Ankica BARBIR - MLADINOVIC
Prema podacima Hrvatske narodne banke, čak 15 posto ukupnih hrvatskih ulaganja u inozemstvo otišlo je na egzotična otočja, potvrđuje za naš program i posebni savjetnik UNCTAD-a za jugoistočnu Europu dr Branko Vukmir:„To su tradicionalne oaze za kapital koji nije čist, koji ide iz zemalja u razvoju na Bahame, Kajmanske i Djevičanske otoke i onda se vraća natrag u zemlje iz kojih je došao. To su uglavnom neka anonimna poduzeća; ne zna se koji pojedinci ili grupacije iza njih stoje.“
Savjetnik u direkciji za statistiku u Hrvatskoj narodnoj banci Alen Škudor:
„Mogu reći da je jedan značajan dio ulaganja u 2005. i prvoj polovici 2006. godine bio usmjeren na te nekakve egzotične destinacije kao što su Bahami ili Djevičanski otoci. To se odnosi na oko petnaestak posto svih inostranih ulaganja Hrvatske.“
Koji je to kapital?
„To vam, nažalost, ne mogu sada reći. To su već pojedinačni podaci koje mi moramo čuvati u tajnosti.“
Sasvim je jasno, pojašnjava dr Vukmir, da je riječ o korupciji i to takozvanoj – dobroj korupciji:
„Postoji loša korupcija i dobra korupcija.“
Zašto je ova dobra?
„Dobra je ona koja se vraća natrag u zemlju iz koje je otišla, a loša je ona koja ostaje vani. Ali to je rečeno u šali, to nije ozbiljna klasifikacija – neki kažu da korupcija nije uvijek loša jer se ponekad vraća natrag u zemlje u razvoju, vraća se u privatne ruke koje imaju veći potencijal dobrog poslovanja.“
Neovisni ekonomski analitičar dr Dražen Kalođera poručuje da informaciju o tome ne trebamo tražiti kod ekonomista:
„Ono što je za nas interesantno, to je da se te međunarodne investicije koriste u kojekakve spekulativne svrhe. Dokaz za to je da smo mi uložili 15 posto naših stranih investicija na Bahame ili Djevičanske otoke. Kad su me nedavno pitali što mislim o tome, rekao sam: ,Nemojte pitati ekonomiste, već policiju‘. To je za Državno odvjetništvo, a ne za ekonomiste.“
Inače, prema najnovijem UNCTAD-ovom izvješću za ovu godinu, čini se da je Hrvatska sve zanimljivija stranim investitorima. U prvih šest mjeseci privukla je milijardu i sto milijuna eura i našla se na petom mjestu među tranzicijskim zemljama. Najviše stranog kapitala ulaže se u Estoniju, Češku i Mađarsku, a u hrvatskoj skupini najbolje mjesto zauzima Rumunjska s čak 6.3 milijarde primljenih eura, što je velik iznos u odnosu na hrvatskih milijardu i 600 milijuna ili milijardu i 400 milijuna uloženih u Srbiju.
Dr Vukmir ističe da hrvatska ne može biti zadovoljna ni strukturom investicija:
„Trgovina i financijske usluge, a relativno malo u greenfield investicije. To je ono što bi Hrvatska željela, ali toga zapravo malo ima.“
Dr Kalođera:
„Još uvijek 70 posto ide u usluge. Ove godine najveće strano ulaganje je u Splitsku banku.“
No statistika govori i o jednom ohrabrujućem podatku – sve većem zadržavanju ostvarene dobiti u Hrvatskoj, iako su neovisni ekonomski analitičari, kao dr Kalođera, i tu suzdržani:
"To meni nije potpuno jasno, ali recimo da i toga ima.“
