Miloš TEODOROVIC, Maja BJELAJAC
Advokat bivšeg premijera Republike Srpske Gojka Kličkovića, Duško Tomić, potvrdio je da je Vrhovni sud Srbije poništio odluku beogradskog Okružnog suda kojom se odobrava Kličkovićevo izručenje vlastima BiH. Tomić smatra da su se ovim stvorile pretpostavke da njegov branjenik uskoro bude pušten iz pritvora.Kličković je optužen za privredni kriminal, ali i osumnjičen za ratne zločine počinjene nad Bošnjacima u Bosanskoj Krupi. Kličković od 2001. godine čeka odluku Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i Crne Gore za dobijanje dvojnog državljanstva. Kako mu MUP Srbije nikada nije odobrio ili odbio državljanstvo, odluka Okružnog suda je ukinuta, tumači Tomić:
“Jasno je da pitanje državljanstva kao prethodno pitanje nije riješeno. Iako je policija obavijestila prvostepeni sud da ga je odbila sa njegovim zahtjevom, Gojko Kličković nikada nije dobio rješenje na koje je mogao uložiti žalbu, tako da rješenje o odbijanju državljanstva Srbije nije pravosnažno.”
Na osnovu međunarodne potjernice raspisane u RS-u, Gojko Kličković je uhapšen prije dva mjeseca u Beogradu, nakon čega mu je u beogradskom Okružnom sudu određen pritvor. Kličković, koji se od vlasti RS-a već osam godina krije u Srbiji, osumnjičen je i za upad RS-a u platni promet Jugoslavije 1997. godine. Tada je RS povukla 230 miliona njemačkih maraka, a za veliki dio ovog novca pretpostavlja se da je bio namijenjen finansiranju haških optuženika.
Ali advokat Tomić se poziva na zapisnik sa vanredne sjednice Vlade RS-a avgusta 97. godine, gdje stoji da je upravo Vlada izglasala ovu odluku, koju je, tvrdi Tomić, tadašnji premijer samo provodio. On takođe kaže da mnogima u RS-u nije u interesu Kličkovićevo pojavljivanje na sudu, jer bi se krivica proširila na brojna imena iz tadašnjeg rukovodstva ovog entiteta.
S druge strane, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava RS-a Branko Todorović smatra da slučaj Kličković pokazuje da BiH ne može računati na dobre namjere svojih susjeda - kako u proteklom ratu, tako i danas:
“Vrlo često se, zapravo, može uočiti jedna prikrivena politička poruka iz koje se može zaključiti da su optuženi vrlo često zapravo i bili eksponenti politika Zagreba i Beograda u BiH - i sada, kao jedna vrsta kontrausluge, bivaju zaštićeni od tamošnjih pokrovitelja, odnosno tamošnjih režima.”
Kada je riječ o neizručivanju bh. optuženika, primjer bivšeg premijera RS-a nije usamljen. Bivši predsjedavajući Predsjedništva BiH Ante Jelavić, osuđen za milionsku pronevjeru u Hercegovačkoj banci, dva dana prije čitanja presude na Sudu BiH pobjegao je u Hrvatsku. Portparol organizacije Transparency Inetarnational Srđan Blagovčanin smatra da odgovornost nije samo na susjednim državama:
“Slučaj Ante Jelavića koji je također bio sporan, jer je praktično utvrđeno da je gospodin Jelavić dana kada je donijeta presuda bio u BiH i da je poslije samog donošenja presude napustio BiH. Očigledno da postoje problemi kako u odnosima između država, tako i problemi unutar samog pravosuđa u BiH.”
Ako bivši premijer RS-a, kojeg se tereti za ratni zločin i privredni kriminal, dobije državljanstvo Srbije, do izručenja neće doći, objašnjava njegov advokat. On kaže da, čak i nakon rješenja o odbijanju državljanstva, Gojko Kličković ima pravo da vodi upravni postupak, tokom kojeg ga se ne može izručiti organima BiH.
* * * * *
U srbijanskom Ministarstvu pravde ne znaju ni da je Okružni sud doneo odluku kojom se omogućava ekstradicija Gojka Kličkovića, niti da je Vrhovni sud Srbije takvu presudu poništio. To je za Radio SE potvrdio pomoćnik ministra pravde Goran Tokić. On podvlači da u Ministarstvu u ovom trenutku iščekuju odluku Suda, ali i da će sama mogućnost isporučivanja zavisiti od toga hoće li Kličković dobiti srbijansko državljanstvo.
Gojko Kličković se od 23. juna ove godine nalazi u pritovoru u Centralnom zatvoru u Beogradu. Tada je saopšteno da je osumnjičen za dela privrednog kriminala. U Ministarstvu pravde nisu mogli da nam potvrde da li bosanskohercegovački organi zaista traže njegovo isporučivanje zbog sumnje za dela ratnih zločina počinjenih u Bosanskoj Krupi pre 14 godina. Pomoćnik ministra Goran Tokić:
«Ja ne znam zašto ga oni traže, jer je zahtev za izručenje u sudu.»
Baš kao ni Ministarstvo pravde, ni naš program nije došao do novih saznanja o slučaju Kličković u samome sudu - u Okružnom sudu, gde donose odluku o zahtevu za isporučivanjem, ovlašćeni za davanje izjava nisu bili dostupni; u Vrhovnom sudu Srbije su nas obavestili da bilo kakvu informaciju mogu izneti tek u utorak, 15. avgusta.
Goran Tokić, iz Ministarstva pravde, u nedostatku validnih informacija, opisuje postupak koji se primenjuje u odnosu na pritvorenog nekadašnjeg premijera RS-a:
«Molbu za izručenje prosleđujemo sudu na čijem području je on lišen slobode, a on je lišen slobode u Beogradu. Prema tome, molbu za izdavanje, sa dokumentacijom, mi smo prosledili na postupak Okružnom sudu u Bogradu. Postupak je još pred sudom u Beogradu. Nakon što Okružni sud u Beogradu donese odluku, Kličković ima pravo žalbe na tu odluku Vrhovnom sudu Srbije.»
Kličković je, međutim, podneo zahtev za dobijanje srpskog državljanstva, što bi ga, eventualno, spasilo od ekstradicije, ali pod uslovom da ga dobije pre nego što sud izrekne poslednju reč:
«Kod odlučivanja o ekstradiciji je bitno državljanstvo u momentu donošenja odluke. Ali dobro, o sticanju državljanstva odlučuje MUP Republike Srbije, a ne mi.»
U Ministarstvu unutrašnjih poslova ponovo do ovog trenutka nisu imali komentara. Ipak, zabeleženi su slučajevi pokušaja da se putem dobijanja državljanstva Srbije olakša pozicija nekih od optuženih za najteže ratne zločine. Takav je primer Milana Lukića, pritvorenika Haškog suda, čiji advokati traže da mu bude dodeljeno srpsko državljanstvo, a što bi ga, eventualno, moglo zaštititi od mogućnosti da njegov slučaj bude predat bosanskohercegovačkom sudstvu.
Međutim, u Komitetu pravnika za ljudska prava upozoravaju da je uočljiva pravna praznina u tretmanu mogućnosti izručivanja, pa je vrlo neizvesno koliko čak i posedovanje državljanstva može uticati na eventualno Kličkovićevo isporučivanje. Advokat Mirna Kosanović:
«Bilo je različitih presuda, a u istoj pravnoj situaciji - recimo, za jednog našeg građanina koji je napravio saobraćajku sa smrtnom posledicom u SAD-u naš Vrhovni sud je doneo odluku o ekstradiciji. U istoj pravnoj situaciji, po zahtevu Mađarske odbijen je zahtev za ekstradiciju - što znači da u istim pravnim uslovima doneli su dve različite odluke, što je nedopustivo.»
Takve okolnosti stvaraju teren u kome sud nema jasna pravila za donošenje konačne odluke, a zahvaljujući čemu je u ovom trenutku nemoguće proceniti hoće li npr. Gojko Kličković biti isporučen Bosni i Hercegovini ili ne.
