Dostupni linkovi

Greške i griješke hrvatskih pravopisa


Iz iste su gimnazije, ista generacija, ali različiti profesori, točnije, različiti pravopisi iz kojih su ih učili, pa učenici različito i govore:

"Govorimo griješka i strijelica."

"Greška, naravno."

"Ali zato zadaci, a ne zadatci."

"Da li se kaže u točki ili u točci?"

A kako se piše neću?

"Zajedno."

"Odvojeno."

"Po pravilu može i zajedno i odvojeno."

"Obzirom da sve negacijske glagole pišemo odvojeno, onda i ne ću pišemo odvojeno."

"Tko na kraju zna kako se što piše – užas."

"Viljuška ili vilica?"

"Viljuška je srpska riječ, a vilica je hrvatska riječ."

"A Isisa mi!? Onda Zagrepčani kažu za kamion tovarnjak."

"Viljuška je starohrvatska riječ. Koristi se još uvijek u Srijemu, Slavoniji, Lici i još par mjesta."

Danuška Ružić, profesorica hrvatskog u novozagrebačkoj osnovnoj školi:

"Neću i nemoj se piše zajedno. Tako su učili i većina ih tako piše, ali ako pišu i odvojeno, onda im se mora dopustiti jer imamo dva-tri važeća pravopisa, pa onda hoćeš-nećeš moraš prihvatiti."

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta raspisat će do kraja ovog mjeseca javni natječaj za izradu novog, jedinstvenog, pravopisa hrvatskog jezika, prema kojem bi se – neću, ubuduće pisalo odvojeno, a – greška, pretvorila u griješku.

Doktor Dunja Brozović-Rončević iz Instituta za hrvatski jezik objašnjava to hrvatskom tradicijom:

"Nikada u hrvatskoj tradiciji nije bilo bezgriješno začeće, nego bezgrješno začeće."

Vijeće za normu hrvatskog standardnog jezika, u kojem je i doktorica Brožović–Rončević, ističe da u tradiciju spada i odvojeno pisanje riječi - neću:

"Zašto Krleža nikada nije pisao ne ću zajedno? To je dio hrvatske pisane tradicije. Novosadskim pravopisom je odlučeno da se piše zajedno, da bi bilo bliže srpskom."

Profesor Josip Božanić sa splitskog Filozofskog fakulteta smatra da je nekim hrvatskim jezikoslovcima trenutno više stalo do razlikovanja hrvatskog od srpskog jezika, umjesto pravih jezičnih problema:

"Mislim da se hiper-ijekaviziranjem hrvatskog jezika ne doprinosi očuvanju hrvatskog standarda jer to hiper-ijekaviziranje nije u karakteru hrvatskog jezika. Nitko tako nije govorio. Pa čak i oni koji to predlažu, u svom svakodnevnom komuniciranju ne upotrebljavaju mnoga takva rješenja jer je to čak i paradoks."

No, kakav bio da bio, profesori u hrvatskim školama vape za jedinstvenim pravopisom materinjeg jezika jer je sadašnja situacija, kaže profesorica Ružić, neizdrživa:

"Katastrofa. To je prepucavanje između jezičara i to nije dobro. Svakako pod hitno trebamo ujednačen pravopis za sva vremena. Ovako je katastrofa raditi. Svatko se igra jezikom, i onaj tko može i onaj tko ne može, osobito na političkom nivou. To nije dobro."

Učenici Prve zagrebačke gimnazije:

"Neka nađu hrvatsku riječ za čizma."

"Gumeno obuvalo."

"Zrakomlat je smiješna riječ."

"Helikopter je sada vrtolet ili zrakomlat. Da li je onda heliodrom - vrtodrom ili zrakomlatodrom? Ne možeš to ni izgovoriti."
XS
SM
MD
LG