RSE: Gospodine Džihanović, pred sobom imam vaš prijedlog platforme za novi demokratski ustav Republike BiH, odnosno nacrt ustava. Za početak, što su vaše - i ostatka ekipe, odnosno članova ekspertne skupine, osnovne namjere sa ovim prijedlogom?
DŽIHANOVIĆ: Mi smo zaključili da zapravo u vrijeme poplave prijedloga, sugestija, projekata itd. za izradu ustavnog rješenja za BiH da bi trebalo da se iz BiH pokrene pitanje izrade jedne platforme za jedan normalan, demokratski ustav BiH i da i to bude jedan od doprinosa raspravi o mogućem, drugačijem ustavnom uređenju nego što je to dejtonsko ustavno uređenje u BiH.
RSE: Što su osnovne razlike ili sličnosti onog dejtonskog, ono o čemu se danas razgovara u bh. političkim i međunarodnim krugovima, i ovoga ustava kojeg vi predlažete?
DŽIHANOVIĆ: Ogromna je razlika između ovakvog koncepta ustavnog uređenja BiH i postojećeg, dejtonskog ustavnog uređenja. Ovakvo ustavno uređenje podrazumijeva nepodijeljenu BiH po nacionalnom principu, nego podrazumijeva jedinice teritorijalne organizacije - to znači da bi ovlasti opštine bile jako široke i ustavo definirane, zatim pozicija regija bi bila definirana tako da bi regija predstavljala administrativnu oblast lokalne uprave na geografskim, ekonomskim, komunikacijskim, saobraćajnim, geopolitičkim, kulturnim povezanostima, tako da te regije budu zapravo sposobne za usklađivanje interesa građana i privrede i za osiguranje prosperitetnog života građana.
RSE: Možete li za naše slušatelje reći koje regije i zašto baš tako i također pojasniti dio vašeg prijedloga u kojem pominjete da BiH bi trebala imati jednog predsjednika, a ne tročlano Predsjedništvo itd.
DŽIHANOVIĆ: Mi smatramo da bi bilo logično da se bh. prostor organizira tako da postoji pet regija, to znači banjalučka ili zapadna regija, zatim zenička ili centralna regija, zatim tuzlanska ili sjeverna regija, sarajevska ili istočna regija i mostarska ili južna regija. Mislimo da bi bilo racionalno da na nivou države BiH imamo vladu BiH i parlamentarnu skupštinu BiH, s tim što treba poći od toga da država BiH preuzima odgovornost za ujednačeni ekonomski i svaki drugi razvoj BiH, tako što bi pored centralne banke kao monetarne banke imala i razvojnu banku sa, po našem konceptu, kapitalom od preko milijardu konvertibilnih maraka, koji bi mogao biti motor pokretač ekonomskog i svakog drugog razvoja BiH. Mislimo da bi sadašnja organizacija Predsjedništva BiH trebala da pretrpi transformaciju tako da, recimo, parlamentarna skupština BiH bira predsjednika države BiH, a da predsjednik države BiH bude prema ustavu ona institucija vlasti koja bi predstavljala BiH i koja bi imala određene ovlasti u vezi s imenovanjem vlade BiH i neke ovlasti u vezi sa vršenjem poslova vanjske politike prema unutar i prema vani. Takva država treba da ima ustavni sud BiH, treba da ima vrhovni sud BiH, da ima nezavisno i samostalno sudstvo i tužilaštvo, a na čelu države da postoji, osim vrhovnog suda i tužilaštva BiH, i državno pravobranilaštvo.
RSE: Mislite li da ovaj vaš prijedlog ostvariv i kada?
DŽIHANOVIĆ: Mislimo da ovaj koncept može oko sebe ujediniti ljude različitih mišljenja i pogleda u odnosu na ustavnu organizaciju BiH i da se otpočne razgovarati u samoj BiH o ovom izuzetno važnom problemu. Ja sam naznačio samo neke kvalitete ovog rješenja, a, recimo, nisam rekao da smo veoma veliku pažnju poklonili proporcionalnoj zastupljenosti predstavnika konstitutivnih naroda i ostalih u svim institucijama vlasti, uključujući i sudove u cijeloj BiH, zatim da smo na jasan način definirali vitalni nacionalni interes i instrumente za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, počev od opštine, grada, regije do nivoa države BiH. Zatim, naš koncept podrazumijeva i vrlo jasno definiranu distribuciju ključnih funkcija, tako da se osigura da i to bude jedan od mehanizama kako će se osigurati ravnopravna zastupljenost sva tri naroda i iz reda ostalih na najznačajnijim funkcijama u BiH, počev od najnižeg do najvišeg nivoa vlasti u BiH.
RSE: Ustroj BiH prema ovom vašem prijedlogu trebao bi polučiti jednim snažnim zaokretom politike različitih političkih opcija u BiH. Smatrate li da bi moglo biti volje za tako nešto?
DŽIHANOVIĆ: Ja mislim da je krajnje vrijeme zaista da budemo svjesni stanja gdje se sada nalazi BiH u svakom pogledu. Mislim da ove činjenice trebaju da otvore oči onim političkim faktorima u BiH koji donose odluke i da bi morali konačno na dnevni red staviti ona pitanja koja zaista znače život ljudi ove zemlje i koja znače prosperitet same države i društva u BiH.
RSE: Na koji način ćete se vi i ljudi okupljeni oko ovakvog prijedloga boriti, odnosno lobirati za ovakav ustroj države BiH?
DŽIHANOVIĆ: Mi smo ga dostavili svim relevantnim faktorima koji imaju veze sa BiH, a prije svega Vijeću za implementaciju mira, Evropskom parlamentu, OHR-u, Svjetskoj banci i svim drugim koji su u posljednjih 15 godina vezani za događanja u BiH. Zaista, ne treba više gubiti vrijeme na popravke dejtonskog ustava jer se on jednostavno ne da popraviti u mjeri koja će osigurati stabilizaciju stanja u BiH. Ovo je polazna osnova koja može biti dobra platforma da se počnu tražiti najbolja rješenja za ovu zemlju.
