Najnovije izjave iz talijanskog državnog vrha teško je uklopiti u deklariranu želju za unapređivanjem dobrosusjedskih odnosa, ističe IDS-ov saborski zastupnik, Damir Kajin:
„Ono čemu se ne čudim je da talijanski političari i talijanski predsjednik, na dan sjećanja u Italiji, 10. veljače, progovaraju o egzodusu i fojbama, ali od osnivača antifašističkog pokreta u Italiji začudila me ona rečenica o slavenskoj krvoločnoj mržnji i bijesu, što je na tragu nacionalne uvrede i imputiranja nam kolektivne krivnje.“
U Hrvatskoj je negativno dočekano i posmrtno odlikovanje Mussolinijevog upravitelja Zadra, Vincenza Serrentina, koji je 1947. godine u Šibeniku osuđen na smrt kao zločinac i strijeljan.
Talijansko-hrvatski novinar i književnik, Giacomo Scotti, napominje da je, osim Serrentina, talijanski predsjednik ovih dana odlikovano još nekoliko fašista, a među njima i Normu Cossetto, regionalnu tajnicu Sveučilišne fašističke omladine Istre, koja je zlatno odličje primila i od samog Mussolinija:
„Istina, bila je ubijena na najzvjerskiji način i bačena u fojbu, ali što se tiče biografije, treba reći da je bila fašista i da je dobila zlatni orden kao heroj od Mussolinija za vrijeme sjeverne fašističke Republike Italije. Sada je postala, po drugi put, heroj. I republikanska Italija i fašistička Italija su joj dali medalje.“
Scotti, po rođenju Talijan iz Napulja, ne slaže se ni s preuveličavanjem broja žrtava u fojbama, pogotovo ne da je riječ o 20.000 ili 30.000 pobijenih ljudi:
„Imam fašističke novine, koje su sami fašisti za vrijeme njemačke okupacije izdavali u Puli. I sami su prisustvovali vađenju tijela iz fojbi. Tada su uvedena 344 tijela.“
Akademik, Petar Strčić, još jedanput poziva hrvatsku vladu da pod hitno ispita svaku fojbu u Istri i tako otkloni moguće manipulacije:
„To nije problem. Imamo jako puno speleologa u Hrvatskoj i u desetak dana nekoliko ekipa može ih proći sve. Druga je stvar šta je zaista u tim jamama. U njima ima i nevinih ljudi i zločinaca, i hrvatske i talijanske i druge narodnosti.“
Povjesničar Ivo Banac:
„Nije mi jasno zašto talijanska strana toliko insistira na fojbama, koje su nedvojbene. To je jasna stvar, oko čega je Hrvatska donekle pokrenula jednu vrstu javne rasprave, ne toliko isprike. S druge strane, nešto što mi je jasno već godinama i nije ništa novo, je to da u Italiji nema niti jednog pomaka u pravcu kritike zločina Mussolinijevog režima dvadesetih, tridesetih i četrdesetih godina na našim obalama, ili općenito. Ni najmanje se ne govori o tome što je taj režim radio u Dalmaciji, u Albaniji, u sjevernoj Africi. Vrlo je žalosno da jedan bivši član direkcije Komunističke partije Italije, koji je danas predsjednik Italije, može na ovaj način govoriti o slavenskoj mržnji.“
I kao što je talijanska politička javnost stala uz predsjednika Napolitana, tako su, oko otvorenih problema u talijansko-hrvatskim odnosima, gotovo jedinstveni i hrvatski lijevi i desni političari. Pravaš i saborski zastupnik, Tonči Tadić:
„Ovo sve što se izgovorilo s talijanske strane je pripremna vatra za ono što Talijane tu zapravo interesira. To je demontaža dijela Osimskih sporazuma radi dovođenja u pitanje nekretnina, radi ponovnog otvaranja problema denacionalizacije talijanskih nekretnina u Hrvatskoj.“
Europska komisija ne želi komentirati talijansko-hrvatsko prepucavanje o Drugom svjetskom ratu, poručeno je danas iz Bruxellesa. Talijanski šef diplomacije, Massimo D’Alema, otkazao je za sutra najavljeni posjet svog državnog podtajnika Hrvatskoj, a talijanski premijer, Romano Prodi, telefonom je kontaktirao hrvatskog premijera Ivu Sanadera, te izrazio zaprepaštenje zbog Mesićevih izjava o „talijanskom revanšizmu”, naglašavajući kako riječi hrvatskog predsjednika ne odgovaraju duhu hrvatskog naroda. Mesić je na to izjavio:
„Milim da duh talijanskog naroda ne izražava poruka da su zločine učinili krvožedni Slaveni.“
Oštre riječi između Zagreba i Rima o talijanskim žrtvama tokom Drugog svjetskog rata najviše brinu stanovnike Istre i talijansku manjinu u Hrvatskoj. Damir Kajin:
„Lako je svađati se, lako je pokazivati mišiće, ali treba živjeti ovdje uz granicu, a na tim prostorima su i Talijani i Slovenci, dijele dobro i loše sa svojim susjedima.“
„Ono čemu se ne čudim je da talijanski političari i talijanski predsjednik, na dan sjećanja u Italiji, 10. veljače, progovaraju o egzodusu i fojbama, ali od osnivača antifašističkog pokreta u Italiji začudila me ona rečenica o slavenskoj krvoločnoj mržnji i bijesu, što je na tragu nacionalne uvrede i imputiranja nam kolektivne krivnje.“
U Hrvatskoj je negativno dočekano i posmrtno odlikovanje Mussolinijevog upravitelja Zadra, Vincenza Serrentina, koji je 1947. godine u Šibeniku osuđen na smrt kao zločinac i strijeljan.
Talijansko-hrvatski novinar i književnik, Giacomo Scotti, napominje da je, osim Serrentina, talijanski predsjednik ovih dana odlikovano još nekoliko fašista, a među njima i Normu Cossetto, regionalnu tajnicu Sveučilišne fašističke omladine Istre, koja je zlatno odličje primila i od samog Mussolinija:
„Istina, bila je ubijena na najzvjerskiji način i bačena u fojbu, ali što se tiče biografije, treba reći da je bila fašista i da je dobila zlatni orden kao heroj od Mussolinija za vrijeme sjeverne fašističke Republike Italije. Sada je postala, po drugi put, heroj. I republikanska Italija i fašistička Italija su joj dali medalje.“
Scotti, po rođenju Talijan iz Napulja, ne slaže se ni s preuveličavanjem broja žrtava u fojbama, pogotovo ne da je riječ o 20.000 ili 30.000 pobijenih ljudi:
„Imam fašističke novine, koje su sami fašisti za vrijeme njemačke okupacije izdavali u Puli. I sami su prisustvovali vađenju tijela iz fojbi. Tada su uvedena 344 tijela.“
Akademik, Petar Strčić, još jedanput poziva hrvatsku vladu da pod hitno ispita svaku fojbu u Istri i tako otkloni moguće manipulacije:
„To nije problem. Imamo jako puno speleologa u Hrvatskoj i u desetak dana nekoliko ekipa može ih proći sve. Druga je stvar šta je zaista u tim jamama. U njima ima i nevinih ljudi i zločinaca, i hrvatske i talijanske i druge narodnosti.“
Povjesničar Ivo Banac:
„Nije mi jasno zašto talijanska strana toliko insistira na fojbama, koje su nedvojbene. To je jasna stvar, oko čega je Hrvatska donekle pokrenula jednu vrstu javne rasprave, ne toliko isprike. S druge strane, nešto što mi je jasno već godinama i nije ništa novo, je to da u Italiji nema niti jednog pomaka u pravcu kritike zločina Mussolinijevog režima dvadesetih, tridesetih i četrdesetih godina na našim obalama, ili općenito. Ni najmanje se ne govori o tome što je taj režim radio u Dalmaciji, u Albaniji, u sjevernoj Africi. Vrlo je žalosno da jedan bivši član direkcije Komunističke partije Italije, koji je danas predsjednik Italije, može na ovaj način govoriti o slavenskoj mržnji.“
I kao što je talijanska politička javnost stala uz predsjednika Napolitana, tako su, oko otvorenih problema u talijansko-hrvatskim odnosima, gotovo jedinstveni i hrvatski lijevi i desni političari. Pravaš i saborski zastupnik, Tonči Tadić:
„Ovo sve što se izgovorilo s talijanske strane je pripremna vatra za ono što Talijane tu zapravo interesira. To je demontaža dijela Osimskih sporazuma radi dovođenja u pitanje nekretnina, radi ponovnog otvaranja problema denacionalizacije talijanskih nekretnina u Hrvatskoj.“
Europska komisija ne želi komentirati talijansko-hrvatsko prepucavanje o Drugom svjetskom ratu, poručeno je danas iz Bruxellesa. Talijanski šef diplomacije, Massimo D’Alema, otkazao je za sutra najavljeni posjet svog državnog podtajnika Hrvatskoj, a talijanski premijer, Romano Prodi, telefonom je kontaktirao hrvatskog premijera Ivu Sanadera, te izrazio zaprepaštenje zbog Mesićevih izjava o „talijanskom revanšizmu”, naglašavajući kako riječi hrvatskog predsjednika ne odgovaraju duhu hrvatskog naroda. Mesić je na to izjavio:
„Milim da duh talijanskog naroda ne izražava poruka da su zločine učinili krvožedni Slaveni.“
Oštre riječi između Zagreba i Rima o talijanskim žrtvama tokom Drugog svjetskog rata najviše brinu stanovnike Istre i talijansku manjinu u Hrvatskoj. Damir Kajin:
„Lako je svađati se, lako je pokazivati mišiće, ali treba živjeti ovdje uz granicu, a na tim prostorima su i Talijani i Slovenci, dijele dobro i loše sa svojim susjedima.“
