Obilježavanje vojno redarstvene akcije Oluja u Kninu izazvalo je prilično napetosti u hrvatskom državnom vrhu, jer su prvotnu odluku, da onamo pošalju svoje izaslanike, u međuvremenu promijenili i premijer Ivo Sanader i predsjednik Sabora, Vladimir Šeks. Zbog te odluke i predsjednik Stjepan Mesić u posljednji je čas odlučio otići u Knin.
Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava, doktor Žarko Puhovski, kaže da se pod nazivom praznika, kojim se obilježava Oluja, kriju mnoge napetosti, kako s obzirom na narav događaja koji se slavi, takao i na različite struje u zajednici koje drugačije razumijevaju značenje Oluje:
„Insistira se na opravdanoj akciji kojom je Hrvatska došla u posjed teritorija koje su međunarodno priznate i da je srušila jedan teroristički režim. Istovremeno se radi i o akciji poslije koje su se, i neposredno nakon nje, dogodile situacije u kojim je 120 tisuća ljudi, za 48 sati, napustilo svoja staništa, a najmanje 700 ljudi, prema našim podacima, bilo ubijeno.“
I unutar srpske manjinske zajednice u Hrvatskoj podijeljena su mišljenja oko sudjelovanja u proslavama te godišnjice. Boro Rkman, izvršni tajnik Samostalne demokratske srpske stranke, najveće srpska stanka u Hrvatskoj, objašnjava razloge zbog kojih ta stranka neće sudjelovati na sutrašnjoj manifestaciji u Kninu:
„Slaviti, niti možemo, niti hoćemo. To bi bilo i van zdravog ljudskog razuma. Obzirom da sam i sam bio jedan iz te kolone od preko 200 hiljada Srba, onda mi, prije svega kao čovjeku, a zatim niti kao nekom iz srpskog nacionalnog korpusa u Hrvatskoj koji se bavi politikom, nije ni do kakvog slavlja.“
Doktor Žarko Puhovski kaže da obilježavanje Oluje Hrvati i Srbi ne doživljavaju jednako, te da je legitimno pravo svakog građanina hoće li, ili ne, uzeti učešće u obilježavanju nekog događaja:
„Mislim da građani moraju imati pravo na različite načine pristupati blagdanu. Zbog situacije, u kojoj i dalje postoje pritisci na srpsku manjinu, u kojoj se i dalje veoma teško govori o ružnoj stranci te akcije, postoje psihološki, politički i socijalni razlozi da mnogi ljudi ne smatraju svojom obvezom doći na takvu proslavu.“
Izvršni tajnik Samostalne demokratske srpske stranke, Boro Rkman, kaže pak kako se ta stranka ne protivi sudjelovanju Srba u obilježavanju Oluje:
„Kao građani Republike Hrvatske, kao članovi legalne političke partije, kao funkcioneri na različitim nivoima zvanične hrvatske vlasti, naši ljudi mogu učestvovati, a vjerujem i da hoće, ali samo u zvaničnim protokolima, prije svega na lokalnom nivou, u obilježavanju, ali ne i slavljenju, 11. godišnjice Oluje.“
Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava, doktor Žarko Puhovski, kaže da se pod nazivom praznika, kojim se obilježava Oluja, kriju mnoge napetosti, kako s obzirom na narav događaja koji se slavi, takao i na različite struje u zajednici koje drugačije razumijevaju značenje Oluje:
„Insistira se na opravdanoj akciji kojom je Hrvatska došla u posjed teritorija koje su međunarodno priznate i da je srušila jedan teroristički režim. Istovremeno se radi i o akciji poslije koje su se, i neposredno nakon nje, dogodile situacije u kojim je 120 tisuća ljudi, za 48 sati, napustilo svoja staništa, a najmanje 700 ljudi, prema našim podacima, bilo ubijeno.“
I unutar srpske manjinske zajednice u Hrvatskoj podijeljena su mišljenja oko sudjelovanja u proslavama te godišnjice. Boro Rkman, izvršni tajnik Samostalne demokratske srpske stranke, najveće srpska stanka u Hrvatskoj, objašnjava razloge zbog kojih ta stranka neće sudjelovati na sutrašnjoj manifestaciji u Kninu:
„Slaviti, niti možemo, niti hoćemo. To bi bilo i van zdravog ljudskog razuma. Obzirom da sam i sam bio jedan iz te kolone od preko 200 hiljada Srba, onda mi, prije svega kao čovjeku, a zatim niti kao nekom iz srpskog nacionalnog korpusa u Hrvatskoj koji se bavi politikom, nije ni do kakvog slavlja.“
Doktor Žarko Puhovski kaže da obilježavanje Oluje Hrvati i Srbi ne doživljavaju jednako, te da je legitimno pravo svakog građanina hoće li, ili ne, uzeti učešće u obilježavanju nekog događaja:
„Mislim da građani moraju imati pravo na različite načine pristupati blagdanu. Zbog situacije, u kojoj i dalje postoje pritisci na srpsku manjinu, u kojoj se i dalje veoma teško govori o ružnoj stranci te akcije, postoje psihološki, politički i socijalni razlozi da mnogi ljudi ne smatraju svojom obvezom doći na takvu proslavu.“
Izvršni tajnik Samostalne demokratske srpske stranke, Boro Rkman, kaže pak kako se ta stranka ne protivi sudjelovanju Srba u obilježavanju Oluje:
„Kao građani Republike Hrvatske, kao članovi legalne političke partije, kao funkcioneri na različitim nivoima zvanične hrvatske vlasti, naši ljudi mogu učestvovati, a vjerujem i da hoće, ali samo u zvaničnim protokolima, prije svega na lokalnom nivou, u obilježavanju, ali ne i slavljenju, 11. godišnjice Oluje.“
