Jugoslavije nalazi se u Beogradu. Rukovodstva sindikata zemalja nastalih raspadom Jugoslavije već su pregovarala o podjeli zajedničke sindikalne imovine prije sukcesije. Predsjednik Sindikata BiH Edhem Biber smatra da je podjela zajedničke sindikalne imovine moguća, te da će njom koordinirati Međunarodna konfederacija slobodnih sindikata. U ukupnoj sindikalnoj imovini Bosni i Hercegovini bi trebalo da pripadne između 15 do 17 procenata:

“U principu su dogovarali da poštujemo neku formula koja vrijedi za sukcesiju imovine bivše Jugoslavije - ovo što se na državnom niovu radi. Otprilike ta formula. To konkretno znači da u ukupnoj imovini Bosni i Hercegovini bi trebalo da pripadne od 15 do 17 odsto te zajedničke imovine.”

Biber kaže da još nije dogovarano o detaljima podjele sindikalne imovine:

“To su tehnički detalji. Najvjerovatnije, ili da otkupi neko ko je na prostoru toga a da ove ostale isplati, ili da se proda i poslije toga da se podijele sredstva.”

Najveći dio imovine koja je bila u vlasništvu bosanskohercegovačkih sindikata je vraćen. Vlasnik te imovine sada je Zajednica za odmor i rekreaciju radnika. Riječ je o objektima na hrvatskom primorju, u Podgori i Gradcu. Posljednji objekat, hotel “Sirena” vraćen je nedavno, 5. januara. Direktor Zajednice za odmor i rekreaciju radnika BiH Nuraga Kovačević:

“Mi smo već ove objekte dali u zakup, tako da članice naše koje su udružile ležaje u Zajednicu imaju pravo 50 posto od nekadašnjih ležaja koristiti. A ostalo ko je uzeo koncesiju uložiće svoja sredstva, objekte će dovesti u kategoriju onu koju traži vlada Republike Hrvatske na tom području i objekti će biti u funkciji do juna 2008., najkasnije do juna 2009. godine.”

Sindikalna odmarališta na hrvatskom primorju imaju i bosanskohercegovački rudnici. Predjednik Sindikata rudara Abdulkadir Smajkić:

“Sad trenutno Breza i Kakanj - ova dva objekta još ne koristi niko, osim možda jedno dvije sobe da neko onako samoinicijativno koristi u Hrvatskoj. A u hotelu ’Đuro Salaj’ do prošle godine izbjeglice su bile u njemu. Znači one su iseljene i sa 31. 12. 2006. hotel ’Đuro Salaj’ je slobodan što se tiče i raspodjele i svega ostalog. E sad je je to stvar politike države BiH, odnosno Federacije, i rudnika i sindikata zajedno sa njima.”

Direktor Zajednice za odmor i rekreaciju radnika BiH Nuraga Kovačević tvrdi da će vraćene objekte moći da koriste sve članice Zajednice i da odmarališta i hoteli neće biti prodati:

“Članicama garantujemo, što je odlukom ranijom doneseno, da imaju popusta 20 posto i 50 posto od mogućih ležaja. Upravni odbor je takvu odluku donio i pod tim se uslovima i izdaju objekti. Otuđivanja nema, nikome se ne prodaje ništa, iako je tu bilo mnogo, mnogo navala.”

Zajednička sindikalna imovina zemalja članica nastalim raspadom ex Jugoslavije nije procijenjena ni nakon osamostaljenja Crne Gore i raspada Saveza samostalnih sindikata Srbije i Crne Gore. Preko 4 hiljada kvadratnih metara nekadašnje zajedničke zgrade Doma sindikata u strogom centru Beograda koristi Samostalni sindikat Srbije. Nezvanična je procjena da je vrijednost samo ovog objekta oko 7 i po miliona eura. Koliko vrijedi sva sindikalna imovina koju treba dijeliti još nije utvrđeno.

* * * * *

Sindikati Crne Gore i Srbije su nedavno okončali diobu zajedničke imovine. Međutim, o sindikalnoj imovini iz vremena nekadašnje SFRJ, od crnogorskog Sindikat, ne samo da se ne mogu dobiti nikakvi konkretni odgovori, nego ne postoji ni najgrublja procjena vrijednosti te imovine ili makar njen popis.

Podjela imovine Sindikata bivše državne zajednice Srbije i Crne Gore je nedavno okončana, ali pitanja u vezi imovine Sindikata bivše SFRJ za sada ostaju bez konkretnog odgovora. U crnogorskom Sindikatu nam nijesu mogli odgovoriti na pitanje: da li je moguća podjela sindikalne imovine prije okončanja sukcesije, odnosno, podjele imovine nekadašnje Jugoslavije. Budimir Šljivančanin, funkcioner crnogorskog Sindikata i bivši predsjednik sada nepostojećeg Sindikata Srbije i Crne Gore, je za naš program rekao da čak nije sasvim jasan ni status sindikalne imovine iz vremena šestočlane Jugoslavije:

"Ja nigdje nijesam pročitao dokument da je sindikalna imovina pod sukcesijom. Tražio sam i interesovao sam se da pročitam takav dokument. Možda negdje postoji, ali ga ja nijesam pronašao. Ima za državnu imovinu, za ambasade, zlato... osim ako se ne smatra da je sindikalna imovina državna. E, tu se ograđujem."

Budimir Šljivančanin kaže da u crnogorskom Sindikatu ne raspolažu ni grubim procjenama o imovini koja bi podlijegala medjusobnoj podjeli, a nalazi se u državama bivše SFRJ. Prema njegovim riječima, ne postoji ni precizan popis te imovine:

"Mi smo pokušali da dodjemo do određenih podataka. Ima nešto imovine u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. Bilo je naznaka da postoji dio imovine i u Sloveniji. To smo evidentirali. Za Hrvatsku sigurno znamo da ima neko odmaralište na Hvaru. Za Sloveniju nema dovoljno podataka. Sve u svemu, dosta se tragalo za tom imovinom: gdje se nalazi, u kakvom je stanju i u čijem je vlasništvu."

U međuvremenu, Sindikati Crne Gore i Srbije su upravo prije desetak dana vjerovatno okončali podjelu zajedničke imovine, kojom je crnogorskom Sindikatu pripalo 714 kvadratnih metara poslovnog prostora u strogom centru Beograda, koji će najvjerovatnije biti iskorišćeni za formiranje Agencije koja će se baviti radničkim pitanjima, odnosno, rješavanjem odnosa na relaciji Srbija i Crna Gora, u vezi: zapošljavanja radnika iz Srbije u Crnoj Gori, radnog staža, penzionisanja, prenošenja penzija, a posredovaće i u dijelu zdravstvenih usluga i potreba crnogorskih gradjana u Srbiji, ali i kao jezgro buduće saradnje sa sindikalnim organizacijama iz regiona. Budimir Šljivančanin, bivši predsjednik nekadašnjeg Sindikata Državne zajednice, je odgovorio i na pitanje: da li je ovim rješenjem okončano pitanje podjele imovine između Sindikata Crne Gore i Srbije:

"Ja lično mislim da je privedena kraju. Da li je najbolje ili nije? Da li je malo ili mnogo? Ja u to neću da ulazim, ali to sada funkcioniše tako za jedno vrijeme, ili za stalno. Nije bitno."

* * * * *

Najveća hrvatska sindikalna središnjica – Savez samostalnih sindikata Hrvatske – najavljuje da će pokrenuti postupak podjele imovine nekadašnjeg saveznog sindikata u socijalizmu – Saveza sindikata Jugoslavije. Samostalci u tome imaju potporu ostalih hrvatskih sindikalnih središnjica.

Vijest da je, u procesu razdruživanja sindikata Srbije i Crne Gore, Vijeće samostalnih sindikata Srbije i Crne Gore krajem prošlog mjeseca dalo crnogorskim sindikatima nešto preko 700 kvadratnih metara poslovnog prostora u velebnom zdanju Doma sindikata – nekadašnjeg sjedišta Saveza sindikata Jugoslavije – neugodno je iznenadila hrvatske sindikalce. Za Radio Slobodna Evropa govori vršiteljica dužnosti predsjednice Sveza samostalnih sindikata Hrvatske Ana Knežević:

„Ja sam čula da su kolege iz Sindikata Srbije počele tu imovinu dijeliti, odnosno da su dodijelili dio imovine sindikalcima Crne Gore. Iz tog razloga ćemo mi uputiti službeni zahtjev da se pokrene postupak podjele i animirati kolege iz ostalih sindikata, dakle iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Kosova. Vjerujem da su se i oni sami javili da se ta imovina podijeli, sukladno onome koliko je tko doprinosio, odnosno koliko kome pripada.“

Beogradski Dom sindikata je reprezentativno zdanje sa 4.000 kvadratnih metara korisne površine poslovnih prostora u centru Beograda, procijenjeno na oko sedam i po milijuna eura. Međutim, neslužbene informacije koje stižu do hrvatskih sindikata o sudbini te zgrade su zabrinjavajuće, kaže Ana Knežević:

„To sada Sindikat Srbije iznajmljuje. Ja sam neslužbeno čula da su oni to procijenili na puno manje nego što to vrijedi. Tako da se tu doista rade mutni poslovi.“

Zato će se sjednica predsjedništva Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, na kojoj će se artikulirati zahtjev za pokretanje postupka podjele imovine nekadašnjih saveznih sindikata, održati već sljedećeg tjedna. Stav je hrvatskih sindikara da u postupku podjele, Hrvatskoj treba pripasti 40 posto sindikalne imovine, jer je Hrvatska do 1990. godine bila ekonomski najrazvijenija i imala razmjerno najviše radnika članova sindikata, od čije članarine se gradio beogradski Dom sindikata i druga sindikalna imovina. Prema nekim izvorima, u Hrvatskoj je bilo nekoliko objekata u vlasništvu Saveza sindikata Jugoslavije, među kojima i odmaralište na Hvaru. To je bilo uključeno u pretvorbu i privatizaciju u Hrvatskoj i tko zna koliko je već vlasnika promijenilo. I o tome će se razgovarati, kaže gospođa Knežević:

„To je opet zajednička imovina. To opet ne može nitko sebi svojatati, nego je to bila imovina svih sindikata. Kako su nastale države, u svakoj od njih su nastali su i sindikati i trebalo je razgovarati o podjeli imovine. Naravno i da će to na Hvaru, bez obzira kako se privatiziralo, doći na dnevni red kao imovina Sindikata Jugoslavije.“

Hrvatske sindikalne središnjice podupiru zahtjev Saveza samostalnih sindikata Hrvatske za podjelom nekadašnje savezne sindikalne imovine:

„Mi također ovdje radimo podjelu naše imovine u Hrvatskoj. Imamo sporazume i, prema tome, sve što dobijemo iz Jugoslavije, ići će u podjelu između sindikalnih središnjica, po kriterijima kako se dogovorimo.“
XS
SM
MD
LG