Dostupni linkovi

Hrvatska bez ekonomske slobode


Prema indeksu ekonomske slobode, što su ga upravo objavili Wall Street Journal i The Heritage Foundation, Hrvatska je, zajedno sa Rusijom, Ukrajinom, Bjelorusijom i Bosnom i Hercegovinom na samom dnu evropske ljestvice. Slovenija je 27., od ukupno 41 promatrane evropske zemlje, Makedonija 32., a Srbiju i Crnu Goru se ne prati. Predsjednica nevladine organizacije Adriatic Institute, Nataša Srdoč, predstavila je najvažnije rezultate:

„Hrvatska je ove godine proglašena uglavnom neslobodnom ekonomijom i najslabije ocjene dobiva u slobodi od države, u korupciji, u zaštiti vlasničkih prava, vladavine prava, te slobode ulaganja.“

Od mogućih 100 posto, Hrvatska u ocjeni slobode poslovanja ima svega 54 posto. Zašto?

„Po slobodi poslovanja Hrvatska je najlošija u Evropi. Dijelimo mjesto sa Bosnom i Hercegovinom. Poduzetništvo bi trebalo biti slobodnije. Vidi se problem dobivanja poslovnih licenci, što je vrlo teško, zatvaranje poduzeća je vrlo teško, birokratske prepreke ostaju teške. Nacionalno regulatorno okruženje ograničava slobodu započinjanja, djelovanja i zatvaranja poduzeća.“

Da sve ne bude sve načelno, pobrinuo se suvlasnik i direktor vrlo uspješne zagrebačke firme srednje veličine, General Graphic, Robert Maričak, koji na vlastitom primjeru govori o tempu izdavanja građevnih dozvola za njegove poslovne objekte:

„Mi čekamo 14 mjeseci na dozvolu u gradu Zagrebu, gdje je gospodin Bandić rekao da će biti 45 dana. Drugu građevinsku dozvolu dobili smo prije pet mjeseci. Ovu novu čekamo dugo i sigurno će trajati još tri-četiri mjeseca.“

Sloboda od korupcije je svega 34, od 100 posto, po ovoj procjeni. Maričak je prošle godine dobio državnu nagradu za tehnološku inovaciju – stroj za proizvodnju pre-paid telefonskih kartica, koji je sada jedan od najboljih ili najbolji u svijetu. Umjesto da kupe jahte, vile ili skupocjene automobile, on i partneri investirali su u proizvodnju tih strojeva - međutim:

„Ni jedna od telecom tvrtki u Hrvatskoj ne kupuje od nas, nego svi uvoze. Mogu to prodati u Saudijskoj Arabiji, u Izraelu, u Bosni, u Sloveniji, u Njemačkoj, ali u Hrvatskoj ne mogu, ako ne želim biti s lijevima ili desnima, ili ako ne želim podmićivati.“

Sloboda od države je 37, od 100 posto, a državna potrošnja je preko 50 posto bruto društvenog proizvoda. U ovom segmentu Hrvatska je najlošija od svih tranzicijskih zemalja, upozorava gospođa Srdoč:

„Privatizacijom bi smo se riješili velikog dijela korupcije jer politička korupcija, po definiciji, postoji zbog toga što je država u interakciji sa privatnim sektorom. Što više smanjimo interakciju, tako ćemo se riješiti velikog dijela korupcije.“

Zbog izmijenjene metodologije vrednovanja, Hrvatska je, prema prošloj godini, zabilježila osjetan pad na ljestvici, ali novinari nisu mogli saznati što to točno znači. Ova ljestvica Wall Street Journala i Heritage Foundation rezultat je radikalno neoliberalnog pristupa svjetskoj ekonomiji, dakle onog koji tvrdi da će tržište i konkurencija sve riješiti, a da državne mjere zaštite standarda građana, sindikati ili socijalno zakonodavstvo samo štete, i da ih treba ukinuti. Neoliberalizam tvrdi da stupanj ekonomskih sloboda u nekoj zemlji direktno uvjetuje ekonomski rast, ali ih čak ih i ova ljestvica demantira. Primjerice, Kina koja je tek na 119. mjestu, i zajedno sa Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom proglašena uglavnom neslobodnom, ima rast ekonomije od preko 12 posto godišnje.
XS
SM
MD
LG