Od rasprodaje nekretnina na Jadranu, do prozivanja medija koji u trci za zaradom objavljuju pornografiju, a u istom broju kao poklon dijele Gospinu medaljicu - bile su teme ovogodišnjih propovijedi hrvatskih biskupa uz katolički blagdan Velike Gospe. Javna televizija prenosila je misu iz jasenovačke crkve, koju je predvodio požeški biskup Antun Škvorčević, a tema njegove propovijedi bila je Božja strategija ljubavi:
«Nitko drugi ne dosuđuje čovjeku sudbinu, pa ni onaj koji je u Jasenovcu ubijao ili negdje drugdje, ili u Domovinskom ratu, nego Božija je zadnja - i to zadnja je riječ ljubavi. Ljubav ima zadnju nad svime. Mi smo ovdje, u Jasenovcu, na području gdje je progovorila mržnja i ovdje osjećamo silnu potrebu moliti i vapiti da ljubav bude jača od mržnje u našoj domovini.»
Gost na misi u Jasenovcu bio je pravoslavni episkop slavonski Sava sa suradnicima, prvi puta zajedno u jasenovačkoj crkvi, ali - kako su biskupi objasnili - prvi puta su zajedno bili na misi 2000. u Voćinu, a otada siječnja svake godine imaju i zajedničko molitveno bogoslužje. Episkop Sava privremeno i stoluje u Jasenovcu, jer još nije obnovljena porušena eparhija u Pakracu. Njihova je zajednička poruka da treba prednjačiti u primjerima poštovanja i razumijevanja.
Posljednjih se mjeseci u hrvatskim medijima pisalo o potrebi da i Katolička crkva u Hrvatskoj održi misu na mjestu nekadašnjeg jasenovačkog logora, po uzoru na papu Benedikta XVI, porijeklom Nijemca, koji je održao misu na mjestu nekadašnjeg nacističkog logora Auschwitz. Na pitanje kada će održati misu kod Kamenog cvijeta na mjestu nekadašnjeg logora, biskup Škvorčević je kazao kako je tamo bio u nekoliko navrata, ali da je takva misa pitanje dogovora onih kojih se to tiče. To je pitanje ekumenske naravi, naglasio je biskup Škvorčević - ne može Katolička crkva na ovakvom području činiti nešto što nije dogovoreno i sa Židovima, i sa pravoslavnima i sa muslimanima. Za to je potrebna veća osjetljivost nego što je imaju oni koji nisu u crkvi, zaključio je.
Ipak, i za današnju misu u jasenovačkoj župnoj crkvi očekivalo se da će problematika jasenovačkog logora biti prisutnija u Škvorčevićevoj propovijedi. Međutim, to se nije desilo. Za Radio Slobodna Evropa govori povijesničarka i predsjednica Savjeta Spomen-područja Jasenovac Zorica Stipetić:
«Biskup Škvorčević nije ispunio ta očekivanja, jer je propovijed bila općenita, a samo se jedna rečenica, također općenita, nespecifizirana, odnosila na zlo na ovom prostoru, na kojem je također zlo vladalo i za vrijeme Domovinskog rata. Prisutnost trojice velikodostojnika Srpske pravoslavne crkve u tom smislu je bio jedan lijep dekor, ali ništa više.»
«Nitko drugi ne dosuđuje čovjeku sudbinu, pa ni onaj koji je u Jasenovcu ubijao ili negdje drugdje, ili u Domovinskom ratu, nego Božija je zadnja - i to zadnja je riječ ljubavi. Ljubav ima zadnju nad svime. Mi smo ovdje, u Jasenovcu, na području gdje je progovorila mržnja i ovdje osjećamo silnu potrebu moliti i vapiti da ljubav bude jača od mržnje u našoj domovini.»
Gost na misi u Jasenovcu bio je pravoslavni episkop slavonski Sava sa suradnicima, prvi puta zajedno u jasenovačkoj crkvi, ali - kako su biskupi objasnili - prvi puta su zajedno bili na misi 2000. u Voćinu, a otada siječnja svake godine imaju i zajedničko molitveno bogoslužje. Episkop Sava privremeno i stoluje u Jasenovcu, jer još nije obnovljena porušena eparhija u Pakracu. Njihova je zajednička poruka da treba prednjačiti u primjerima poštovanja i razumijevanja.
Posljednjih se mjeseci u hrvatskim medijima pisalo o potrebi da i Katolička crkva u Hrvatskoj održi misu na mjestu nekadašnjeg jasenovačkog logora, po uzoru na papu Benedikta XVI, porijeklom Nijemca, koji je održao misu na mjestu nekadašnjeg nacističkog logora Auschwitz. Na pitanje kada će održati misu kod Kamenog cvijeta na mjestu nekadašnjeg logora, biskup Škvorčević je kazao kako je tamo bio u nekoliko navrata, ali da je takva misa pitanje dogovora onih kojih se to tiče. To je pitanje ekumenske naravi, naglasio je biskup Škvorčević - ne može Katolička crkva na ovakvom području činiti nešto što nije dogovoreno i sa Židovima, i sa pravoslavnima i sa muslimanima. Za to je potrebna veća osjetljivost nego što je imaju oni koji nisu u crkvi, zaključio je.
Ipak, i za današnju misu u jasenovačkoj župnoj crkvi očekivalo se da će problematika jasenovačkog logora biti prisutnija u Škvorčevićevoj propovijedi. Međutim, to se nije desilo. Za Radio Slobodna Evropa govori povijesničarka i predsjednica Savjeta Spomen-područja Jasenovac Zorica Stipetić:
«Biskup Škvorčević nije ispunio ta očekivanja, jer je propovijed bila općenita, a samo se jedna rečenica, također općenita, nespecifizirana, odnosila na zlo na ovom prostoru, na kojem je također zlo vladalo i za vrijeme Domovinskog rata. Prisutnost trojice velikodostojnika Srpske pravoslavne crkve u tom smislu je bio jedan lijep dekor, ali ništa više.»
